Investigador CAC Ezekuta Mandadu Juiz Tribunál RAEOA Halo Buska no Apreensaun ba Emprezariu no Jerente Senior ZEESM iha Oecusse

Pante Makassar – Ekipa Investigador Comissåo Anti-Corrupcão (CAC) nian ne’ebe lidera husi Diretor Investigasaun Kriminal (UIK) Emilio Quintas akompanha ho Polisia Nasional Servisu Investigasaun Kriminal (PNSIK) Nasional Tersa-feira (18/1) ne’e ezekuta no asegura mandadu Tribunal Rejiaun Administrativa Espesial Oecusse Ambeno (RAEOA) Oecusse nian ho numeru NUC 0057/21.PDOEC data loron 17/12/2021.

Mandadu ne’e fo poder mai investigador CAC nian hodi halo operasaun buska no apreensaun ba suspeitu diretor emprezariu nain ida (1) hanesan mos subrinho husi suspeitu seluk nudar Jerente Senior RAEOA/ZEESM ho ninian espouza (co-autor ne’ebé posibilidade bele sai suspeitu) tamba diskonfia envolve iha kazu krimi korrupsaun.

Mandadu ba buska iha domisiliariu no prende sasan ne’e juiz haruka no fo orden atu halo buska iha domisiliariu ho posibilidade ba prende sasan ne’ebé mak iha ligasaun ho faktus hirak ne’ebé investiga ona, tuir dispozisaun iha art 37 no nu 2, husi KRTL, iha artigu 226 no 1, al. c) artigu 108 no 1 artigu 170, hotu-hotu husi KPP ba suspeitu ninian hela fatin.

Orden ba halo buska ne’e konsede iha autu inkeritu nian NUC S(ic.NUCNo), hosi ne’ebé investiga dadaun hela suspeitu kona-ba auto krime, p.p husi artigu kodegu penal nian.

Ba kumprimentu efetivu ba mandadu ida ne’e IHA AUTORIZASAUN ba asesu iha dependensia hotu-hotu, inklui kofre, fatin hirak rai sasan nian, veiklu hirak ne’ebé uza husi suspeitu, bele fera odamatan, hakat sae husi moru no neutraliza animal sira, se presija duni, ho observansia ba dispozisaun iha artigu 169 no 170 husi KPPTL. 

Operasaun loron ohin ekipa investigador CAC nian halao iha Zonas Espesiais de Economia Social de Mercado de Timor-Leste tamba iha indisus forte arguidu sira komete kazu krimi brakamentu kapitais (art 313 Kodigu Penal Timor-Leste KPTL), kazu krimi korrupsaun pasiva no krimi korrupsaun aktiva akontese iha area juridiksaun RAEOA Oecusse nian.

Operasaun buska no apreensaun ida ne’e dahuluk liu CAC halao iha munisipiu sai husi kapital Dili iha historia CAC nian hafoin estabelese no operasiona iha tinan 2010 liu ba bazeia ba mandatu Lei Numeru 8/2009 15 Jullhu.

Kazu ne’e rasik hetan delegasaun kompetensia husi Prokurador Distrital Oecusse hodi investigador CAC sira iha poder lei halo prosesu investigasaun ho kuidadozu hanesan rona sasin sira, halibur dokumentus no halo survelensia ba iha intervenenti prosesual liu-liu arguidu nian  bens sira.

Iha prosesu investigasaun naruk nian laran ne’e, revela indisus krimi forte hodi halo promosaun ba buska domisiliariu hatu’ur iha arto 170 KPPTL no apreensaun arto 172 KPPTL ne’ebé realiza Tersa-feira (18/1) ohin iha arguidu ninian rezidensia Sikluli, Pante Makassar.

Investigador CAC sira sei halo investigasaun klean liu tan hodi rekolha informasaun, evidensias balun mensiona iha karta mandadu buska no apreensaun ne’e atu revela verdade.

Iha operasaun buska domisiliaria no apreensaun loron ohin nian, investigador CAC konsege halibur dokumentus lubun boot; konta bankaria, osan.mean, osan cash ho montante boot, dokumentus kompanha nian, telefone no dokumentus sobre projeitus electrifikasaun, projeotus cleaning services no projeitus balun iha RAEOA/ZEEMS ne’ebé suspeitu ho ninian espouza nian kompanha manan nudar evidensia no objetivu krimi. 

