Timor Leste Selebra Loron Mundial Anti-Korrupsaun

Timor Leste Selebra Loron Mundial Anti-Korrupsaun

Dili – Loron Segunda-Feira, 9 Dezembru 2013 ema iha mundo tomak halo kampanha kontra korrupsaun selebra Loron Mundial Anti-Korrupsaun – inklui iha Timor-Leste (TL).

Tinan-tinan, Loron Mundial Anti-Korrupsaun selebra iha loron 9 Fulan-Dezembru. Edifisiu Nasoens Unidas ba Droga no Krimi (UNODC) no Nasoens Unidas ba Programa Dezenvolvimentu (PNUD) anunsia kampanha global foun ida ho tema “Korrupsaun Zero – 100% Dezenvolvimentu durante konferensia anti-korrupsaun Nasoens Unidas nian iha Panama semana kotuk.

Kampanha ne’e nian objetivu atu lori ema hotu hamutuk iha luta kontra korrupsaun – husi ema barak nian background oin-oin hanesan publiku, deputadus, sosiedade civil, media no servidor Estadu.

Tinan ne’e, Sekretariu Jeral Nasoens Unidas, Ban Ki-moon iha nian mensajen forte iha Selebrasaun Loron Mundial Anti-Korrupsaun iha mundo tomak:

“Iha Loron Anti-Korrupsaun Internasional ne’e, hau husu ba governu sira, ba seitor privadu no ba sosiedade civil atu foti medidas kolektivu kontra kompleksu social ida ne’e,moras a’at politika no ekonomika nebe afeita ba nasaun hotu. Atu atinji buat ida justu, inklusivu no prosperu ba hotu-hotu iha future, ita tenki aten barani ho kultura integridade, transparansia, akuntabilidade no boa-governasaun”. Katak Sekretariu Jeral Nasoens Unidas, Ban Ki-moon iha Selebrasaun Loron Mundial Anti-Korrupsaun.

Iha espiritu ida ne’e, Comissáo Anti-Corrupçáo (CAC) servisu hamutuk ho Comissáo Funçáo Pública (CFP) halao konferensia ida iha Centru de Convencoes de Dili (CCD) nebe partisipa husi Nai Ulun Timor-Leste nian hanesan Vice Primeiru Ministru, Fernando ‘Lasama’ de Araujo, Ministru Justisa Dionisio Babo, Ministru Obra Publikas Gastáo Sousa no membrus governu sira seluk, deputadus no eis-Prezidenti Parlamentu Nasional Dr. Francisco ‘Lu Olo’ Guterres no konvidadus kuaze 1000 resin fahe sira nian matenek no horizonte iha sa esforsu mak bele halo ba kombate korrupsaun.

Fila husi sidade Panama ba selebrasaun, Komisariu CAC hateten nia kontente hare’e ema halibur hamutuk hodi koalia kona-ba esforsu kontra korrupsaun.

“Luta kontra korrupsaun tenki sai movimentu social ida,” katak Komisáriu Adérito Soares.

“Ida ne’e laos problema ida ba governu ou CAC deit – ida ne’e tenki sai hanesan parte ida iha ita nian kultura ne’ebe presija involvimentu sidadaun hotu-hotu nian no kada instituisaun,”

“Nune’e, ida ne’e importante katak ita halibur hamutuk iha ne’e no deskute oinsa nudar komunidade ida it abele luta kontra korrupsaun atu hadian ema seluk nian moris iha Timor-Leste,” katak Komisáriu.

Lei etabelesimentu CAC PN aprova iha tinan 2009 no CAC halao nian servisu hahu iha Fevereiru 2010. Hahu nia estabelimentu CAC servisu besik liu ho komunidade nebe kuaze ema besik 7,500 mak partisipa iha programa edukasaun no workshops ba prevensaun korrupsaun kuaze kobre teritoriu tomak tinan ne’e.

Komisaun sei kontinua haforsa ajenda prevensaun no edukasaun iha future nune’e mos nafatin iha komitmentu atu investiga kualker alegasaun korrupsaun ba servidor Estadu sira.

Informasaun liu tan kona-ba CAC, favour vizita: www.cac.tl

Information liu tan kona-ba Loron Mundial Anti-Korrupsaun no kampanha ‘Zero Korrupsaun – 100% Dezenvolvimentu, favour vizita: www.actagainstcorruption.org. (*)

gabinete

Website: