Archives April 9, 2022

“Luta Kontra Korrupsaun Ezize Timoroan Kuda Kultura Foun no Mudansa Iha Sosiedade” Komisariu Sergio

Dili- Komisariu Comissão Anti-Coruupção (CAC) Dr. Sergio Hornai hatete katak, Timoroan hotu-hotu iha dever síviku no sosiál atu eradika hahalok korrupsaun nian iha sosiedade demokrátika ne’e, no ho dalan ida di’ak liu mak presiza kuda kultura foun ida. Kultura foun ida ne’ebé presiza liu iha sosiedade mak hatuur hikas komportamentu bei-ala sira nian uluk ne’ebé fó valór ba ema nia moris hodi sobrevive ho prósperu, libertadu no esperánsa.

Komisariu Sergio ba jerente senior Autoridade Nasionál Komunikasaun ho kargus diretór no funsionáriu sira Kinta-Feira (10/3) ohin, bainhira sensibiliza lei nú 7/2020- Medida Prevensaun Kombate Korrupsaun no aprezenta Sistema Plataforma Online-Deklarasaun Rendimentu, Bens no Interese iha salaun MTC, Caicoli Dili.

Komisariu Sergio hatete, mundu globalizasaun ne’ebé ema hotu-hotu simu agora no subordina-an ba halakon tiha valór umanidade sira ne’ebé Timoroan sira iha, nune’e ezize Timoroan sira hotu-hotu atu hamriik hamosu diskursu foun ida nu’udar kultura foun hodi rejeita totál hahalok korrupsaun nian, iha ohin ba oin no iha ne’ebé de’it, nune’e sai alternativu ba mundu foun ida posivel.

“Luta kontra korrupsaun ezize mudansa kultura, komportamentu sidadaun no sosiedade nian, forma mudansa ne’e muda ka modifika, kuandu individuo ka sosiedade partisipa no komporta ba luta kontra korrupsaun”, katak Komisariu Sergio.

Komisariu Sergio hatutan katak, mezmu iha kontekstu globalizasaun agora defisil atu halakon totál hahalok korrupsaun nian ho lais, maibé ho partisipasaun sosiedade koletiva ida ho esforsu hotu hodi halo ezersisiu iha batalla, liu husi forma iha medida preventiva edukativu ida integradu, posivel sei eradika neneik hahalok korrupsaun nian.

Bainhira sosiedade moris ona iha komportamentu di’ak no konsientizasaun ida ne’ebé nakonu ho valór integridade no onestidade ida aas hanesan bei-ala sira uluk, asaun represivu sira sei la funsiona. Maibé bainhira sosiedade lakohi komporta nia hahalok ho di’ak hodi kontinua korruptu mak tenke aplika lei ho rigorozu nune’e fanu hikas konsiénsia sosiedade nian ba prevene-an husi hahalok korrupsaun ninian.

“Liu husi forma ka dalan medida preventiva edukasaun ne’ebé integradu, sistemátika no komprensivu ba setór sira nakait, ita sei bele kombate korrupsaun no husik liu medida represiva nian”, Komisariu Sergio realsa. (*)

CAC no GOPAC Hala’o Sorumutu Deskuti kona-ba Kooperasaun Institusional iha Luta Kolektiva ba Prevene Korrupsaun

Farol – Komisariu Comissão Anti-Corrupção (CAC) Dr. Sergio Hornai hamutuk ho Komisariu Adjuntu Prevensaun no sensibilizasaun Luis de Oliveira Sampaio, akompaña husi Diretór Jerál Apóiu no Kooperasaun no Diretór Nasionál Unidade Kooperasaun nian Kuarta-Feira (9/3) ohin simu audiénsia ho Prezidente GOPAC Sr. Adriano do Nascimento ho nia Diretór Ezekutivu hodi hala’o sorumutu lasu kooperasaun entre instituisaun rua iha Salaun Enkontru CAC, Farol Dili.

Objetivu husi sorumutu ne’e, CAC no GOPAC ko’alia ba malu atu hametin kooperasaun entre instituisaun rua, iha ne’ebé sei liu husi asinatura nota intendimentu (MoU) ida iha ámbitu prevensaun korrupsaun ninian.

