Komisariu Sergio Hornai no Adjuntu Sampaio Hala’o Audiensia Kortezia ho MJ Tiago Sarmento

Komisariu Sergio Hornai no Adjuntu Sampaio Hala’o Audiensia Kortezia ho MJ Tiago Sarmento

Komisariu Comissão Anti-Corrupção (CAC) Sergio Hornai akompaña husi Komisariu Adjuntu Prevensaun no Sensibilizasaun (DPS) Luis de Oliveira Sampaio no Xefe Unidade Inspeksaun no Monitorizasaun Antonino Alves iha Segunda-feira (1/8) ohin hala’o audiensia kortezia ida ho Ministru Justisa (MJ) Tiago Sarmento iha edifisiu Ministériu Justisa Colmera Dili.

Objetivu audiensia kortezia ne’e, Komisariu Sergio ho ekipa ho inisiativa hasoru malu ho MJ Tiago Sarmento hodi fó koñesimentu servisu Komisaun nian kona-ba implementasaun Lei Nú.7/2020-MPCC, liu-liu politika Estratéjia Nasionál Anti-Korrupsaun (ENAK) no implementasaun Rejime Deklarasaun Rendimentu, Bens no Interese (DRBI) ba servidor povu sira.

Iha sorumutu ida ne’e, Komisariu Sergio no Adjuntu Sampaio husu Ministru Tiago nia apóiu kona-ba oinsá MJ bele tulun halo harmonizasaun ba interpretasaun lei MPCC, nune’e evita hamosu komplikasaun iha nia implementasaun husi autoridade sira.

Importansia husi sorumutu ida ne’e mós ko’alia kona-ba kooperasaun servisu entre instituisaun rua iha área formasaun juridika no servisu kontrolu hamutuk iha área prevensaun korrupsaun nian.

Komisariu Sergio no Adjuntu Sampaio ko’alia mós ho Ministru Tiago atu hamutuk halo sensibilizasaun di’ak liu-tan Lei Nú.7/2020-MPCC ba kargu diretór, xefia no funsionáriu sira iha MJ atu bele loke ajénte públiku sira ninia pensamentu no hasa’e liu-tan koñesimentu hodi sensibel ho sistema foun refere.

“Ida ne’e iha funsionariu publiju sira ninia misaun lor-loron atu oinsá sira mós bele koopera ho Estadu deklara sira ninia rikusoin mai autoridade kompetente (CAC),” Katak Komisariu Sergio.

Ministru Justisa Tiago iha ninia interevensaun husu mós ba Komisariu Sergio ho ekipa atu iha nia mandatu tempu badak ne’e hakarak involve mós CAC iha prosesu halo kontrolu (inspeksaun no monitorizasaun) ba arendamentu rai Estadu nian ne’ebé durante ne’e kompaña sira asesu hela iha teritoriu Timor laran, nune’e buka hatene di’ak liu-tan rísku no poténsia sira ba prezuizu Estadu no oinsá halo medida preventiva.

Rezultadu husi sorumutu ne’e, parte rua konkorda hamutuk sei estabelese MoU entre CAC no MJ hodi hala’o servisu hamutuk iha área intervensaun konjunta iha tereñu balun ne’ebé nesesariu tuir lei nú. 7/2020-MPCC no mós oinsá Ministériu Justisa bele fasilita treinamentu jurídiku ba Espesialista Anti-Korrupsaun (EAK) foun sira ne’ebé CAC halo hela rekrutamentu hela daudaun. (*)