Operasaun ne’e halao iha fatin rua; rezidensia jerente senior rasik iha Sikluli, edifisiu kompanha nian iha Pademau no hetan akompanhamentu direta husi prokurador titular no Juiz ne’ebé hatun mandadu buska no apreensaun Dr. Yudi Pamungkas. (*)

Foinsa’e Tenke Transforma-an, Familia no Sosiedade Hodi La Halo Korrupsaun

Lahane- Diretor Prevensaun no Sensibilizasaun Comissão Anti-Corrupção (CAC) nian Rosario Araujo hamutuk ho Espesialista Anti Korrupsaun (EAK) Sexta-Feira (14/01) sai formadór iha eventu formasaun futuru lideransa ba Parlamentu Foinsa’e tinan 2021 nian hamutuk na’in 100 liu iha resintu Kampus ICR Lahane Dili.

Materia formasaun mak “Papel Foinsa’e sira ba prevene no kombate korrupsaun iha Timor-Leste”.

Diretor Rosario hateten papel foinsa’e sira mak atu sai ajénte ba transformasaun idea emansipasaun sosiál no kontrolu sosiál ba dezenvolvimentu nasionál inserteza sira hodi lori moris di’ak ba sosiedade.

Transformasaun sosiál katak ema ida idak tenke hahú transforma nia mentalidade no hasa’e nia konsiensia ba lia loos ne’ebé absolutu. Transforma-an tenke iha obrigasaun morál atu bele transforma mós konsiénsia familia, nune’e bele iha integridade ida aas ho responsabilidade boot perante iha sosiedade.

Papel foinsa’e mak agent of change ka ajente ba transformasaun dezenvolvimentu sosiál. Transformasaun ne’e ita tenke hahú ho buat ki’ikoan mak ba boot. Importante mak tenke transforma familia nia konsiensia ida aas hodi kuda kultura onestidade iha sosiedade nia laran,” Katak Diretor Rosario.

Transforma sosiedade ba moris foun ida prosperu katak Rosario tenke kuda kultura lee no hakerek iha ida idak nia-an, familia no sosiedade. Kuda kultura lee no hakerek de’it mak bele lori sosiedade sai sivilizadu, hatene rai sasan sira hotu iha nia fatin.

Foinsa’e sira tenke hadook no hasees-an husi kultura konformista ne’ebé husik sosiedade sai atan beibeik ba ordem sosiál ne’ebé iha. Katak labele hanoin de’it mak eksplora inan-aman nia osan ba facebook, whatsaap, kan no satisfasaun ba sasan no hahan ne’ebé la hotu. Maibé, tenke fó-an barak ba lee livru, peskiza, hakerek ba problema sosiál ne’ebé invade sosiedade.

Foinsa’e sira tenke organiza malu lee no hakerek, no tenke iha pensamentu ida kritiku no analitiku hodi diskute asuntu sosiál sira ne’ebé iha.

Imi tenke diskute tansá bee moos la iha, uma la iha, estrada aat, ahi la lakan, eskola kondisaun la di’ak, kondisaun saude no nutrisaun sosiedade nian la di’ak. Osan estadu nian ne’ebé kada tinan aloka ne’e ba ne’ebé? imi tenke hatene buat sira ne’e,” Rosario subliña.

Rosario afirma katak papél foinsa’e sira ba prevene korrupsaun mak tenke prevene-an uluk husi uma laran. Sé inan aman haruka ba sosa sasan ruma iha loja ka kios ruma tenke sosa ho loloos no relata mós ho loloos.

Inan-aman haruka ba sosa sasan karik jujur ba. Labele ba sosa supermi $ 0.25 sentavus nian sai fali $ 0.50 sentavus. Sé imi toman ho valór sira honestidade nian, aban bainrua sai lider imi hatene ona prevene aktus korrupsaun nian, no imi iha integridade ida aas”, afirma Diretór Rosario.

Formasaun ne’e sei kontinua to’o loron tersa-feira (18/01) semana oin ho paper ne’ebé la hanesan. (*)

Tinan 2021 CAC Salva Osan Estadu $ 4,355,156.70 milhões ba Kofre Estadu

Fuiluro – Comissão Anti-Corrupção (CAC) lidera husi Komisariu Sergio Hornai durante tinan 2021 konsege salva osan Estadu nian hamutuk 4,355,156.70 milhões.

Totál osan Estadu nian ne’e revela iha loron Kuarta-feira (28/12), loron Daruak ba Komisaun halao Avaliasaun Annual (AA) tinan 2021 nian iha kompleks Eskola Tekniku Agrikula (ETA) Salesiano Fuiluro Munisipiu Lautem.

