Lei MPCC Proteze FP Atu Han-Hemu Kosar Ben Rásik, Kontra Sei Simu Konsekurnsia ho Koima no Prizaun

Lei MPCC Proteze FP Atu Han-Hemu Kosar Ben Rásik, Kontra Sei Simu Konsekurnsia ho Koima no Prizaun

Manatuto- Komisariu Comissão Anti-Corrupção (CAC) ba Asuntu Servisu Prevensaun no Sensibilizasaun Luis de Oliveira Sampaio husu servidór povú iha teritoriu Timor-Leste (TL) laran tomak atu proteze-an hodi kumpre Lei Nu. 7/2020-Medidas Prevensaun no Kombate Korrupsaun (MPCC) iha idak-idak nian servisu fatin.

Funsionariu Publiku (FP) Timorense tenki han no hemu ho kosar ben rásik. La kumpre lei MPCC no monu ba iha tentasaun prátika krimi korrupsaun mak sei ba para iha prizaun Becora ho Gleno no selu multa.

Komisariu Adjuntu Luis hato’o lia hirak ne’e, wainhira sensibiliza lei MPCC ba autoridade munisipál ho nia estrutura no funsionariu sira iha Munisipiu Manatuto, Sexta-feira (17/12).

Komisariu Adjuntu Luis husu ba FP Timorense tomak atu kumpre lei MPCC nia filozofia, nune’e bele kumpre no prevene-an monu ba tentasaun krimi korrupsaun. Tamba, lei MPCC nia mensajen reál no klaru ba FP tomak atu proteze no prevene FP husi situasaun sira ne’ebé influénsia monu ba pratika korrupsaun.

Komisariu Adjunto Luis salienta liu tan katak Lei MPCC mai alerta no akonsella ita (FP) tomak atu halao knar servi povu tenki tane aas naran diak pesoal, integridade, akuntabilidade, honestidade no transparansia iha servisu fatin hodi han no hemu kosar ben rasik.

Komisariu Adjuntu Luis mós bolu funsionariu sira nia atensaun atu labele kuda kultura na’ok osan estadu nian iha hanoin, tamba kuda kultura na’ok osan estadu nian iha kakutak laran sei simu konsekuénsia ho responsabilidade administrativamente no kriminalmente.

Ita boot (FP) kuandu kamat povu nian osan iha servisu fatin, no CAC la toman ne’e ita boot kontente ba. Maibé, sé CAC hetan ka ema kaer toman! Ita boot dada iis la tama, soe iis la sai no toba mós la dukur,” Komisariu Adjuntu Luis fó atensaun ba funsionariu sira.

Komisariu Adjuntu Luis motiva maluk FP Timorense sira liu-liu sira ne’ebé haknar-an iha Munisipiu Manatuto atu servi povu ho laran, justu, onestu no ho responsabilidade atu nune’e labele monu ba konsekuénsia todan liu hodi lori naran fo’er ba familia no monu ba iha prizaun laran.

Konsekuensia ba prizaun barak no boot tebes, bele afeta ba familia, liu-liu nesesidade ba fen-laen no oan sira nian. Se ita kumpre didi’ak lei ne’e, ita sei seguru liu no ita nia moris sei di’ak no hakmatek liu tan,” Komisariu Adjuntu Luis afirma. (*)