CAC, PDHJ, GOPAC no CEPAD Lori Estadu TL nian Naran Realiza Komemorasaun Loron Mundial Kontra-Korrupsaun

CAC, PDHJ, GOPAC no CEPAD Lori Estadu TL nian Naran Realiza Komemorasaun Loron Mundial Kontra-Korrupsaun

Estadu Timor Leste Sesta-feira (9/12) ne’e komemora Loron Mundial Kontra Korrupsaun iha Auditorium Xanana Gusmao Ministeriu Finansas Aitarak Laran Dili ho seminariu loron ida. Iha komemorasaun tinan 2022 nian Nasoens Unidas foti Tema Jeral mak “Promove Partisipasaun Públiku hodi Prevene no Kombate Korrupsaun”.

Komemorasaun tinan 2022 ne’e Comissao Anti Corripcao (CAC) servisu hamutuk ho instituisaun tolu (3) seluk ne’ebé durante ne’e serivu iha boa-governasaun no luta kontra korrupsaun; Provedor Direitus Humano no Justisa (PDHJ), Global Organization of Parliamentarians Against Corruption – GOPAC no CEPAD – Centru Estudos para a Paz e o Dezenvolvimento.

Objetivu husi komemorasaun Loron Mundial Kontra Korrupsaun ne’e atu hasae partisipasaun públiku no ativu hodi luta ba prevene no kombate korrupsaun iha Timor-Leste no promove konsensia públiku no enkoraza partisipasaun popular iha fiskalizasaun programa no politika publiku sira estadu TL nian.

Oradores Savi iha serimonia komemorasaun Loron Mundial Kontra Korrupsaun tinan 2022 ne’e parte dadersan nian mak; Uma Nain KOmisariu CAC Sergio Hornai, Prezidenti PN Dr. Aniceto Guterres, Amo Bispo Deocese Dili Dom Virgilio Cardeal do Carmo da Silva, Adjunta Prokuradora Geral Republika Dra. Remizia da Silva, Ministro Prezidensia Konselhu Ministro Dr. Fidelis Magalhaes.

Parte meudia nian aprezenta akademista, ekonomista, developer no Reitor Joao Saldanha University (JSU) DR. Joao Mariano Saldanha ho ninian paper “FISCAL POLICY OF TIMOR-LESTE Challenges and Opportunities” no eis-Primeiru Ministru no Ministro Saude Dr. Rui Araujo ho ninian paper “POLITIKA PÚBLIKA ESTADU NIAN BA PREVENSAUN NO KOMBATE KORRUPSAUN IHA TIMOR-LESTE: OPORTUNIDADE NO DEZAFIU SIRA”.

Parte loraik nian Komisaun Organizadora aprezenta orador importante nain rua; Diretor Ezekutivu CEPAD Dr. Joao Boavia no Akademista UNTL Dr. Valentim Ximenes.

Partisipa iha serimonia komemorasaun Loron Mundial KOntra Korrupsaun mak konvidadus importante kargu chefias haknar-an iha linhas ministeriais, parseira dezenvolvimentu iha luta kontra korrupsaun, organizasaun naoun governamental nasional no internasional, konfisoens relijiosas, korpus diplomatiku nasaun belun iha Timor-Leste no juventude universitariu Timorense hamutuk liu 400.

Korrupsaun konsidera nu’udar fenomenu globál ida ne’ebé periguzu liu ohin loron ba sosiedade Timorense. Korrupsaun iha efeitu destruktivu iha ne’ebé impede dezenvolvimentu nasional, atraza kresimentu ekonomiku, hamate valores sira demokrasia nian, viola direitu umanus fundamental sidadaun sira hanesan direitu asesu ba edukasaun, saúde, no bee-moos.

Korrupsaun prodús efeitu/implikasaun masivu ba mudansa klimátika no ba meiu-ambiente. Esforsu oi-oin iha nivel nasional, rejional no internasional atu prevene no kombate korrupsaun. Maibé fenómenu no aktu korrupsaun sira kontinua metin no buras iha area oioin iha administrasaun públiku sira estadu nian.

Konsidera katak efeitu korrupsaun boot tebes ba funsionamentu no produtividade instituisaun estadu sira, nune’e luta kontra korrupsaun ezije no rekere esforsu koletivu husi nivel estadu tomak atu kontribui no tranforma sosiedade ninia komportamentu sidadania, no dezenvolve estratejia aprosimasaun ne’ebé atualizadu atu ajusta tuir nesesidade, natureza no komplesidade krime korrupsaun ne’e rasik.