CAC halo servisu salva osan Estadu nian fila ba Kofre Estadu hafoin halo intervensaun no re-inspeksaun ba Programa Subsidiu Agregadu Familia ne’ebé implementa husi MSSI, Programa Sesta Bázika iha MCIA no SECOOP no projeitu alargamentu Elektifikasaun iha EDTL, EP iha munisipiu sira.

Atividades rekolla no analiza informasaun potensia rísku sira ba korrupsaun ne’ebé Espesialista Anti-Korrupsaun (EAK) haknar an iha CAC espesialmente Unidade Inspesaun no Monitorizasaun (UIM) atua bazeia ba instrusaun no orientasaun direta husi Komisariu CAC rasik ne’ebé reflete husi espiritu artigu 5 (1) Lei Nú. 8/2009 kona-ba materia prevensaun kriminál nian, iha ámbitu servisu prevene no kombate korrupsaun iha Timor-Leste.

Atividade prevensaun sedu ba aktu korrupsaun ho pro-aktivu ida ne’e lidera husi Komisariu Adjuntu ba Asuntu Prevensaun no Sensibilizasaun Luis de Oliveira Sampaio ho ninian EAK sira haknar an iha UIM konsege salva orsamentu Estadu nian fila fali ba Kofre Estadu.

Atividades prevensaun korrupsaun sedu ne’ebé UIM iha CAC halo durante tinan 2021 ninian indikador hamutuk tolu (3); IDA Informasaun kona-ba projeitus sira ne’ebé iha potensia ba rísku korrupsaun rekollidu no analizadu, RUA Informasaun irregularidades sira kona-ba rekrutamentu funsionáriu iha instituisaun Estadu sira no TOLU relatóriu ne’ebé oras ne’e iha hela prosesu (finalizasaun).

Rezultadu DAHULUK servisu indikador tolu (3) ne’e, Komisaun hahu rekolla lista projeitus sira husi Ministériu Estatál iha Diresaun Nasionál PNDS nian kona-ba Uma Kbiit Laek (UKL). Komisaun halo monitorizasaun ba UKL hamutuk 108. Husi projetu 108 ne’ebé EAK sira halo inspesaun detekta irregularidade balun.

UKL iha munisipiu sira benefisiu duni ba komunidade, maibé, husi intervensaun ne’ebé ekipa IUM hala’o bazeia ba lista projeitu UKL husi Diresaun Nasionál PNDS hatudu katak iha prosesu konstrusaun ne’e maioria mak la uza fatuk kerikil ba fondasi. Maibé, depoisde verifika no kruza informasaun hirak ne’e, ekipa UIM CAC hetan justifikasaun bazeia ba manuál ne’ebé mak iha katak orsamentu restu husi item sira ne’ebé la uza ba despeza konstrusaun ne’e sei uza fali ba kompras materiál uma-laran ka mobíliariu doméstika (perabot rumah tangga).

Rezultadu DARUAK, Ekipa UIM rekolla dadus kona-ba Agregadu Familiar iha Ministériu Solidaridade Sosiál no Inkluzaun-MSSI husi 2020-2021. Relatóriu finál servisu konjunta entre CAC, MSSI no Banku Nasionál Komersiu Timor-Leste (BNCTL) hatudu BNCTL halo ona rekonsiliasaun ba orsamentu Programa Agregadu Familiar.

Husi monitorizasaun ba Subsidiu Programa Agregadu Familiar mak: a) Balansu ikus re-deposita ba Kofre Estadu husi pagamentu faze dahuluk hamutuk $3,945,400.00. b) Balansu pagamentu ba reklamasaun daruak $169.400.00. c) Balansu ba despezas operasionais $53.565.00. d) Balansu re-depozita husi benefisiariu la elijivel $43.400.00.

“Balansu re-depozito husi benefisiariu la elijivel katak funsionariu sira ne’ebé mak simu osan liu $500 kada fulan no joven sira ne’ebé mak seidauk merese asesu ba Programa Subdisiu Agregadu Familiar” dehan Xefe Unidade Inspeksaun no Monitorizasaun Antonino Alves.

e) Totál balansu depozito $4.211.765.00 mak fila fali ba Kofre Estadu ho intervensaun Espesialista Anti-Korrupsaun (EAK) husi Unidade Inspeksaun no Monitorizasaun sira.

