“Luta Kontra Korrupsaun Ezize Timoroan Kuda Kultura Foun no Mudansa Iha Sosiedade” Komisariu Sergio

“Luta Kontra Korrupsaun Ezize Timoroan Kuda Kultura Foun no Mudansa Iha Sosiedade” Komisariu Sergio

Dili- Komisariu Comissão Anti-Coruupção (CAC) Dr. Sergio Hornai hatete katak, Timoroan hotu-hotu iha dever síviku no sosiál atu eradika hahalok korrupsaun nian iha sosiedade demokrátika ne’e, no ho dalan ida di’ak liu mak presiza kuda kultura foun ida. Kultura foun ida ne’ebé presiza liu iha sosiedade mak hatuur hikas komportamentu bei-ala sira nian uluk ne’ebé fó valór ba ema nia moris hodi sobrevive ho prósperu, libertadu no esperánsa.

Komisariu Sergio ba jerente senior Autoridade Nasionál Komunikasaun ho kargus diretór no funsionáriu sira Kinta-Feira (10/3) ohin, bainhira sensibiliza lei nú 7/2020- Medida Prevensaun Kombate Korrupsaun no aprezenta Sistema Plataforma Online-Deklarasaun Rendimentu, Bens no Interese iha salaun MTC, Caicoli Dili.

Komisariu Sergio hatete, mundu globalizasaun ne’ebé ema hotu-hotu simu agora no subordina-an ba halakon tiha valór umanidade sira ne’ebé Timoroan sira iha, nune’e ezize Timoroan sira hotu-hotu atu hamriik hamosu diskursu foun ida nu’udar kultura foun hodi rejeita totál hahalok korrupsaun nian, iha ohin ba oin no iha ne’ebé de’it, nune’e sai alternativu ba mundu foun ida posivel.

“Luta kontra korrupsaun ezize mudansa kultura, komportamentu sidadaun no sosiedade nian, forma mudansa ne’e muda ka modifika, kuandu individuo ka sosiedade partisipa no komporta ba luta kontra korrupsaun”, katak Komisariu Sergio.

Komisariu Sergio hatutan katak, mezmu iha kontekstu globalizasaun agora defisil atu halakon totál hahalok korrupsaun nian ho lais, maibé ho partisipasaun sosiedade koletiva ida ho esforsu hotu hodi halo ezersisiu iha batalla, liu husi forma iha medida preventiva edukativu ida integradu, posivel sei eradika neneik hahalok korrupsaun nian.

Bainhira sosiedade moris ona iha komportamentu di’ak no konsientizasaun ida ne’ebé nakonu ho valór integridade no onestidade ida aas hanesan bei-ala sira uluk, asaun represivu sira sei la funsiona. Maibé bainhira sosiedade lakohi komporta nia hahalok ho di’ak hodi kontinua korruptu mak tenke aplika lei ho rigorozu nune’e fanu hikas konsiénsia sosiedade nian ba prevene-an husi hahalok korrupsaun ninian.

“Liu husi forma ka dalan medida preventiva edukasaun ne’ebé integradu, sistemátika no komprensivu ba setór sira nakait, ita sei bele kombate korrupsaun no husik liu medida represiva nian”, Komisariu Sergio realsa. (*)