Mudansa ka transformasaun akontese bainhira individu ka sosiedade Timorense tomak partisipa ativu no komprometidu ba luta kontra korrupsaun liu husi kampaña no sensibilizasaun públiku, edukasaun ne’ebé integradu, sistimatiku no komprehensivu ba setor sira nakait no mos medidas represiva ka púnisaun nian nudar ultima rekursu.

Serimonia loron ohin nian nudar kulminasaun atividades kolektivu entre CAC, PDHJ, CEPAD no GOPAC iha komemorasaun nian iha ne’ebé Timor-Leste hanesan Estadu parte ba Konvensaun Organizasaun Nasoens Unidas Kontra Korrupsaun (UNCAC) kada tinan estadu parte sira iha obrigasaun selebra komemorasaun ba Loron Mundial Kontra Korrupsaun iha loron 9 Dezembru ohin.

Konsidera no konsiente katak luta kontra korrupsaun nu’udar luta nivel estadu nian, tanba ne’e, atu realiza atividade ne’e presiza envolve entidade sira tantu instituisaun estadu no organizasaun sosiedade sivil sira ne’ebé durante servisu iha area prevene no kombate korrupsaun.

Iha tinan 2022 ne’e, CAC kolabora ho CEPAD, GOPAC, no PDHJ hodi halao atividade komemorativu sira ho naran “ Semana Anti-Korrupsaun” ho Tema Promove Partisipasaun Publiku iha Luta Prevene no Kombate Korrupsaun iha Timor-Leste (CAC) ne’ebé sei foku ba atividade konjunta sira ne’ebé mak sei realiza hamutuk mak hanesan:

Mensajen Estadu husi alta-entidade sira hanesan Prezidente da Republika, P-PN, PM ne’ebé sei publika iha televizaun nasional sira;

Debate no intervista eskluzivu iha TV entre Komisariu CAC, GOPAC, Sosiedade Sivil no reprezentante akademiku kona-ba tema anti-korrupsaun);

Kuis direitu umanus no anti-korrupsaun, pinta dezeñu, jogu amizade, loke filme anti-korrupsaun iha Manatuto (PDHJ, CEPAD no CAC).

Workshop ka seminariu ba estadu sira iha dia 6 Dezembru, mensajem no distribiisaun anti korrupsaun husi CEPAD;

Semináriu ho partidu polítiku sira ne’ebé sei responsabiliza husi CAC;

Lansamentu estudu subvensaun públiku iha SEJD no SEFOPE (CAC). Lansementu ne’e sei responsavel husi CAC no lansamentu ne’e sei ba realiza iha instituisaun alvu ida-idak (SEJD no SEFOPE);

Kompetisaun hakerek artigu prevensaun korrupsaun (CEPAD-CAC) no prodús video PsA ne’ebé sei transmiti liuhusi knaal TV no Youtube (CEPAD).

Seminariu nasional komemorasaun Mundial Kontra-Korrupsaun iha Aileu – no Produs Mensajem anti korrupsaun iha bildboard (GOPAC) Kuda ai-horis integridade ne’ebé sei fornese husi Ministreiu Agrikultura (CAC, GOPAC, CEPAD no PDHJ); Semnariu Nasional: Promove Partisipasaun Publiku iha Luta Prevene no Kombate Korrupsaun iha Timor-Leste (CAC); Programa no atividade hirak ne’e ho objetivu atu enkoraza sosiedade, estudante, juventude, no ajente públiku sira liuhusi kampaña sensibilizasaun, semináriu, lansamentu estudu risku korrupsaun iha instituisaun estadu sira, kompetisaun anti-korrupsaun no kampaña ba públiku liuhusi kanal midia komunikasaun hodi kontribui ba prevene no kombate korrupsaun.

Comissão Anti-Corrupção (CAC), CEPAD no GOPAC identifika ona instituisoens iha nivel nasional no munisipal balun no sei halo kordenasaun ba implementasaun programa no aktividade sira ne’e. Alvu husi aktividade ne’e ba kargu diresaun, xefia, estudante no sosiedade sivil.

Atividade komemorasaun ne’e sei hahu semana rua antes to’o ba loron mundial anti korrupsaun ita sei komemora ho atividade oioin ne’ebé mak balun sei implementa konjuntu no balu sei implementa ketak-ketak husi CAC, CEPAD no GOPAC tuir ida-idak nia planu internal, maibé iha dia 9 Dezembro, komemorasaun sei hamutuk no konsentra iha fatin ida. Kona-ba ba fatin no tempu atividade depois sei deside iha enkontru tuirmai iha Konsellu Konsultivu, nomos enkontru ho CEPAD no GOPAC. (*)