Intervensaun ba program fundu agregadu familiar ne’e atraves husi servisu kordenasaun di’ak entre CAC, PDHJ, IGE, no CFP. Aleinde ne’e, intervensaun ne’e hetan apóiu makaas husi organizasaun sosiedade sivíl sira hanesan FONGTIL, JSMP, organizasaun joventude sira, organizasaun estudante universitáriu, no estudante ativista husi AJAR Timor-Leste.

Servisu Rekolla no Analiza Informasaun halo akompañamentu prosesu rekrutamentu funsionáriu iha instituisaun Estadu iha ne’ebé EAK halo mós intervensaun ba sira ninian anúnsia iha ne’ebé fó sai iha loron Sesta-feira no taka iha loron Tersa-feira.

Entaun, EAK halo intervensaun hodi halo re-anunsia ba publikasaun rekrutamentu nian durante loron 15. UIM mós halo akompañamentu ba prosesu rekrutamentu iha SEPFOPE,”.

Durante tinan 2021 iha pandemia globál COVID-19 nian laran, EAK sira haknar-an iha UIM kontinua hala’o servisu pro-aktivu iha luta prevene no kombate korrupsaun hodi halo intervensaun ba implementasaun Programa Sesta Bázika. Intervensaun ne’e bazeia ba kompeténsia ne’ebé mai husi artigu 5 (1) letra (c) ne’ebé defini katak Komisaun iha kompeténsia atu; fó hanoin (akonsella) kualkér instituisaun ka entidade públika kona-ba oinsa prevene no luta hasoru hahalok korrupsaun.

Rezultadu intervensaun ba Programa Sesta Bázika nian iha ne’ebé CAC hala’o koordenasaun servisu konjunta ho instituisaun relevante; AIFESA, SECOOP, MCIA no Sosiedade Sivíl (FONGTIL konsege salva osan Estadu nian hamutuk $66.301,55.

Iha kompaña haat (4) mak liu husi servisu intervensaun CAC nian ba programa Sesta Bázika; IDA Kompanha Unipesoál, Lda, hetan diskontu (halo redusaun) ho montante $7.509.50.00, husi sasan ka produtu sira ne’e kompaña la konsege fornese tuir saida mak defini iha kontratu. RUA, diskontu $34,908.75.00, TOLU

Kompaña Unipesoál, Lda $21,678,75.00 no HAAT Kompaña Unpessoál, Lda $2204.55.00.

Nune’e, Totál orsamentu ne’ebé CAC konsege prevene no salva iha Programa Sesta Bázika hodi fila fali ba Kofre Estadu iha tinan kotuk hamutuk $66.301,55,” Katak Xefe Unidade UIM Antoninho Alves.

EAK sira iha UIM mós halo inspeksaun no monitorizasaun ba alargamentu eletrisidade iha ne’ebé ekipa UIM servisu hamutuk ho tékniku EDTL, EP hodi halo inspesaun ho rezultadu positivu no redus orsamentu ba item sira ne’ebé kompaña implementador la konstroi tuir kontratu no BoQ hamutuk $77.023,60

Nune’e, Totál orsamentu ne’ebé CAC liu husi Diresaun Prevensaun no Sensibilizasaun ne’ebé lidera husi Komisariu Adjuntu Luis de Oliveira Sampaio konsege akonsella instituisaun Estadu sira hodi salva no depositu fila fali ba Kofre Estadu iha tinan 2021 hamutuk $ 4.355.156,70.

Rezultadu (positivu) sira ne’e hotu servisu hamutuk entre unidade (iha CAC); Unidade Investigasaun Kriminál no Unidade Informasaun no Seguransa. Aleinde ne’e, hetan apóiu makaas mós husi motoristas. Husi esforsu sira ne’e ita konsege akonsella instituisaun sira hodi ko’a osan ne’ebé bele konsidera hanesan aplika penalty ba kompaÑa sira ne’ebé la kumpri kontratu liuhusi instituisaun estadu sira ne’ebé implementa projeitu hirak ne’e,” Xefe UIM Antonino Alves afirma. (*)

Loron Datoluk AA Termina ho Aprezentasaun husi DI

Fuiluro- Familia Boot Comissão Anti Corrupção (CAC) Kuarta-feira (29/12) ohin loron Datoluk ba Komisaun hala’o Avaliasaun Annuál (AA) tinan 2021 nian iha kompleks Eskola TJkniku Agrikula (ETA) Salesiano Fuiluro Munisipiu Lautem. Diresaun ida ne’e iha Komisariu Adjunto ba Asuntu Investigasaun Augosto Castro nian okos no lidera husi Diretor Jerál Jose Verdial ho ninian unidade rua (2); Unidade Informasaun no Seguransa (UIS) no Unidade Investigasaun (UI).