Pontus importante sira ne’ebé parte rua hahú diskute ohin, ba oin sei hala’o servisu hamutuk iha medida sira prevensaun korrupsaun nian hanesan; servisu konjuta iha tereñu hodi sensibiliza informasaun no konsiensilizasaun públiku kona-ba perigu prátika korrupsaun, no servisu hamutuk iha programa komemorasaun mundiál anti-korrupsaun nian.

Iha Sorumutu ne’e mós, Komisariu Sergio Hornai aprezenta ba Prezidente GOPAC ho nia Diretór kona-ba objetivu planu estratéjiku CAC ninian, servisu prioridade balun ne’ebé CAC halo dadaun, hanesan; Deklarasaun Rendimentu Bens no Interese (DRBI), dezenvolvimentu planu Estratéziku Nasionál Anti-Korrupsaun (ENAK), Self assessment UNCAC nian, no responsavel Timor-Leste ho nasaun Torque ba Avaliasaun peer preview ba estadu membru UNCAC nian iha Norwegia.

Alein ne’e, parte rua ko’alia mós kona-ba planu ba oin sei esforsu hamutuk hodi diskute kona-ba aprosimasaun integrasaun matéria anti-korrupsaun nian iha kurikulum nasionál Ministériu Edukasaun. (*)

================================/====

BREVES PALAVRAS ENCONTRO ENTRE COMISSÃO ANTI-CORRUPÇÃO (CAC) E ORGANIZAÇÃO GLOBAL DE PARLAMENTARES CONTRA A CORRUPÇÃO (GOPAC) TIMOR-LESTE

Sérgio de Jesus Hornai

Excelência, Prezidente GOPAC Organização Global de Parlamentares Contra

Deputa Pralamento Nsional Timor-Leste

Sr. Adriano Nascimento

Excia Diretor Executivo Organização Global de Parlamentares Contra (GOPAC)

Sr. João Correia

S. E. Comissário Adjunto da Comissão Anti-Corrupção (CAC)

Señores Diretor G no Xefe Unidade Servisu Apoiu Kooperasaun

Exelência,

Uluku liu hodi Comissão Anti-Corrupção ( CAC) nia naran hakarak hato’o obrigadu ba Global Organization of Parlamentarian Against Corruption GOPAC ou seja Organização Global de Parlamentares Contra a Corrupção, bele halo kontaktu no hetan resposta lalai husi CAC no ohin Prezidente no Diretor Ezekutivu Global Organization of Parlamentarian Against Corruption GOPAC ou seja Organização Global de Parlamentares Contra a Corrupção bele mai partisipa iha reuniaun importante ida ne’e. Sorumutu ne’e nu’udar oportunidade entre entidade rua (2) hanesan CAC ho GOPAC, bele dehan katak iha nifatin no tempo ona atu instituisoens no organizasaun Estadu nian tau hamutuk hodi duplika esforsu sira ba luta kontra korrupsaun, liuhusi instituisaun sira sira hanesan : CAC; PDHJ; IGE CEPAD; GOPAC.

Timor-Leste precisa tenke buka ona faktores importante sira ba susesu prevensaun no kombate korrupsaun; Korrupsaun ne’e komplexu no multi-dimensional, ne‟e duni nesesita abordazen estratéjiku ida ne’ebé integradu hodi prevene no kombate. Importante atu rejista katak susesu kombate korrupsaun iha fatin ida la signifika medida ne’ebé hanesan bele replika iha fatin seluk. Iha matenek nain balun hanesan Rotberg fo nia hanoin katak fatór importante liu hodi fó solusaun ba korrupsaun mak vontade polítika, tanba vontade polítika ne’ebé sustentadu husi lider polítiku boot sira bele muda kultura polítika nasaun ida nian, liu-husi halo lei, polítika no programa sira anti-korrupsaun nian12 eziztensia instituisaun CAC no tinan 20 nu’udar Estadu Independente no soberanu.

Aleinde ne’e, vontade polítika bele rezulta iha alokasaun rekursu sufisiente ba agensia sira responsavel ba luta kontra korrupsaun, nune‟e mós ba boa governasaun hodi implementa atividade sira iha terenu. Ida ne‟e importante tanba vontade polítika presiza transforma ba lei apropriadu no adekuadu iha ambitu investigasaun, prevensaun no sensibilizasaun públika no iha medida sira integridade rigor no boa governasaun hodi bele kontribui ba iha susesu kontra korrupsaun no kria kultura foun rejeisaun korrupsaun forte ida.

