DISKURSU KOMPLETU KOMISARIU CAC SERGIO HORNAI NIAN IHA APREZENTASAUN RELATORIU ANNUAL TINAN 2021 NIAN IHA PLENARIU UMA FUKUN PN LORON 29 MAIU 2022

DISKURSU KOMPLETU KOMISARIU CAC SERGIO HORNAI NIAN IHA APREZENTASAUN RELATORIU ANNUAL TINAN 2021 NIAN IHA PLENARIU UMA FUKUN PN LORON 29 MAIU 2022

Excelênsias 

  1. Sr. Presidente Parlamento Nasional 
  2. Vice-Presidentes Parlamento Nasional
  3. Secretário  e Vice – Secretários Mesa do Parlamento Nacional
  4. Xefe Bankadas Parlamentares.
  5. Xefe Komisaun Parlamentares;
  6. Señoras e Señores Ilustres Deputados
  7. Señor Ministro dos Assuntos Parlamentares e Comunicação Social,

Francisco Martins da Costa Pereira Jerónimol.

  • Mídia.
  • Sosiedade Sívil;
  • Povo Doben Timor-Leste.

Excelências

Onra boot ba hau hodi reprezenta Comissão Anti-Corrupção (CAC) mai aprezenta relatóriu anuál 2021, hanesan hateten tiha ona iha artigu 28.o , Lei n.o 8/2009, loron 15 fulan-jullu krisaun Comissão Anti-Corrupção (CAC).  Tinan-tinan Komisaun nia dever ida mak  mai iha uma fukun Parlamentu Nasional hodi relata aktividade hotu-hotu ne’ebé Komisaun hala’o iha tinan ida nian nu’udar instituisaun Estadu ne’ebé responsavel harii ho misaun prosede ba asaun sira prevensaun kriminal no investigasaun kriminal ba korrupsaun iha Timor-Leste.

Tinan 2021, Comissão Anti-Corrupção (CAC) kompleta nia ezisténsia no funsionamentu tinan-sanulu resin ida  (11) nu’udar Instituisaun Estadu hodi hametin Estadu Direitu Demokrátiku. Comissão Anti-Corrupção (CAC) kontinua hala’o nia misaun hodi hametin servisu sira iha área prevensaun, sensibilizasaun, investigasaun kriminál no kooperasaun institusionál hanesan hatuur hela iha Planu Estratéjiku Comissão Anti Corrupção (CAC) ba tinan 2015-2020 ne’ebé halo ona revizaun ba  2021-2025. 

Atu too ba iha objetivu no meta sira iha estratéjiku refere, iha tinan 2021, Comissão Anti-Corrupção (CAC) define nia prioridade prinsipál haat (3) mak hanesan: 1) Hametin Integridade Estadu nian liuhusi estabelese Estrategia Nasional Anti Korrupsaun (sigla tetum ENAK); estabelese no Implementa Rejime Deklarasaun Rendimentu Bens Intereses (sigla tetum DRBI). 2). Haforsa servisu sira ba Investigasaun  krime korrupsaun,  no, 3). Haforsa Jestaun Institusional. Bele hare’e iha pajina 2

Husi prioridade hirak ne’e, Comissão Anti-Corrupção (CAC) dezenvolve nia Planu Asaun Anuál (PAA) ba tinan  2021, ne’ebé reflete iha programa prinsipal rua (2), ho nia sub-programa ne’en (6) no atividade sira hamutuk rua nullu resin haat (24). Informasaun sira dezenvolve tuir programa, sub-programa no atividade hirak ne’ebé reflete ba natureza servisu Comissão Anti-Corrupção (CAC)   nian ne’ebé estabelse iha kada Diresaun no Unidade sira iha área sira hanesan prevensaun no sensibilizasaun públiku, investigasaun, kooperasaun institusional nian.  Bele hare’e relatóriu pajina 65

Relatóriu ida ne’e hato’o ba Parlamentu Nasionál liga ho saida mak CAC halo atu kontinua mantein prezensa Estadu iha luta kontra korrupsaun iha Timor-Leste. Husi relatóriu ne’e fahe ba parte tolu (3), hodi relata progresu no rezultadu atividade sira ne’ebé CAC planeia hodi atinje meta no objetivu estratéjiku sira CAC nian ne’ebé aliña ba iha objetivu nasionál rua (2) mak hanesan 1). Programa Asesu ba Justisa, no 2). Jestaun Institusionál no Boa Governasaun nian.