Loron ikus AA ne’e, aprezentasaun materia hahú ho UIS lidera husi Diretor Euclides Madeira no termina ho UI lidera husi Diretor Emilio Quintas.

Diretor UIS Euclides Madeira aprezenta katak UIS ninian objetivu mak; IDA, halibur informasaun kredivel hodi suporta prosesu averiguasaun ba kazu krimi ekstra-ordinariu korrupsaun, RUA públiku iha konfiansa hodi hato’o keixa ba CAC, TOLU Informasaun no Provas inisiál ba kazu konkluidu no HAT objetu aprendidu seguru (Fisiku no Valor).

IDA Atividades UIS iha tinan 2021 mak hanesan: estebelesementu rede informasaun; Iha tinan 2021, UIS konsege estebelese rede informasaun iha Munisipiu tolu (3) ho informador hamutuk 6 hodi kompleta munisipiu haat (4) ne’ebé mak antes ne’e existe ona. Mezmu seidauk organizadu no tuir padraun rede informasaun ne’ebé iha, maibé informador hirak ne’e konsisten no kontinua fornese informasaun ba UIS hamutuk 15.

RUA atendementu keixa públiku; Iha tinan 2021, UIS halo atendementu ba keixa públiku hamutuk hitu nulu-resin-tolu (73), mak hanesan: Jan= 5, Fev: 5 Mar= 2, Abril= 4, Maiu= 4 Jun=3, Jul=5 Ags= 8, Setembro= 10 Out= 13, Nov= 9 no Dez= 5.

Klasifikasaun keixa hirak ne’e mak hanesan:

  1. Funsionáriu públiku = 14
  2. Sosiedade Sivíl            = 5
  3. Kompaña                        = 22
  4. Estudante                       = 12
  5. Email                               = 3
  6. WA                                    = 8
  7. Anonimu                        = 9

TOLU Analiza no halo Auto Partisipasaun; Durante tinan 2021, UIS halo averiguasaun hamutuk 36, ne’ebé kompostu husi keixa 25 no rekolla informasaun hamutuk 11. Rezultadu mak konsege produs Auto Partisipasaun hamutuk sanulu resin-hitu (17) no sei kontinua halo averiguasaun hamutuk 19.

Keixa hamutuk : 48 mak la konsege kontinua nia prosesu averiguasaun, tanba nia natureza la tama CAC nia kompeténsia: 2 refere ba insituisaun seluk, 6 fo fila fali ba nain, tanba natureza kazu sivíl no 40 natureza la’os krime. Rekolla Informasaun hamutuk 4 mak la kontinua nia prosesu averiguasaun tanba ho natureza la’os krime.

Razaun Auto Partisipasaun menus iha tinan 2021, tanba:

  1. Konfinamentu Obrigatoriu durante fulan 3-4
  2. Dezastre iha fulan abril ne’ebé afeta mos edifísiu UIS halo atividades paradu
  3. Investigador iha UIS mós kaer kazu ne’ebé delega husi MP.

HAT Atuasaun Polisiál

Iha tinan 2021, UIS konsege halo atuasaun polisiál hamutuk dala 3 hodi ezekuta mandadu tribunál nian, no dala 1 hamutuk ho UIC hodi halo detensaun ba suspeitu sira. UIS konsege asegura no halo jestaun ba prova hamutuk 215 item. Prova ba kazu rua mak entrega ona ba MP no hetan ona validasaun, no prova ba kazu ida hamutuk 32 item mak dadaun ne’e sei UIS nia fatin.

AKTIVIDADES SELUK

Alein de halo atividades prinsipál ne’ebé mak mensiona iha leten, UIS mós halo atividade seluk hanesan:

  1. Hamutuk ho EFK ba viaturas estadu halo monitorizasaun ba utilizasaun viaturas estadu durante loron feriadu ba finadu no natál.
  2. Involve iha prosesu investigasaun ba kazu ne’ebé mak delega husi MP hamutuk kazu 6.
  3. Sai testemuña ba kazu ne’ebé mak investiga husi CAC hodi sustenta akuzasaun MP nian.
  4. Halo vijilánsia ba objetu no sujeitu krime ho nia frekuénsia dala 20.
  5. Sai membru ba ekipa juri Aprovizionamentu
  6. Atende formasaun husi PFMO dala 3
  7. Sai observador ba leilaun públiku iha DGJPE-MF
  8. Sai vogál ba rekrutamentu funsionáriu foun CAC nian