Fatór importante tuir mai mak partisipasaun ativu. Atu iha partisipasaun di‟ak nesesita transparensia hodi bele estabelese akountabilidade no konfiansa. Governu ne‟ebé loke an signifika transparente, ema hotu bele asesu, bainhira no iha ne‟ebé deit. Ne‟eduni, promosaun transparensia ne‟e nu‟udar medida ida hodi luta kontra korrupsaun sei atrai partisipasaun no involvimentu husi sidadaun barak ba esforsu anti-korrupsaun no dudu administrasaun públiku sai di‟ak liu tan. Fatór importante seluk mak hanesan estabelese kodigu konduta iha instituisaun hotu atu servidór sira Estadu nian banati; haforsa auditória no akountabilidade, hadi‟ak kuñesementu servidór sira.

Estadu nian kona-ba risku sira korrupsaun no bainhira halo sala, presiza hetan duni kastigu . Maibe atu iha luta kontra korrupsaun ho maneira integadu no sistematiku, Timor-Leste presiza iha Estratéjia Nasionál ida ne‟ebé involve komponenti hotu iha asaun konkreta hodi estabele estrutura legál no institusionál ba prevene no kombate korrupsaun, prevene konflitu interese, estabelese padraun etika no transpararensia iha finansiamentu partidu polítiku.

Tanba ne’e CAC iha tinan sira mai hahu husi tinan 2021 até 2025 : defini nia objetivu estratéjiku ha’at (4) nu’udar pilares importante mak hanesan: 1) Haforsa Sistema investigasaun hodi deskobre no desmantela pratika sira korrupsaun nian; 2) Hametin integridade insitusional no servidór sira Estadu nian hodi asegura governasaun ida di’ak; 3) Promove valór sira anti-korrupsaun nian hodi hasa’e koñesimentu no konxiénsia públiku ba prevene no kombate korrupsaun. 4) Hametin jestaun institusionál no kooperasaun hodi prevene no kombate korrupsaun.

Husi objetivu estratéjiku ne’e hatun ba objetivu espesifiku sanulu (10) mak hanesan : 1) astabelese rede no hametin liután kooperasaun ho parte sira relevante iha prosesu rekolla informasaun kona-ba indísiu sira korrupsaun sira. 2) haforsa sistema investigasaun hodi rekolla prova sira krime korrupsaun no krime koneksu sira seluk. 3) dezenvolve no revee medida prevensaun ba risku korrupsaun hodi asegura integridade institusionál. 4) hametin integridade Servidór sira Estadu nian liu-husi deklarasaun rendimentu, bens no interese durante hala‟o sira nia funsaun ba públiku. 5) promove no hala‟o estudu no avaliasaun ba risku sira korrupsaun nian iha área sira estratéjiku hodi hadi‟ak polítika governasaun ida ne’ebé di’ak. 6) hasa’e koñesimentu no konxiénsia sidadaun iha grupu kategoria oioin atu prevene korrupsaun. 7) dezenvolve no divulga informasaun sira anti-korrupsaun ba públiku liu-husi media sira. Haforsa sistema sira internal CAC nian ba funsionamentu institusionál ne’bé efetivu n o efisiente. 9) haforsa rekursu sira internal CAC nian hodi implementa nia mandatu tuir lei; no 10) hametin kooperasaun institusionál ho entidade sira relevante iha esforsu sira prevene no kombate korrupsaun.

Global Organization of Parlamentarian Against Corruption GOPAC ou seja Organização Global de Parlamentares Contra a Corrupção nu’udar organização não governamental internacional kompostu husi parlamentares mundo nian ne’ebé halao nia funsaun balun ba kombate korrupsaun, hametin governasaun diak (fortalese boa governança) no asegura kumprimentu sira ba prinsipiu Estadu-de -Direitu.

Hanesan estadu parte ne’ebé ratifika ona Convenção das Nações Unidas contra a Corrupção (UNCAC) Timor-Leste hetan ona boas-vendas nu’udar Estadu parte ita reitera GOPAC nia importância ba vontade polítika no papel fundamental parlamentares mundu nian hodi halo promosaun sira ba hametin integridade no promulgasaun ba implementasaun rejime sira ba antikorrupsaun ne’ebé forte iha Timor-Leste no Internasional.