Iha parte dahuluk, husi relatoriu ne’e sei  introdus aliñamentu planu no programa estratéjiku CAC nian 2021-2025  ba programa no objetivu nasionál hanesan iha relatoriu ida ne’e nian  ne’e bé ita bele hare´e iha pajina1-2.

Parte daruak, husi relatóriu ne’e ninian sei relata kobertura sira kona-ba implementasaun programa asessu justisa liuhusi medida sira kona-ba : Prevene  Krime Korrupsaun, CAC opta  medida ne’e hodi hametin politika sira atinjimentu objetivu nasionál ba 1).Preparasaun  implementasaun Estratejia Nasional Anti Korrupsaun no Rejime Jurídiku Deklarasaun Rendimentu Bens e Interresses nian hanesan: Dezenvolvimentu Estratéjia Nasionál Anti-Korrupsaun (ENAK),  Preparasaun Implementasaun DRBI, Establese Ekipa Servisu ba Implementasaun DRBI, Sosiálizasaun DRBI, Koordenasaun ho entidade seluk publiku no privadu sira, Hamutuk ho  entidade xave hodi Tecnologia Informação e Comunicação, IP  (TIC, Timor), Dezenvolve sistema DRBI, Identifikasaun no Arrolamentu Deklarantehanesan  iha área prevensaun no sensibilizasaun, investigasaun kriminal korrupsaun hodi limite prátika korrupsaun sira.2). Identifikasaun Rísku sira Korrupsaun nian hanesan : promove Estudu no Avaliasaun Rísku ba Implementasaun Subvensaun Públika sira, Estudu avaliasaun rísku ba implementasaun subvensaun públika iha SEFOPE,  Estudu Avaliasaun Risku ba Implementasaun Subvensaun Públika iha SEJD, Avaliasaun Rísku Korrupsaun iha Setór Saúde,  Rekolla no Analiza Informasaun Atividade sira ne’ebé iha Ponténsia Rísku Korrupsaun ne’ebé finansia ho OGE; Rekolla Informasaun no dokumentu sira ba Uma Kbi’it-La’ek (UKL), Monitorizasaun ba programa subsidiu agregadu familiares no realiza monitorizasaun Rekrutamentu iha Instituisaun Estadu sira no Estudu Avaliasaun Rísku iha RTTL, E.P. 3). Atividade Inspesaun sira,  Inspesaun iha Instituto Gestaun Ekipamentu (IGE, E.P), Inspesaun ba programa Sesta-Bázika, Inspesaun Projetu Alargamentu Liña Eletrisidade iha Munisípiu sira , hanesan iha Munisípiu Liquiça, Lautem, Viqueque, Baucau, Manatuto, Ainaro, Covalima no Aileu. 4). Realiza Asaun sensibilizasaun atu Limita Prátika Korrupsaun sira, ho nia aktividade promove asaun sensibilizasaun atu limita prátika korrupsaun iha  setór Edukasionál, Grupu kategoriál sira, Sensibilziasaun ba Formadór no Administradór sira, Sensibilizasaun ba Foinsa’e sira iha Sentru formasaun sira,  Sensibilizasaun ba Públiku iha Loron Komemorativu iha Aniversáriu Funsionamentu CAC dala nian, selebrasaun Loron Mundiál Anti-Korrupsaun, 9 Dezembru. 5). Dezenvolve Matéria Anti-Korrupsaun, no 6). Dezamina Informasaun Anti-Korrupsaun ba Públiku. Bele hare’e iha pajina 3 – 26 relatóriu .

Investigasaun Krime Korrupsaun. 1). Deteksaun, Rekolla no Analiza informasaun sira Relasiona ho índisius ba Prátika Krime Korupsaun, hodi hametin no estabelsementu rede sira informasaun, garante tendimentu Denúnsia Públiku, dekteta informasaun sira ba notisia krime sira korrupsaun nian, halo analiza ba informasaun ne’ebé segura ho realiza jestaun kazu krime korrupsaun no objetu aprendidu sira, promove averiguasaun no produsaun Auto Partisipasaun kazu krime korrupsaun ba Ministériu Públiku, halo  atuasaun polisiál nu’udar orgaun polisia kriminal espesializada, promove Investigasaun Kriminál,  Realiza inkéritu ba krime korrupsaun iha ezersísiu Funsaun públika no privadu, Hala’o Investigasaun ba Kazu Delegasaun Kompeténsia husi MP ne’ebé maka pendente ihat inan 2019 no 2020, fó kontinuidade ba investigasaun sira ba kazu delegasaun kompeténsia husi Ministériu Públiku  iha tinan 2021, Identifikasaun ajénte hirak ne’ebé maka envolve iha kazu krime korrupsaun, Identifika Prezuíju ba Estadu, Identifikasaun Fatin Akontesimentu Krime  Korrupsaun, no tipifika ka kualifika tipu de Krime Korrupsaun nian. Bele hare’e iha pajina 27 – 34  relatópriu

PARTE DATOLUK, nian hato’o progresu no rezultadu atividade hamutuk sanulu resin rua 12 ne’ebé dezeña atu atinje meta sira iha área boa governasaun, jestaun institusionál no parseria hodi atinje ba objetivu nasional husi programa Boa Governasaun no Jestaun Institusionál. Iha área boa governasaun nian, CAC foku nia asaun iha atividade tolu mak Desenvolvimentu estratéjiku no fortalesementu institusionál, revizaun kuadrus legál sira no Apoiu Jurídiku, dezenvolve sistema digitalizasaun relasiona ho servisu CAC. Progresu balun husi atividade hirak ne’e mak CAC asegura iha ninia planu sira tuir Planu Estratéjiku CAC nian no aliña atividade ho nia meta sira atinje objetivu husi programa nasionál nian. Alende ida ne’e, CAC mós tinan ne’e halo revizaun ba orgánika CAC nian, hodi hatan ba nesesidade implementasaun Lei Nu. 7/2020. Halo parte husi knaar ne’e esforsu tau mós iha dejitalizasaun ne’ebé koorpora ho atividade sira seluk liga ho DRBI nian. Iha área jestaun Institusionál nian, CAC dezeña atividade hitu (7), jestaun rekursu umanu no formasaun sira, finansas kontratasaun, lojistika no patrimoniu, gabinete no monitorizasaun no avaliasaun ba servisu CAC nian. Implementasaun husi atividade hirak halo husi forsa traballu CAC hamutuk 80, ne’ebé kompostu husi komisáriu sira, Especialita Anti-Corrupção (EAC), no pesoál sira kontratu sira. Atu asegura kontinuadade servisu CAC nian, tinan ne’e CAC renova no hili foun direjente sira iha Direisaun sira, hodi prienxe postu sira ne’ebé mak hatuur iha organika. Komisáriu nomeia Diretór nain tolu (3) hodi lidera Diresaun tolu no xefi unidade na’in sia (9) responsavel ba kada unidade. Tinan ne’e mós CAC hahú rekrutamentu ba Especiata Anti Korrupsaun nian ho modalidade permanente. Prosesu selesaun documentu konklui ona iha inisiu tinan 2022 sei hahú ho etapa sira tuir mai. Enkuantu iha formasaun nian, ho tempu defisil ne’e, CAC kontinua halo esforsu hotu hodi fasilita formasaun sira, tantu ho modalidade liuhusi plata forma virtuál no mós formasaun sira iha aula nian.

Liga ho jestaun finanseira, CAC nia unidade ida mak responsavel ba ninia ezekusan. Tinan ne’e, OGE hetan aprovasaun husi Parlamentu Nasionál hamutuk USD 1,783,860.00 ho nia ezekusaun 85%. Orsamentu refere fahe ba kategoria tolu (3) mak Saláriu no Vensimentu hamutuk USD 937,966.00 ho ezekusuan 86%, Bens no Servisu hamutuk USD 622,469.00 ho ezekusaun 80%, Kategoria Kapitál Menór hamutuk USD 223,425.00 ho ezekusaun 88%. Relasiona ho Kooperasaun insntitusionál, tinan ne’e CAC kontinua foku ninia kooperasaun tantu iha rai laran no rai li’ur ho instituisaun ne’ebé mak iha natureza servisu hanesan, inklui entidade sira iha interese ba área anti-korrupsaun nian. Kooperasaun iha rai laran CAC kontinua hametin koordenasaun servisu ho instituisaun Estadu sira hanesan MP liga ho krime korrupsaun sira. CAC mós kontinua servisu ho instituisaun sira hanesan CFP, PDHJ, IGE, no tinan CAC konsege asina MoU ho PNTL. Servisu hamutuk mós ho entidade estadu sira seluk hodi halo sensibilizasaun liga ho lei sira anti-korrupsaun nian liuliu ba Lei MPCC nian. Sosiadade sivíl kontinua sai parseiru CAC nian, no iha tinan CAC konsege asina MoU JSMP hodi junta forsa iha servisu sira prevensaun rísku sira korrupsaun nian. Kooperasaun iha rai laran, halo mós ho Ajénsia internasionál sira iha Timor-Leste hanesan PNUD ne’ebé konsege apoiu ekipamentu IT ba CAC no apoiu ba dezenvolvimentu Estratejia Nasionál. Kooperasaun ho GIZ konsege finansia peritu ida atu mai fo asisténsia ba CAC, liuliu área dezenvolvimentu institusionál nian, instituisaun Comoes ho mós Komisaun Uniaun Europeia ne’ebé fo tulun ba ormasaun sira tantu iha formasaun espesifiku iha área sira kombate korrupsaun no mós formasaun sira profisional nian. Kooperasaun sira ho rai li’ur, kontinua marka prezensa Timor-Leste nian, liuliu husi prezensa iha enkontru sira nivel altu ONU nian, inklui Asembleia Jeral kona-ba anti-korrupsaun nian, maski liuhusi de’it plataforma virtuál nian. Alende ida ne’e, komunikasaun sira intensivu ho Sekretariadu Convencões Nacões Unidas Contra Corrupção ka United Nations Conventions Against Corruption (UNCAC), tantu iha rejionál Bangkok-Thailand no Kuartél Jerál UNODC iha Vienna-Austria. Kooperasaun ne’e liga ho implementasaun Auto-avaliasaun UNCAC, no mós Timor-Leste nia partisipasaun hamutuk ho Turkia hodi halo avaliasaun ba Nasaun Noruega nian. Tanba pandemia, servisu balun relasiona ho obrigasaun hanesan Estadu Parte seidauk konklui, ezemplu kontinuasaun ba avaliasaun ba Noruega seidauk konklui no mós auto-avaliasaun ba Timor-Leste nian seidauk konklui mós. CAC sei asegura, iha tinan 2022, Timor-Leste sei konklui obrigasaun hirak ne’e. Bele hare’e iha relatóriu pajina 35 -60

