CAC Aprezenta Relatoriu Deskrobrementu Inspesaun Projetu Eletrifikasaun iha Teritóriu TL no Deskuti ho Jerente EDTL, EP

CAC Aprezenta Relatoriu Deskrobrementu Inspesaun Projetu Eletrifikasaun iha Teritóriu TL no Deskuti ho Jerente EDTL, EP

Dili- Komisariu Adjuntu Comissão Anti-Corrupção (CAC) ba Servisu Asuntu Prevensaun no Sensibilizasaun Luis de Oliveira Sampaio akompaña husi Xefe Unidade Inspesaun no Monitorizasaun Antonino Alves no Espesialista Anti-Korrupsaun (EAK) Kinta-Feira (24/2) hala’o sorumutu aprezentasaun relatóriu monitorizasaun no inspesaun projetu liña eletrisidade sira ‘on going’ iha teritoriu Timor laran ba ekipa jerente EDTL, EP iha salaun enkontru EDTL, Caicoli Dili.

Objetivu husi sorumutu aprezentasaun ne’e parte rua halo diskusaun no buka entendimentu ida di’ak kona-ba deskobrimentu sira ne’ebé CAC releva iha tereñu liu-liu projeitu sira ne’ebé EDTL, EP fornese ba CAC iha tinan 2021 liuba, no akonsella EDTL, EP atu ezerse sira nia papel kontrolu no supervizaun ho efetivu ba obra ka projeitu sira ne’ebé EDTL, EP selebra kontratu ho empreza sira.

Iha sorumutu ne’e, Ekipa CAC lideradu Adjuntu Luis revela pontus importante sira kona-ba projetu sira abandonadu, projetu sira ne’ebé progresu pagamentu la tuir kondisaun reál iha tereñu no mós konstrusaun sira la tuir dezeñu no BoQ.

Bazeia ba dadus sira husi EDTL, EP no konfirmasaun husi responsavel sira iha EDTL, EP katak projetu ‘on going’ hirak-ne’e maioria hetan adjudikasaun direta, no empreza hirak ne’e la iha kapasidade no rekursu atu implementa, no projetu sira ne’e tenke sub-kontratu fali ba kompaña seluk.

Ekipa CAC rekomenda no akonsella ekipa EDTL, EP atu fó atensaun no konsiderasaun ba pontus irregularidade sira ne’ebé CAC deskobre iha tereñu. Entre deskobrimentu hirak-ne’e hadutu indisius forte ba krime korrupsaun konsumadu ne’ebé rezulta prezuizu signifikante ba estadu no ba hirak –ne’e sei trata tuir nia dalan própriu ne’ebé lei defini ona.

Komisariu Adjuntu Luis husu ekipa EDTL, EP atu buka solusaun hodi rezolve aktus irregularidade sira ne’e, no husu mós atu aktus irregularidade sira ne’e labele akontese fila-fali ba projetu sira seluk iha futuru.

“Ida ne’e iha ámbitu servisu prevensaun nian, ita mai. Importante tebes ba instituisaun estadu hotu hamutuk kopera di’ak ho CAC. Ita bele halo prevensaun di’ak liu hodi asegura osan povu nian, no evita estadu hetan prejuizu ba projetu sira ne’ebé lao,” Katak Adjuntu Luis.

“Ba ami preokupa mak ne’e, bainhira ita lakohi prevene, no osan estadu nian monu ba interese seluk, mezmu ita sei lori duni ema hirak ne’e ba tribunál, maibé osan estadu kontinua lakon no labele rekupera fali”, Adjuntu Luis hatutan teni.

Komisariu Adjuntu Luis subliña nafatin katak, Lei nú. 8/2009, 15 jullu kona-ba Kriasaun Komisaun Anti-Korrupsaun, artigu 5 nú. 1 define katak, iha materia prevensaun nian, Komisaun iha kompeténsia atu a) rekolla no análiza informasaun kona-ba kauza sir aba prevensaun korrupsaun; b) hala’o asaun konsensializasaun públiku ho objetivu atu limita aktu korrupsaun liu husi motiva ema atu halo medidas prevensaun ka reduz aktus sira ne’ebé fó fatin ba akontese krime korrupsaun; c) akonsella instituisaun públiku sira kona-ba oinsá prevene no kombate korrupsaun.

Nune’e mós iha dekretu lei nú 23/2015, 29 jullu Estrutura Orgánika Komisaun Anti-Korrupsaun iha artigu 9 hatete, Unidade inspeksaun no monitorizasaun nia responsavel atu apóiu partsipasaun no sensibilizasaun sosiál no emprezariál, ho monitorizasaun ba situasaun indikadór sira korrupsaun nian iha administrasaun direta no indireta sira estadu nian, inklui jestaun setór públiku emprezariál, susetiva ba kompromete nia fiabilidade no intergridade iha boa governasaun.

Hatan ba pontus rekomendasaun no deskobrimentu sira ne’e, Ekipa EDTL ne’ebé foin transforma ba Empreza Públika iha tinan liu-ba, ne’ebé mai ho estrutura foun ne’e rekoñese mós projetu fiskál tuan sira ne’e barak mak hetan problema no komplesidade oioin.

Nune’e estrutura foun ne’e simu no sei buka solusaun hodi koopera nafatin ho CAC hodi tau atensaun no prioritiza salva hikas osan estadu nian ba projetu ‘on going’ sira, liu-liu ba projetu sira ne’ebé la tuir dezeñu ho BoQ no projetu sira ne’ebé progresu pagamentu la kondiz ho progresu fíziku iha tereñu.

Aleinde ne’e, EDTL mós sei buka solusaun mós ba projetu sira ne’ebé abandonadu, no projetu sira ne’ebé komunidade sira seidauk asesu ba liña eletrisidade, mezmu nia progresu fíziku atinje totál ona.

Ekipa EDTL ne’ebé foin transforma ba empreza públiku ne’e mós kompromete katak, ba problema sira ne’ebé kauza estadu hetan prejuizu no la bele rekupera hikas estadu nia osan, nune’e husik ba Komisaun atu avansa ba prosesu investigasaun kriminál nian. (*)