CAC hakarak daúda GOPAC ba nia ajenda no programa sira kona-ba medida sira Prevensaun iha ua referênsia parlamentos mundu nian hodi reknese eziztensia Convenção das Nações Unidas contra a Corrupção (UNCAC) kontinua nia esforsu sira ba hametin kooperasaun ho Organizasaun Mundial Parlamentar nian ba luta kontra korrupsaun (GOPAC) nu’udar papel ida fundamental eziztensia parlamentares nian luta kcontra korrupsaun.

ITA hein ho laran metin ba eziztensia no funsaun sira ne’ebé GOPAC haloliuhusi nia observasaun na iha nia relatoriu trabalho iha reuniaun Grupo Traballu Intergovernamental ba Medida sira ba Prevensaun Korrupsaun iha parlamento sira GOPAC iha prevensaun bele fortalese liutan estadu parte nia vizaun sira ba preokupasoes mundu nian ba lalaok sira luta kontra korrupsaun.

Hanesan ita hotu nia konesimentu katak GOPAC nia eziztensia hari iha fulan outubro de 2002 liuhusi Konferênsia Global iha Ottawa, Canadá, ne’ebé reuniu liu nasaun (país) 170 parlamentares no 400 observador sira ne’e dedikadu ba konbate Korrupsaun no kontribui ba melhoria governasaun diak iha mundu (boa governança).

GOPAC nu’udar únika a única rede internacional Parlamentares ne’ebé foka ho forma exclusivamente iha kombate korrupsaun. GOPAC nia membros representa liu nasaun 50 iha regiões mundu tomak. Mai ho vizaun atu “alcansa responsabilidade no transparênsia liuhusi mekanismu sira ba efikaz ba kombate korrupsaun no halo partisipasaun kooperasaun inclusivas entre parlamentares, governo e sociedade civil”.

Ho forma sira reuniaun regular sira hanesan ne’e entre CAC no GOPAC hanesan ohin ba oin bele hametin KOOPERASAUN MUTUA iha forma sira inklusive ba prevensaun korrupsaun nian , tanba GOPAC iha nia vizaun no alinasaun kooperasaun parlamentares mundu para kombater korrupsaun liuhusi forma hot-hotu hodi bele alkansa Objetivu Dezenvolvimentu Sustentável 16 ba sosiedades pasífikas no inklusivas ba dezenvolvimentu sustentável, asesu ba justisa iha instituisoen sira ho efikazes no responsáveis iha nível hot-hotu. Ne’e katak medida ne’ebé ita aproxima até 2030 hanesan PEDN no ODS, bele lori no fo fatin ba asesu ba justisa, transparênsia no prestasaun diak ba luta kontra korruppsaun kapazes, efikaz no implementadu iha Timor-Leste leno ba boas pratikas nasaun sira hanesan Dinamarca, Nova Zelândia, Finlândia, Cingapura e Suécia indeks presepsaun menos korupsaun iha mundu.

Fim

Muito obrigadu

Komisario Sergio husu Universitáriu Foun UNPAZ Kontribui Prevene Aktus Korrupsaun ho Estuda no Disiplina

Dili – Komisariu Comissão Anti-Corrupção (CAC) Dr. Sergio Hornai husu ba universitariu foun Universidade da Paz (UNPAZ) atu estuda makaas no hatudu disiplina hodi kontribui iha luta kolektiva prevene no kombate korrupsaun iha rai doben Timor-Leste.

Komisario Sergio hato’o lia hirak ne’e ba universitariu sira bainhira sai oradór iha atividade palestra iha orientasaun akadémika UNPAZ nian anu akademinku 2021-2022, sexta-feira (4/3) ohin

Komisariu Sergio ko’alia ba otas-foun sira ne’ebé hala’o estudu iha ensinu nível universidade UNPAZ atu estuda halo didi’ak, tanba ho estuda makaas sei loke universitariu sira nia orizonte no koñesimentu ida luan ba prevene no kombate korrupsaun hodi dignifika povu no estadu Timor-Leste iha sosiedade mundiál.

Komisariu sergio ko’alia ba universitariu sira, atu hamriik kontribui ba asaun prevensaun kombate korrupsaun. Asaun kontribuisaun ne’ebé universitariu sira tenke halo mak estuda no tenke fó opiniaun kritiku hodi muda mentalidade sosiedade nian ne’ebé sei fó prioridade ba interese privadu hodi privatiza rikusoin hotu estadu nian.

Ita boot sira tenke estuda makaas, berani atu ko’alia no halo kritika barak liu husi ita boot sira nia universidade, liu husi seminariu sira no tenke fó opiniaun barak liu husi média kona-ba hahalok korrupsaun nian iha Timor-Leste”, katak Komisariu Sergio.