PARTE DAHAAT, Desafios no rekomendasaun sira. Tinan 2021 hanesan instituisaun Estadu sira seluk, implementasaun programa sira hetan mós impaktu husi pandemia COVID-19 no difikuldade seluk mak lakuna enkuadramentu legál sira ne’ebé hasusar intervensaun sira iha terenu liga ho investigasaun nian. Alende ida ne’e, alokasaun orsamentu ne’ebé kiik ba CAC, liuliu bazeia ba envelope fiskal no la tuir saida mak CAC planeia, la ajuda CAC atu halo ninia misaun ho di’ak. Ho kondisaun hirak ne’e, halo dalan naruk liutan ba servisu sira prevene no kombate korrupsaun iha Timor-Leste. Lákuna iha Enkuadramentu Legál sira, Lei protesaun Testamuña,Rejime iha Rekoperasaun Ativu (asset recovery), Rejime Jestaun Aprensaun Objetu sira, Rejime jerál aplikasaun Koima, Alterasaun Kódigu Prosesu Penál, Polítika Inkluzaun Finanséira, Kontrola Internál iha Instituisaun sira Estadu nian Fraku, Esforsu Koletivu ba Prevene no Kombate Korrupsaun sei fraku, limitasaun Rekursu sira. Bele hare’e iha relatóriu pajina 60 – 63

Parte ikus relatóriu ida ne’e ninian sei hato’o esplikasaun badak relasiona dezafiu hirak no rekomendasaun ba autoridade sira kompetente hodi uza poder ne’ebé iha hodi halo esforsu hotu ba luta kontra korrupsaun.

1). Lákuna iha Enkuadramentu Legál sira Servisu sira iha investigasaun no prevensaun nian sei hasoru dezafiu lubuk ida. Dezafiu ida mak relasiona ho lakuna sira enkuadramentu legál nian. husi enkuadramentu legál sira ne’e halo servisu sira, tantu iha prevensaun no investigasaun nian la’o seidauk efisiente. Lakuna iha enkudramentu legál sira mak hanesan :

a). Lei protesaun Testamuña Lei protesaun testamuña aprova ona dekade ida liu ba, maibé to’o agora lei refere seidauk implementa ho efetivu. CAC halo tiha ona rekomendasaun iha tinan sira liu ba kotuk ba autoridade sira kompetente atu implementa lei refere, tanba servisu sira investigasaun nian hasoru dezafiu balun liga ho protesaun testemuña no denunsiante sira. Hanesan relata iha relatóriu anuál tinan 2020 katak timoroan sira balun hetan vítima no iha ema di’ak lubuk ida atu relata krime korrupsaun, maibé sira la iha protesaun. Timor-Leste hanesan Estadu Parte ne’ebé ratifika ona Konvensaun Internasionál kontra korrupsaun ne’ebé koñesidu ho naran UNCAC, presiza tau ona iha prioridade atu implementa Lei refere. Asuntu ida ne’e sai mós pontu diskusaun iha Asembleia Jerál ONU nian, iha fulan Juñu 2021, ne’ebé Timor-Leste halo parte iha enontru ne’e. Protesaun testemuña iha kontestu kombate korrupsaun halo parte integradu iha esforsu luta kontra korrupsaun.