PROGRESU;

Durante tinan 2021, progressu servisu ne’ebé UIS konsege atinje mak:

  1. Númeru keixa publiku aumenta (konfiansa públiku ba CAC aumenta) no númeru averiguasaun aumenta.
  2. Númeru Informador iha munisipiu aumenta
  3. Atuasaun polisiál frekuénsia aumenta oituan
  4. Kordenasaun servisu ho entidades relevante efetivu; (Exemplo: PNTL, Imigrasaun, DNTT no seluk tan)

DEZAFIU;

  1. Sistema Base de dadus no Analisa ne’ebé sei uza manuál
  2. Seidauk iha Aprovasaun finál ba SOP no fluxugrama prosesuál ba DI
  3. Númeru pessoál iha UIS la to’o bainhira koloka ba atividades analiza no operasionál
  4. Seidauk iha mekanizmu propriu ba atribuisaun kustu ba informador :hanesan pulsa, transporte no seluk tan.
  5. Seidauk iha ekipa analiza pr’opriu iha DI.
  6. Espasu atu rai objetu aprendidu sira menus liu.
  7. Seidauk iha pulsa ba komunikasaun ba membru iha UIS
  8. Ekipamentus vijilánsia ne’ebé sei mínimu.

PLANU BA TINAN 2022

  • Kontinua halo averiguasaun ba keixa no informasaun ne’ebé la konsege halo hotu iha tinan 2021 hodi hasa’e númeru Auto Partisipasaun.
  • Hametin kontaktu ho fontes ne’ebé iha ona, no kontinua habelar fontes/informador iha munisipiu ne’ebé seidauk iha.
  • Aumenta kuantidade atuasaun polisiál nian.
  • Halo kordenasaun di’ak ho ekipa prevensaun hodi halo monitorizasaun ba implementasaun projeitu boot sira.
  • Kria baze de dadus ne’ebé mak organizadu liu tan.
  • Iha vogál ba muniispiu sira (tanba seidauk iha reprezentasaun CAC iha regionál)

Diretor UNIDADE INVESTIGASAUN KRIMINÁL Emilio Quintas iha ninian aprezentasaun materia ho realiza prosesu inkéritu no inkrisaun ba krime korrupsaun ne’ebé akontese iha ezersísiu setór públiku no privadu.

Diretor Quintas esplika indikadore sira dezempeñu ajénte sira ne’ebé mak envolve iha kazu krime korrupsaun konfirmadu liu hosi provas depoimentus, deklarasaun no dokumentál sira ho loos no klaru. Elementus krime sira identifikadu tuir ninia tipu no delegasaun Kompeténsia konkluidu to’o 80% sub-mete fali ba MP.

Esplika no aprezenta m’os Progresu Inkrisaun no Inkeritu hodi aktualiza dadus fulan Janeiru to’o Outubro 2021;                                                          

1. Kazu pendente 2019 hamutuk  3                                                                                                                   

2. Kazu pendente 2020 hamutuk  27                                                                                                                 

3. Kazu delegasaun 2021 hamutuk 46                                                                                                              

4. Total kazu 2019 + 2020 + 2021 hamutuk  76                                                                                           

5. Relatoriu ba Ministeriu Publiku-MP hamutuk  36                                                                                                 

6. Total kazu sei iha presesu investigasaun hamutuk  40                                                                         

7. Prosesu 2 mak Titular prosesu husu avoka fali

Iha aprezentasaun ne’e Diretor Investigasaun Quintas esplika mós dezafiu Prosesu kazu sei pendente ho númeru boot tanba maioria kazu iha `munisipiu no investigadores sira labele halo viagen ba munisipiu tanba Covid-19 no SS/Covid 19.

Seidauk Iha matan dalan/SOP hodi sai hanesan instrumentu ba Xefia sira hodi kontrola andamentu prosesu nian.

Diretor Quintas termina ho ninian aprezentasaun planu DI nian mak; Kontinua prosesa kazu ne’ebé sei pendente. Persija asselera diskusaun ba mata dalan/ SOP. Presiza redefine nota entendimentu ho Unidade Informasaun Finanseira (UIF) iha Banku Sentrál Timor-Leste.

AA durante loron tolu (3) ne’e taka ho santa misa. (*)