Intervensaun Komisariu Sergio Hornai iha Sorumutu Diskusaun Implementasaun SB Tinan 2022

Intervensaun Komisariu Sergio Hornai iha Sorumutu Diskusaun Implementasaun SB Tinan 2022

Ba dahuluk, ha’u nia agradesimentu ba ha’u nia Adjuntu Prevensaun no Sensibilizasau, ba Adjuntu Provedoria Direitu Umanu no Justisa (PDHJ), ba Kargus Diretór Jerál Sira ho nia estrutura tomak ne’ebé komparese iha biban kmanek ida ne’e, no mós ba sosiedade sivíl ho média tomak nia disponibilidade hodi marka prezensa iha ne’e.

Uluk nana’in ha’u hakarak fó parabens ba ita hotu, tanba ita foin liu iha prosesu demokrasia ida, no ita hotu hala’o ona ita nia dever síviku hodi ezerse ita nia direitu ba partisipasaun eleisaun.

Hanesan servidór públiku, ita hotu kaer ba ita nia komprimisiu no juramentu hodi prontu serví ita nia rain liu-liu ita nia povu. Dala ida tan parabens ba ita nia festa demokrasia!

Los duni katak, ita nia VIII Guvernu Konstitusionál halo ona ezersisiu lubuk atu pasifika ita nia dezenvolvimentu, no dinamiza ita nia ekonomia ida sustentavel ba vida moris sidadaun hotu-hotu ninian, liu-liu lori besik dezenvolvimentu ekonomia ida prósperu ba povu iha baze.

Hanesan ita boot sira ne’ebé tutela ba Minsiteriu define ona orientasaun polítika kona-ba rekuperasaun ekonomia iha situasaun pandemia ne’ebé ita enfrenta.

Durante ne’e Guvernu buka esforsu hotu-hotu liu-husi badaen sira hanesan Ministru no Sekretariu Estadu to’o ba nia Diretór sira hodi asume responsabilidade ida ne’e hodi buka forma hotu-hotu atu bele implementa politika ne’ebé Guvernu iha hodi kontribui ba ekonomia ida sustentavel.

Nune’e responde ba poténsia krize ekonomia ne’ebé akontese. Solusaun ne’ebé ita nia estadu halo mak subsidiu sesta bázika ne’e.

Jestu, forma, sabedoria, paisaun estadu ninian atu atribui no lori moris di’ak ho nutrisaun ida di’ak ba povu nia moris.

Tinan ne’e, iha osan lubuk ida ne’ebé Guvernu aloka ba programa ne’e hodi atribui ba sidadaun sira pur volta 80 Milloes.

Nune’e ba sekretariadu tékniku ne’ebé sei implementa programa ida ne’e, ezatamente iha ona nia baze de dadus ne’ebé konfirmadu husi aldeia to’o ba nível nasionál hodi halo planeamentu ba ditribuisaun programa Sesta Bázika ida ne’e ba sidadaun ne’ebé merese no elejivel duni atu bele hetan tuir dekretu lei ne’e.

Nu’udar orgaun kontrolu no providensia halo de’it in konformidade ba lei nian. Komisaun husu ita boot sira atu servisu ho loloos, evita mais posivel ba konflitu interese iha prosesu aprovizionamentu no labele tau interese personalidade boot iha implementasaun programa ne’e hodi ariska-an ba krime korrupsaun.

Husu entidade responsavel sira atu halo tuir de’it ba objetividade no legalidade. Tane aas prinsipiu imparsialidade, halo tuir de’it lei ne’ebé iha, labele tau fali iha konflitu interese hodi halo iregularidade oioin nune’e fó prezuizu ba estadu no hamonu governasaun ida la iha kualidade.

Programa Sesta-Bazika nia finalidade tenke ida de’it, haree ba transparansia, akuntabilidade no responsabilidade.

La bele iha fali aranju seluk ka aranju oioin atu halo. Hotu-hotu hateke ba lei no halo tuir de’it objetividade, legalidade no imparsialidade, tuir dever jerál no espesial ne’ebé lei Funsaun Públika atribui.

Sekretariadu tékniku presiza estabelese prosedimentu sira, para atu bele kuida iha implementasaun programa sesta bázika ne’e.

Ita boot sira simu atribuisaun no responsabilidade ida delikadu no kompleksu, nakonu ho responsabilidade.

Sé Bainhira la kumpre ba prosedimentu no legalidade sira ne’ebé iha, CAC sei la tolera no la halo negosiasaun ba aktus iregularidade sira ne’ebé karik akontese.

Iha lei hatete ba ita, iha prosesu lubuk oan ida. Ha’u fiar ita boot sira iha esperiensia ne’ebé di’ak sei la simu tentativa sira mai.

Osan ne’ebé iha uza no atribui ba sidaddaun sira ho loloos, esperiensia sira ne’ebé la’o la di’ak iha pasajen sira kotuk, labele repete.

Ita boot sira mak nu’udar autoridade implementador programa sesta bázika ne’e no husu atu evita halo manipulasaun ba presu ka folin aihan sira iha baze.

Evita distribui aihan ne’ebé la iha nutrisaun ba sidadadun sira, no husu atu labele fó lukru ba malu ho kompaña ka emprendedór sira.

Nu’udar Timoroan, ha’u husu maluk sira atu servisu ho loloos no responsabilidade, ha’u lakohi atu programa ida ne’e termina, ema balun assume responsabilidade kriminál.

Ha’u nu’udar komisariu ho ha’u nia Adjuntu sira no Estrutura Espesialista Anti-Korrupsaun (EAK) lakohi atu ita boot sira monu ba tentasaun krime korrupsaun.

Ne’e la signifika hata’uk, maibé atu pondera liu tan responsabilidade no determinasaun ba servisu ida loloos.

No kompaña sira tenke kualidade, labele halo manobra tun sa’e presu sasan iha merkadu. Garante kualidade sasan sira ho nutritivu ba ita nia sidadaun sira. Programa ne’e tenke benefisia ba ema ne’ebé merese atu hetan.

Osan ne’e estadu nian, povu nian ne’ebé tenke ba povu, la’os ema ida nian ka grupu ida nian, ne’ebé jere ho didi’ak, labele iha lima sent ka lima pulu sent monu iha dalan klaran.

Ha’u dehan ba ita boot sira atu servisu ho paisaun no halo tuir de’it ba lei no dekretu lei ne’ebe iha.

Osan ne’e tenke suli ba povu, liu-liu ba agrikultór sira, traballador sira no ema kbiit laek sira, atu nune’e sira sente duni na’in ba osan ne’e, ka benefisiariu duni ba dezenvolvimentu.

Ikus liu, ha’u hakarak agradese ba ita boot sira, ba rede kooperasaun sira, oinsa ita bele hametin kooperasaun ida metin liu iha faze kontrolu sira.

No ha’u ha’u hakarak dehan, ohin ita hamutuk, aban ita boot sira implementa, ami halo kontrolu. Sé ita boot sira implementa sala, kaer ita boot sira, maibé ita lakohi ida ne’e.

Ohin ha’u ho ha’u nia adjuntu no estrutura tomak CAC konvida ita boot sira mai iha ne’e, ita diskute no ami akonsella ita boot sira nu’udar Timoroan oinsa halo servisu ho didi’ak, loloos, responsabilidade, integridade hahú husi osan tama konta bankaria, distribuisaun ba ita nia povu hodi benefisia programa ne’e tuir povu no estadu nia interese. (*)