Rekomendasaun: Oportunidade ne’e CAC hato’o ba Parlamentu Nasionál atu hatama ajenda polítika, relasiona ho lei Protesaun testemuña no denunsiante sira. Nesesidade atu establese komisaun ida hodi proteje sasin no denunsiante sira sai ona ajenda urjente ba Timor-Leste. Tan ne’e, Timor-Leste hanesan Estadu Parte, la iha ona razaun atu kontinua adia implementa lei refere iha futuru.

b). Rejime iha Rekoperasaun Ativu (asset recovery) Iha servisu sira investigasaun kriminál, liuliu iha krime korrupsaun, autoridade jusdisiáriu sira, inklui orgaun polisia kriminál, liuliu iha CAC hasoru mós defikuldade oinsa atu deteta no atu lori fila riku-soin Timor-Leste nian ne’ebé mak korruptor sira subar iha rai li’ur ka lori halai ba rai li’ur. Nesesidade atu iha rejime ne’e halo parte integradu ba esforsu

sira prevene no kombate korrupsaun. Lakuna

enkuadramentu legál ne’e la’os de’it hafraku orgaun

Polisia Kriminál sira iha sira nia servisu, maibé, fó

ksolok boot ba korruptor sira atu kontinua halo

esforsu hotu, lori produtu krime sira ba subar iha

rai li’ur.

Rekomendasaun: Hato’o ba autoridade

kompetente, liuliu iha Uma Fukun Parlamentu

Nasionál hodi konsidera asuntu ne’e iha prioridade

polítika nian, no hahú fali diskusaun sira relasiona

ho asuntu ida ne’e no aprova rejime ida forte hodi

fasilita autoridade judisiáriu sira, inklui orgaun Polisia Kriminál hodi halo sira nia servisu ho másimu.

c) Rejime Jestaun Aprensaun Objetu sira

Defikuldade seluk orgaun Polisia Kriminál hasoru mak relasiona ho jestaun apresaun objetu sira. Timor-Leste seidauk iha mata-dalan ida atu halo jestaun ba aprensaun objetu sira. Konsekuénsia mak, aprensaun hirak ne’e tau iha fatin ne’ebé Orgaun Polisia Kriminál sira halo aprensaun. Kondisaun ne’e hamosu dezafiu lubuk hanesan kontrolu menus, manutensaun ba objetu sira la iha, ho nune’e depresiasaun husi objetu hirak sai boot, ikus mai, objetu hirak ne’e valór ekonómiku la iha.

Rekomendasaun: Nesesidade Timor-Leste atu iha enkuadramentu legál ba asuntu ne’e, inklui nesesidade atu iha diresaun/departamentu ida ba jestaun aprensaun objetu sira sai urjente. Ho ida ne’e la’os de’it asegura objetu sira iha kondisaun di’ak no mantein valór ekonómiku, maibé mós demonstra esforsu ida efesiente no efetivu iha prosesu luta kontra korrupsaun.

d) Rejime jerál aplikasaun Koima, Implementasaun Lei MPCC relasiona ho DRBI nesesita komplementariu lei sira seluk, hanesan rejime jerál aplikasaun koima nian. Implementasaun DRBI sei hasoru dezafiu bainhira Timor-Leste seidauk iha lei sira seluk hanesan temi ona iha leten, inklui rejime aplikasaun koima. Ida ne’e, sei afeta ba efetividade aplikasaun Lei Nú 7/2020 kona-ba MPCC.

Rekomendasaun: husu ba autoridade sira kompetente atu dezenvolve rejime jerál ba aplikaksaun koima, hodi asegura implementasaun Lei nu. 7/2020, liuliu liga ho Deklarasaun Rendimentu Bens no Interese (BRBI) nian.

e) Alterasaun Kódigu Prosesu Penál, Iha servisu sira investigasaun nian, CAC hasoru dezafiu balun liga ho aplikasaun poder jerál sira polisia nian ne’ebé regula iha Kodeigu Prosesu Penal. Esperiénsia hatudu katak, durante ne’e Komisaun enfrenta defikuldade iha prosesu inkeritu ba denúnsia sira ne’ebé tama. Defikuldade ida ne’e tanba bazeia ba dever komunikasaun imediatu previstu iha iha kódigu prosesu penál.

