Lider Komunitariu Iha Zumalai Tenke Hamutuk ho CAC iha Luta Kontra Korrupsaun

Lider Komunitariu Iha Zumalai Tenke Hamutuk ho CAC iha Luta Kontra Korrupsaun

Komisariu Adjuntu Comissão Anti-Corrupção (CAC) ba Asuntu Servisu Prevensaun no Sensibilizasaun Luis de Oliveira Sampaio hamutuk ho Xefe Unidade Promosaun Valór no Integridade (UPVI) leonilda Lobato no Espesialista Anti-Korrupsaun (EAK) Kinta-Feira (12/05) ohin realiza seminariu ba Lider Komunitaria, Funsionariu Públiku, no Estudante sira iha Zumalai hamutuk na’in 56 iha Postu-Administrativu Zumalai, Munisipiu Covalima.

Seminariu ne’e realiza ho tema “papel lider komunitaria ba prevene no kombate krime korrupsaun iha Timor-Leste” ho objetivu hodi eleva koñesimentu lider komunitariu sira atu evita aktus korrupsaun iha nível Suku no Aldeia.

Komisariu adjuntu Sampaio ko’alia ba lider Komunitariu sira papel lideransa lokál hodi kore povu husi ki’ak no mukit tuir vizaun no misaun libertasaun povu ohin loron mak luta prevene krime sira korrupsaun nian iha baze to’o nasionál. Liu-liu luta ba hamenus no hamoos aktus ‘peti korrupsaun’ ne’ebé poténsia boot akontese iha Suku no Aldeia sira.

Komisariu Adjuntu hatete, korrupsaun la’os akontese de’it iha nível politika sira boot, alias korrupsaun boot (grand corruption). Korrupsaun ohin loron bele akontese iha kualker fatin no momentu. Korrupsaun bele akontese iha nível sira iha Suku no Aldeia, mazmu la ho ativamente maibé bele partisipa indireta husi autoridade lokál sira.

“Dala barak ita rona, korrupsaun ne’e akontese iha kapitál. Maibé lae! rekursu estadu ninian ne’e sirkula to’o iha baze (to’o suku no aldeia sira). Ita boot sira iha responsabilidade ida, knaar estratéjiku ida hanesan autoridade ne’ebé reprezenta estadu iha baze iha papel importante ida atu asegura katak, rekursu estadu nian to’o duni ba ita nia komunidade (to’o duni ba nia alvu no objetivu alokadu)”, katak Adjuntu Sampaio.

Komisariu Adjuntu Sampaio subliña, Lider Komunitaria nia papel esensiál seluk mak halo kontrolu ba prosesu dezenvolvimentu lokál ne’ebé planeia husi nasionál. Hanesan liman kro’ak povu ne’ebé hetan fiar direta husi komunidade iha suku tenke isin moris ho espiritu libertasaun boot hodi kontrola projetu estadu nian ne’ebé  implementa husi kada dono projetu no kompaña responsavel sira.

Lider komunitariu sira tenke sai parseiru di’ak ho CAC iha luta foun ida ne’e (luta kontra korrupsaun). Lider Komunitariu sira bainhira deskobre aktus krime korrupsaun akontese iha prosesu implementasaun projetu sira iha baze hato’o keixa ba CAC.

Luta kontra korrupsaun katak Adjuntu Sampaio la’os servisu CAC nian mesak, maibé nu’udar servidór públiku Estadu nian hotu-hotu simu responsabilidade. Uluk hotu-hotu hamutuk tula kamada ba malu hodi lori libertasaun ba pátria. Ohin loron atu luta libertasaun povu, hotu-hotu tenke kontinua lolo liman ba malu iha forsa koletiva ida atu prevene aktus sira korrupsaun nian hodi lori moris di’ak ba povu ida sustentavel no prósperu.

“Korrupsaun ne’e ita ilustra nu’udar moras aat, hanesan moras COVID-19 dadaun ne’e. Tanba ne’e nia atuasaun sira ita tenke halo hanesan luta kontra COVID. Ita hotu-hotu tenke hamriik. Labele haree luta ida ne’e CAC nian servisu, Ministériu Públiku no Tribunál nian. Se hanesan ne’e esforsu atu to’o iha ne’eba ne’e defisil”, Adjuntu Sampaio dezafia konsensia koletiva maluk lider komunitaria sira.

Adjuntu Sampaio bolu maluk lider komunitariu sira nia konsiénsia krítiku atu unifika iha forsa boot ida hodi hamriik kombate korrupsaun hanesan lema internasional husi ONU nian iha tinan 2021 fó sai katak “O nia direitu, O nia papél: Dehan lae ba korrupsaun”.

Liu tan ida ne’e, Xefe Unidade Promosaun Valór no Integridade, Leonilda Lobato hatutan katak, lider komunitariu sira nia papel importante ba luta prevene krime korrupsaun mak evita-an atu simu subornu husi kompaña ruma ne’ebé hakarak atu halo projetu iha suku no aldeia sira.

Lider komunitariu iha tempu besik implementasaun programa sesta bázika ne’ebé Guvernu atuál planeia ona atu implementa iha tempu besik ne’e, tenke hamutuk ho CAC iha batalla ida hodi kontrola lisuk implementadór no kompaña responsavel sira ne’ebé sei distribui produtu Sesta-Bazika ba sidadaun sira.

“Ita boot sira nia papel ida mós atu halo kontrola ba programa sira ne’ebé mai iha ita boot sira nia Suku. Aban bainrua programa Sesta-Bázika faze daruak nian mai, ita boot sira mós tenke kontrola kompña sira atu distribui sasan sira ba ita nia komunidade ho loloos no tuir padraun ne’ebé selebra iha kontratu”, katak Xefe Leonilda.

Alein sensibilizasaun ba lider komunitaria sira ohin, programa sensibilizasaun hanesan halo mós ba estudante sekundaria sira, estudante sira husi AHHA Education/ SOLS24/7, no grupu joventude sira iha Munisipiu Covalima durante semana ida ne’e nia laran.