Rezultadu Monitorizasaun Kampaña Prezidensiál Primeriu Ronde Periodu 2022-2027

Rezultadu Monitorizasaun Kampaña Prezidensiál Primeriu Ronde Periodu 2022-2027

I. Antesedensia

Eleisaun jerál nu’udar eventu polítiku no ezersisiu demokrátiku iha pais sira demokrátiku sira, ne’ebé garante sidadaun hotu-hotu iha direitu atu partisipa livremente hodi hili sira nia ukun-na’in ka reprezentante sira liuhusi sufrajiu universál, direitu no sekretu. Timor-Leste hanesan mós nasaun demokratiku ida realiza mós ezersísiu demokrátiku ne’e, atu eskolla no deside lideransa ida hodi asume responsalidade nu’udar Prezidente da Repúblika Timor-Leste durante tinan lima (5) tuir lei haruka.

Bazeia ba Dekretu Prezidente Repúblika nú. 2/2022 de 15 de Janeiru, deside ona katak, eleisaun Prezidente ba periodu 2022-2027 realizadu iha loron 19 de Marsu 2022. Maibé molok to’o loron eleisaun sei iha atividade kampaña eleitorál husi kandidatu sira durante loron 15 atu introduz sira-nia programa, vizaun no komprimisiu eleitorál ba públiku ne’ebé sei realiza bainhira eleitu.

Iha periodu eleitorál ba Prezidente Repúblika tinan 2022-2027, iha kandidatu Prezidente Repúblika hamutuk 16. Prosesu kampaña eleitorál ba Prezidente Repúblika hahu husi loron 02 toó 16 Marsu 2022. Durante prosesu kampaña eleitorál ne’e, iha prezensa husi observadóres sira nasionál no internasionál inklui Comissão Anti-Corrupção (CAC). CAC koloka ekipa 4 ba iha terenu hodi halo monitorizasaun ba prosesu kampaña Presidente iha munisipiu 12, eseptu RAEOA no Atauro.

Komisaun konsidera katak kampaña eleitorál nu’udar eventu politika ida boot no envolve rekursu estadu ne’ebé signifikante, inklui potensia atu utiliza rekursu estadu nian ne’ebé ses husi fins ba interese públiku hanesan uza veíkulu sira Estadu nian hodi fasilita ka apoiu ba kampaña eleitorál ne’ebé la’os ba fins profisionais.

Konsidera artigu 5 (1) Lei Nú. 8/2009 kona-ba Kriasaun CAC iha materia prevensaun kriminál no Artigu 9 Dekretu Lei Nú. 23/2015 kona-ba Estrutura Organika CAC, deside atu halo monitorizasaun ba atividade kampaña eleitorál husi kandidatu sira.

II. Objetivu monitorizasaun

Objetivu husi monitorizasaun ba kampaña elisaun Prezidente Repúblika ne’ebé CAC halo, atu detekta infrasaun sira relasiona ho utilizasaun rekursu estadu (veikulu Estadu) akontese no utiliza iha tempu kampaña elisaun iha teritoriu Timor-Leste.

III. Alvu Monitorizasaun

Reflete ba dominiu no natureza servisu CAC nian, tanba ne’e, foku/alvu husi monitorizasaun CAC iha periodu kampaña Prezidensiál konsentra liu ba area sira hanesan;

  1.  Veikulu estadu (karreta ka motorizada Estadu) ne’ebé utiliza hodi partisipa iha atividade kampaña no komisiu sira;
  2.  Partisipasaun funsioáariu públiku iha atividade kampaña eleitorál;

IV. Rezultadu Monitorizasaun

Bazeia ba rezultadu monitorizasaun ne’ebé ekipa CAC halo durante periodu kampaña iha munisipiu 12 deskobre katak:

1. Utilizasaun karreta Estadu iha tempu kampaña; durante tempu kampana militantes balun utiliza karreta Estadu hodi partisipa iha kampaña. Karreta Estadu ne’ebé ekipa CAC identifika hamutuk; 6 ne’ebé para iha fatin kampaña politika;

2. Utilizasaun motorizada Estadu iha tempu kampaña; Ekipa deskobre militante sira balun utiliza motor estadu hodi partisipa iha tempu kampaña. Motorizadas identifikadu hamutuk; 18 partisipa iha kampaña politiku iha Munisipiu Aileu, Baucau, Bobonaro, Dili, Ermera, Lautem no Manatuto. Ba motorizadas sira ne’ebé identifika balun halo ona prosesu kriminal nian tuir lei haruka no balun iha hela prosesu kordenasaun ho Diresaun Nasionál Jestaun Patrimonia Estadu atu identifika se mak nu’udar utilizador ba veikulu hirak ne’e.