Rekomendasaun: Komisaun husu atu halo alterasaun ba iha Kódigu Prosesu Penál nian atu loke espasu ba iha prosesu averiguasaun nu’udar dever sira iha Komisaun nian atu hafasil prosesu averiguasaun ida rigór antes informa ou komunika ba iha Ministériu Públiku hodi instaura prosesu krime kontra pessoa serta ou pessoa koletivu ruma.

f) Asegura Padraun, Prosidementu ho Kode Konduta iha Setór Privadu Dezafiu seluk investigador sira hasoru iha asaun sira investigasaun nian mak defikuldade atu hetan informasaun adekuadu husi setór privadu sira. Iha setór privadu, seidauk aplika estandarizasaun matadalan ba Sistema kontabilidade, relatóriu anuál sira relasiona atividade negósiu nian, inklui informasaun liga impostu sira. Lei MPCC hatuur hela prinsipiu balun hanesan reflete iha artigu sira 19-20 nia liga ho setór privadu.

Rekomendasaun: Husu ba autoridade kompetente inisia diskusaun sira ho entidade sira nakait, hodi dezenvolve mata-dalan ida hodi asegura integridade setór privadu sira.

g) Polítika Inkluzaun Finanséira, Implementasaun ba polítika inkluzaun finanseira seidauk másimu, sidadaun barak seidauk utiliza sistema bankária hodi halo pagamentu, nune’e defísil atu detekta pagamentu ilegítimu sira tanba halo ho modu numeráriu (cash).

Rekomendasaun: Husu ba autoridade kompetente liuliu Banku Sentrál atu intensifika sosializasaun ba polítika inkluzaun finanseira atu sidadaun hotuhotu tenke iha asesu ba instituisaun finanseira sira nune’e kualker tranzasaun bele hala’o liu husi Sistema bankáriu nian atu prevene rísku ba korrupsaun ne’ebé involve osan numeráriu ou cash.

h) Establese baze de dadus relasiona ho Bens Imoveis ba sidadaun hotu Difikuldade seluk investigador sira hasoru mak bainhira informasaun sira relasiona ho sidadaun sira. Rejistrasaun ba dadus sira hanesan rai, uma, plantasaun, animál domestíka boot, karreta no motorizada sira iha teritóriu laran tomak ne’ebé seidauk di’ak, no dezafiu ba ekipa verifikadór sira atu halo verifikasaun deklarasaun rikusoin hanesan regula iha Lei MPCC nian, iha artigu 27.o -58.o Dezafiu ida ne’e difikulta Komisaun hodi define no identifika rikusoin sira hosi suspeitu no arguidu sira ne’ebé hetan hosi dalan lejítimu no ilejítimu sira.

Rekomendasaun: Husu ba autoridade sira kompetente atu kontinua polítika sira ne’ebé halo iha pasadu, hanesan Servisu Nasionál Kadastrais (SNC), kompleta prosesu sira no produs baze dadus nasionál atu orgaun Polisia Kriminál sira, liuliu CAC hodi utiliza nu’udar prova nomos uza iha prosesu halo verifikasaun ho deklarasaun rikusoin sira deklarante sira nian bainhira presta no submete ona formulariu deklarasaun rikusoin mai CAC. .

2. Kontrola Internál iha Instituisaun sira Estadu nian Fraku Husi monitorizasaun, inspensaun no estudu ne’ebé CAC halo, hetan katak rísku sira korrupsaun aas kauza husi kontrola interna husi instituisaun sira estadu nian sei fraku hela. Ida hatudu katak kargu xefia sira, inklui diresaun sira hanesan auditoria internál, inspektor interna sira iha liña ministerériu sira balun, seidauk halo sira-nia funsaun ho másimu, tan ne’e fó fatin ba rísku sira korrupsaun aas.

Rekomendasaun: Husu ba iha instituisaun ida-idak atu kontinua haforsa Sistema internál nian, inklui haforsa diresaun/departamentu sira ne’ebé halo knaar nu’udar auditoria, inspektór no funsaun sira ho natureza hanesan, atu nune’e bele halo funsaun hodi limita rísku sira korrupsaun nian.

3. Menus Partisipasaun iha Prosesu sira halo Desizaun Públiku nian (polítika publika) Risku korrupsaun mosu liuhusi desizaun sira polítiku nian. Bainhira desizaun ida la fó fatin ba partisipasaun husi públiku, liuliu instituisaun sira nakait hodi asegura boa governasaun, hamosu ponténsia rísku ba korrupsaun aas, ne’ebé iha poténsia boot la’os afeta ba implementasaun rekursu sira ladun efetivu (hanesan gasta rekursu barak, rezultadu menus), maibé mós, alvu husi polítika ne’e ladun fó mundansa ba dezenvolvimentu ida sustentavel.

