Comissão Anti-Corrupção

Anti-Corruption Commision of Timor Leste

CAC Realiza Atividade ‘Semana Anti-Korrupsaun’, Hahú Ho Sensibilizasaun Lei MPCC iha Partidu KHUNTO

CAC Realiza Atividade ‘Semana Anti-Korrupsaun’, Hahú Ho Sensibilizasaun Lei MPCC iha Partidu KHUNTO

Comissão Anti-Corrupção (CAC) lideradu Komisariu Sergio Hornai no Komisariu Adjuntu Prevensaun no Sensibilizasaun (DPS), Luis Sampaio hamutuk ho ekipa Espesialista Anti-Korrupsaun (EAK) iha Sabadu (26/11) semana ne’e hahú realiza atividade semana anti-korrupsaun hodi komemorasaun loron mundiál anti-korupsaun tinan 2022 nian ho programa semináriu ba partidu polítiku sira.

Iha programa semináriu insiu ne’e, Komisaun hahú uluk ho atividade sensibilzasaun lei nú 7/2020-MPCC ba Estrutura no kuadru partidu polítiku KHUNTO nian ho tema, “Promove Partisipasaun Partidu Polítiku Iha Politika Estadu hodi Prevene no Kombate Korrupsaun liu husi Lei MPCC” iha edisisiu Nasionál Pártidu KHUNTO, Maneluana Dili.

Komisaun iha eventu komemorasaun loron mundiál anti-korrupsaun ne’ebé sei akontese iha dia 9 Dezembru tinan ne’e fokus hala’o konsensializasaun públiku, liu-liu ba dirijente no membru partidu polítiku sira. Objetivu husi sensibilizasaun ba partidu polítiku sira atu promove partisipasaun públiku ida poderozu liu-tan hodi unifika forsa hamutuk nu’udar movimentu nasionál ida iha asaun ne’ebé rigór ba luta prevene no kombate korrupsaun iha TL.

Partidu polítiku sira nu’udar organizasaun massa, halibur kuadrus intelektuál sira oioin ne’ebé sei ba serví povu iha obrigasaun morál no polítika atu radikaliza-an ho espritu kontra hahalok korrupsaun. Partikularmente, Lei MPCC ne’ebé mai ho espiritu prevensaun boot hodi haluan militante partidu polítiku sira nia koñesimentu jurídiku ba medida sira prevene krime korrupsaun.

Lei MPCC nia ezisténsia, ezize liu-tan kuadrus sira partidu polítiku atu kuda formasaun polítika ba nia militantes sira ho baze emansipa povu no prínsipiu integridade aas, no bainhira hetan poder ukun, hanoin de’it ba bem estar públiku nian. Iha artigu 6 husi lei ida ne’e nian ko’alia espesifiku liu kona-ba obrigasaun partidu polítiku sira atu adopta medida prevensaun sira, liu-liu promove koñesimentu no konsiensializasaun ba membru no dirijente partidu nian kona-ba medida prevensaun korrupsaun.

Komisariu Sergio Hornai iha eventu ne’e ko’alia ba estrutura másimu no kuadrus sira partidu KHUNTO nian atu buka aprende no halo leitura kle’an ba ukun-fuan sira temi iha lei MPCC, partikularmente medida sira ba prevensaun nian atu kontribui iha asaun eradikasaun krime korrupsaun.

Komisariu Sergio mós bolu atensaun estrutura no kuadrus partidu polítiku sira KHUNTO nian atu hala’o polítika públika ida ne’ebé tane aas interese nasionál. Evita forma hotu-hotu ba interese pesoál, grupu no partidariu nian bainhira assume poder públiku. Dirijente sira Partidu KHUNTO nian bainhira hetan konfiansa iha instituisaun estadu, ukun ho legalidade, objetividade no responsabilidade, liu-liu komprimenta ba lei MPCC. Sé ukun de’it ho asaun subjetividade no hatudu forsa liu fali lei ida ne’e, Komisaun sei la tolera.

“Uluk ha’u hetan fiar (unanimidade) husi ita boot sira (partidu asentu parlamentar) iha Parlamentu Nasionál hodi mai tur iha ne’e, hala’o knaar nu’udar komisariu tuir de’it lei ne’ebé vigora iha Estadu. (…) Ohin ha’u ho konselleru partidu KHUNTO nian tuur hamutuk dada lia, maibé se aban konselleru hala’o nia funsaun iha instituisaun estadu la tuir lei ida ne’e nian haruka, ha’u sei hatudu liman no haruka ba tuur iha ne’eba (ba tuur iha tribunal hatan)”, Komisariu Sergio fó ezemplu.

Enkuantu, iha programa sensibilizasaun lei MPCC loron ida ne’e, Komisariu Adjuntu Prevensaun no Sensibilizasaun, Luis Sampaio fokus esplika medida sira prevensaun krime korrupsaun nian ba estrutura no kuadrus sira partidu KHUNTO nian hanesan polítika estadu ba Estratéjia Nasionál Anti-Korrupsaun (ENAK), Rekrutamentu ajénte sira setór públiku, kódigu kónduta ba ajénte públiku sira, publisidade no transpar’ansia kona-ba aprovizionamentu iha setór públiku, simplifikasaun ba prosedimentu administrative sira, inklui rejime deklarasaun rendimentu, bens no interese. (*)