3. Veikulu sira ne’ebé la uza xapa matrikula; Ekipa mós deskobre veikulu barak (karreta no motor) la uza xapa matrikula no partisipa iha tempu kampaña. Tanba númeru karreta no motorizada ne’ebé la uja xapa matrikula boot, CAC iha razaun forte atu diskonfia katak veikulu hirak neé nu’udar veikulu estadu, tanba iha situasaun normal veikulu hotu-hotu sempre iha xapa matrikula, maibé bainhira iha tempu kampaña veikulu barak mak la-uza xapa matrikula;

4. Priviléjiu no balansu utilizasaun rekursu estadu husi kandidatu sira; Ekipa CAC observa movimentu utilizasaun veikulu Estadu husi pesoal seguransa sira ne’ebé akompaña kandidatu sira laiha balansu. Iha kandidatu balun, pesoál seguransa barak liu kompara ho sira seluk. Maske tuir Lei kandidatu balun ne’e iha privilejiu tanba asume hela knaar estadu nian, maibé konsidera hanesan diskriminasaun ba kandidatu sira seluk. Aleinde ne’e situasaun neé hatodan despeza Estadu tanba movimentu veikulu estadu no pesoál/ekipa seguransa ho númeru bo’ot.

5. Utilizasaun edifisiu públiku; Maske ekipa la deskobre utilizasaun edifisiu públiku hodi halo kampaña politiku, maibé ekipa deskobre atividade kampaña besik edifisiu públiku, eskola no igreza ne’ebé konsidera) perturba realizasaun atividade (servisu, misa no prosesu aprendizajen iha eskola sira);

6. Partisipasaun funsionáriu públiku iha kampaña; Ekipa CAC konsege identifika funsionáriu balun hanesan; mestri no pesoal saude balun partisipa kampaña iha oras serbisu; tanba konsekuensia husi atividade komisiu no kampaña ne’ebé besik edifisiu no fasilidade públiku sira;

V. Rekomendasaun.

Bazeai rezultadu monitorizasaun ne’ebé ekipa CAC halao durante kampaña eleisaun Presidente, Komisaun hakarak rekomenda ba entidade kompetente sira hanesan;

1. Husu ba Ministériu no Instituisaun sira Estadu direta no indireta sira atu kontrola funsionáriu sira ne’ebé utiliza veíkulu sirak Estadu nian durante periodu kampaña eleisaun;

2. Rekomenda ba Polícia Nacional Timor-Leste (PNTL) atu kontrola no hapara veíkulu sirak Estadu nian inklui veikulu sira la-uza xapa matrikula no partisipa iha tempu kampaña politika;

3. Autoridade KFP atu foti medidas disiplinar ba funsionáriu públiku, asesor no funsionáriu apoimentu politiku sira ne’ebé partisipa iha kampaña sein pedidu lisensa tuir Dekretu Lei Nu. 40/08 DE 29 Outobru, kona-ba Rejime Lisensa no Falta traballador sira iha Administrasaun públika, iha artigu 41(3) ne’ebé ona ho DL Nú. 21/2011.

4. CNE no STAE atu labele autoriza kandidatu sira utiliza fatin kampaña besik edifisiu públiku, eskola no igreja;

5. Partidu politiku, no kandidatura iha obrigasaun atu promove no halo esklaresimentu ba mililitantes/simpatizante no dirijente sira atu hases an husi rísku korrupsaun, liuhusi uza abuziva bens ka patrimonia estadu ba interese patridaria; inklui husu atu evita hodi utiliza fasilidade Estadu no pesoál seguransa ho ekipa bo’ot ba kandidatu sira;

6. CAC nu’udar autoridade/orgaun polisiál kriminál kompetente sei atua no prosesa tuir lei ba infrasaun sira ne’ebé deskobre durante periodu kampaña ne’e;

HAMUTUK ITA PREVENE NO KOMBATE KORRUPSAUN

Díli, Loron 31 fulan-Marsu 2022

Sergio de Jesus Fernandes da Costa Hornai

Komisáriu CAC