Rekomendasaun: Nesesidade atu defene polítika ne’ebé involve partisipasaun husi parte sira nakait, liuliu desizaun sira ne’ebé atu responde ba iha interese ema barak nian. Esénsia ida husi boa governasaun mak partisipasaun iha formulasaun polítika sira ba ema barak nia di’ak.

4. Esforsu Koletivu ba Prevene no Kombate Korrupsaun sei fraku Timor-Leste halo ona esforsu lubuk hodi luta kontra korrupsaun ne’ebé reflete ona iha polítika nasionál liuhusi lejislasaun, establesimentu instituisaun no alokasaun OGE kada tinan ba instituisaun sira nakait. Esforsu hirak sei hasoru hela dezafiu lubuk da, alende limitasaun rekursu umanu, rekursu finanseiru, maibé mós kompriensaun kona-ba korrupsaun rásik seidauk hanesan iha nível oioin.

Nosaun hirak la hanesan reflete mós iha asaun sira ne’ebé la hanesan iha nível oioin. Públiku em jerál haree katak responsabilidade ba prevene no kombate korrupsaun iha instituisaun sira nakait nia liman, enkuantu, atensaun entidade sira estadu nian ba krime korrupsaun seidauk másimu tantu iha nivel dezisaun polítika no iha nível implementasaun nian. Ho nune’e, luta sira kontra korupsaun seidauk reflete karakter sistemátiku no integradu.

Rekomendasaun: Husu ba parte kompetente sira iha nível polítika nian, halo desizaun hodi aloka rekursu sira sufisiente ba instituisaun sira iha luta naruk ida ne’e, no iha nível implementasaun nesesidade atu dezenvolve medida sira sistemátiku, integradu no koordenadu, nune’e hodi hakloot espasu sira ba movimentu korruptor sira. Nesesidade implementasaun vontade polítika ne’ebé hatuur ona iha artigu 2 Lei numeru 7/2020, la’os de’it sai asuntu ida importante maibé mós urjente, hodi halo prevensaun sedu, molok korrupsaun sai sistemátiku iha sistema sira governasaun nian.

5. Limitasaun Rekursu sira

Timor-Leste iha ona instituisaun lubuk ida, inklui

CAC hodi luta kontra korrupsaun. Misaun ne’ebé hatuur ona iha lei sira fó knaar boot ba CAC. Maibé, liu ona dekade ida, CAC sei hasoru limitasaun rekursu, tantu rekursu umanu no rekursu finanséira.

Situasaun ne’e, ladun favorese CAC hanesan instituisaun estadu ida hodi halo ninia misaun ho másimu.

Rekursu finanseira no rekursu umanu ne’ebé CAC iha agora natoon atu hatudu CAC iha ona iis no moris, no bele la’o ba-mai iha uma laran, maibéseidauk halo CAC sai insituisaun ida forte hodi la’o sai mai li’ur no duni tuir inimigu invizivel (inimigu ida haree la hetan ne’e). Limitasaun rekursu, la’os de’it halo instituisaun estadu ne’e la forte (powerless) hasoru korruptor sira, maibé fó laran haksolok ba ema hirak ne’ebé la iha integridade hodi hois rekursu sira estadu nian.

Rekomendasaun: Husu ba autoridade sira tantu Governu no Parlamentu Nasionál atu aloka orsamentu sufisiente ba CAC, hodi fasilita instituisaun ne’e la’os de’it atu moris, maibé prontu atu funu hasoru inimigu boot ida ne’e ho fasilidade no kapasidade sira ne’ebé adekuadu.

B. Konkluzaun

Planu estratéjiku CAC 2021-2025 hatuur objetivu estratéjiku haat (4) hodi aliña ba programa nasionál boot rua (2)  mak Asesu ba Justisa no Jestaun Institisionál no Boa Governasaun nian.

PAA CAC nian iha tinan 2021, hatuur iha kontestu ne’e. Iha tinan 2021 CAC dezeña ninia PAA hamutuk 24 hodi atinje meta sira sira husi objetivu estratéjiku haat (4) ne’ebé aliña ba objetivu nasionál hodi garantia justisa ba ema hotu no governasaun ida kredivel hodi hetan fiar husi povu.