Komisariu Sergio hatete mós katak, sosiedade agora liu-liu universitariu sira tenke kreativu, inovativu no sivilizadu. Universitariu sira tenke mai ho baze étika ne’ebé forte, no baze siénsia ne’ebé krítiku no libertadu, nune’e kontribui idea ba estadu bele halo esforsu hotu hodi hametin sistema judisiál ida di’ak, nune’e kontribui ba prevene no kombate korrupsaun.

Alein ne’e, Komisariu Sergio ko’alia mós ba universitáriu sira katak, atu halo prevensaun di’ak liu ba aktus korrupsaun iha otas foun sira nian tempu agora la’os de’it estuda, maibé tenke hatuur mós hahalok disiplina iha univeridade no sosiedade, tanba hahalok ne’ebé la iha disiplina iha sosiedade sei kauza ba aktus korrupsaun nian buras liu tan iha futuru.

“Medida ba prevensaun korrupsaun ida mak disiplina. Disiplina en termus iha respeita tempu, respeita sasan ema barak nian, no respeita ba lei no normas sira ne’ebé iha sosiedade. Tanba aktus sira ne’e kontribui ba prevene korrupsaun no hatudu estadu ida forte no sustentavel,” Komisario Sergio subliña. (*)

“Lei MPCC La Bandu FP Atu Riku, Naran katak La Kamat Povu nian Osan” ADJUNTU Sampaio

Dili- Komisariu Adjuntu Comissão Anti-Corrupção (CAC) ba Asuntu Prevensaun no Sensibilizasaun Luis de Oliveira Sampaio hatete, Lei Nu. 7/2020-Medidas Prevensaun no Kombate Korrupsaun (MPCC) la bandu ema atu riku. Maibé, lei ne’e eziste atu prevene ajénte públiku sira labele kamat povu nia osan hodi hariku-an lalais.

Adjunto Sampaio esplika katak kualker ajénte públiku ho nível no grau diferente bele riku maibé tenke riku ho fontes ne’ebé loloos, liu-liu tenke justifika ninian fontes bainhira deklara rikusoin mai iha CAC.

“Ita boot sira bainhira deklara rikusoin, tenke halo justifikasaun ida klaru. Riku mai husi inan-aman nia rikeza ka? Joga SDSB mak manan ka? Ka jogus Kasino ka? Ka business mak lori ita boot sai riku matak derepente de’it ne’e? Ne’e tenke justifika ho loloos, sé la justifika, CAC sei tama” katak Adjuntu Sampaio iha ninian aprezentasaun Lei Nú 7/2020-MPCC ba kargu xefia no funsionáriu Ministériu Saude Tersa-Feira (1/3) ohin iha Edifisiu Palasiu Sinzas, Caicoli Dili.

Adjuntu Sampaio subliña “Ululuk ne’e, ita sei hafuhu malu lai. Agora ne’e lae, CAC deskunfia de’it ita boot nia rendimentu no despeza sira la iha balansu, ida ne’e sei loke dalan ba CAC atu intervein,” Adjunto Sampaio esplika.

Adjuntu Sampaio afirma katak, Lei MPCC iha kapitulu II kona-ba deklarasaun rendimentu bens no interese nia finalidade loloos ho objetivu prinsipál mak atu deteta no prevene konflitu interese ajénte públiku sira, no monitoriza mudansa rikusoin ne’ebé sujeita ba deklarasaun ne’ebé aumentu signifikativu no injustifikada.

Instrumentu ida ne’e katak Adjuntu Luis, iha rai seluk uza mós atu hametin konfiansa públiku nian ba servidór estadu sira, no atu proteje ajénte públiku sira husi alegasaun fálsu. Tanba tuir persepsaun públiku nia haree, administrasaun públiku ne’e buradu no korruptu hotu, maibé de faktu la’os hanesan ne’e.

Lei ida ne’e mai atu proteze ita ajénte públiku husi alegasaun falsa sira ne’e. Mezmu lei ne’e mai soke oituan ita, liu-liu ita nia privasidade, maibé nia di’ak mak proteje ita husi stigma sosiál ka persepsaun aat sira husi públiku nian katak, ema hotu liman lais, matan naklosu ba osan estadu nian”, Adjuntu Luis akresenta. (*)