Atividade hirak ne’e implementasaun husi Diresaun ho ninia Unidade sira tuir natureza ida-idak nian. Iha atividade 9 ne’ebé mak dezeña hodi halo prevensaun ba krime korrupsaun, ne’ebé fahe ba iha área intervensaun tátiku tolu (3) mak, dezenvolve medida sira ba deteta no prevene rísku sira korrupsaun, identifikasaun rísku sira korrupsaun no halo sensibilizasun ba públiku hodi promove valór sira anti korrupsaun nian.

Iha misaun ba investigasaun kriminál krime korrupsaun, CAC planeia atividade anuál tolu ne’ebé foku iha esforsu sira halo detesaun índisiu sira krime korrupsan, halo jestaun ba informasaun hirak relasiona ho índisiu sira korrupsaun no halo investigasaun krime korrupsaun ne’ebé delega husi Ministériu Públiku tinan 2021, CAC konsege rejista informasaun índisiu iha rísku ba korrupsaun hamutuk 111 no konsege identifika informasaun hirak iha índisiu krime korrupsaun hamutuk 36 no halo ona auto partisipasaun ba MP hamutuk 17. Enkuantu, iha matéria investigasaun kriminál nian, CAC halo investigasaun ba kazu hamutuk 76, no konsege finaliza ninia relatóriu ne’ebé enkamina ba Ministériu Públiku (MP) hamutuk 34, inklui rua avoka fali husi MP maske ninia investigasaun tama ona faze finál, no kazu sira restun hamutuk 40 sei iha prosesu investigasaun nia laran.

Iha programa nasionál seluk relasiona ho jestaun institusionál no boa governasaun CAC planeia atividade hamutuk 12 ne’ebé atu atinje meta sira iha jestaun institusionál, boa governasaun, no parseria nian. Forsa servisu tinan ne’e hamutuk 72 ne’ebé koloka ba iha diresaun tolu ho gabinete komisáriu sira nian, ho modalidade peremanente no kontratadu hodi implementa atividade hirak ne’ebé planeia iha tinan 2021.

Orsamentu CAC ne’ebé aprova husi Parlamentu Nasionál ho montante hamutuk USD 1.783,860, konsege ezekuta 85%, enkuantu restu labele ezekuta tanba atividade balun implementa parsiál de’it, balun la konsege ezekuta. Prosesu ezekusaun aplika enkudramentu sira ne’ebé hatuur ona husi governu ho prosesu internál ne’ebé regorozu.

Hodi halo servisu hirak ne’e, CAC kontinua hametin kooperasaun sira intitusionál nian rede sira seluk, husi nível lokál, nasionál, rejionál no internasionál nian, inklui servisu besik nafatin ho parseiru sira, no UNODC iha implementasaun UNCAC nian.

Implemetnasaun atividade hirak hasoru dezafiu lubuk ida. Pandemia sai problema boot ihodi afeta mós ba funsionamentu CAC nian. Alende ida ne’e limitasaun rekursu sira CAC nian tantu finanseira no rekursu umanu. Iha atividade balun labele ezekuta ho di’ak tanba CAC la iha rekursu sufisiente hodi implementa atividade hirak ne’e, inklui dezenvolve estratéjia nasionál ba prevene no kombate korrupsaun, finalizasaun edisifiu CAC ne’ebé seidauk to’o rohan tanba menus rekursu tékniku hodi tulun CAC finaliza prosesu ne’e.

Dezafiu seluk mak lakuna sira iha enkuadramentu legál nian hodi fasilita implementasaun misaun CAC nian ho didi’ak. Servisu investigasaun CAC nian, husi tinan ba tinan, hasoru problema balun hanesan, implementasaun lei protesaun testamuña ne’ebé seidauk ezekuta, lei rekoperasaun ativu seidauk iha, lei aplikasaun koima, padraun no prosidementu sira iha setór privadu, base de dadus rejistu patrimóniu sira husi sidadaun nian, tranzasaun finanseira sira ne’ebé dezvia informasaun ba rísku korrupsaun, no seluk.

Prevene no kombate korrupsaun nu’udar luta naruk ida, ne’ebé rekere vontade polítika liuhusi dezisaun sira hanesan alokasaun rekursu sira sufisiénte ba esforsu sira luta kontra korrupsaun.

Vontade hirak tenke la’o utiliza medida sira sistemátiku, integradu no koordenadu hodi hakloot dalan sira husi korruptor nian. Luta kontra korrupsaun tenke sai ajenda nasionál ho komprimisu la’os deit mai husi poíltiku sira, maibé tenke mai husi seidaun hotu iha estadu Timor-Leste, hanesan reflete iha tema tinan ne’e: O nia Dereitu, O nia Papel, Dehan Lae ba Korrupsaun.

Fim

Obrigadu