Étika ho Morál Dalan Efetivu Timoroan sira nian iha Luta Kontra Korrupsaun

Betano – Komisariu Adjuntu Comissão Anti-Corrupção (CAC) ba Asuntu Prevensaun no Sesibilizasaun Luis de Olveira Sampaio hatete, prevene no kombate korrupsaun iha nasaun joven Timor-Leste (TL) Timoroan sira liu-liu jerasaun kontinuador husi kampus iha nível edukasaun ensinu superior tenke konsiensializa ida-idak nia-an iha prinsipiu, étika no morál nian.

Atu minimiza korrupsaun iha ita nia rain mak tenke refleta ita nia-an ba prinsipiu sira étika no morál nian hanesan; integridade, onestidade, responsabilidade no akuntabilidade”, Katak Adjuntu Luis ba korpu dosente no universitariu sira iha kampus IPB Betano, Kinta-Feira (18/11) bainhira sensibiliza lei nú 8/2009-Kriasaun CAC no Lei Nú 7/2020-MPCC.

Se Timoroan ida-idak katak Luis Sampaio esforsu muda ninia-an, no hatu’ur-an ho valór integridade ida aas, onestidade no konsiensializadu ona! Lalais no neineik Timoroan hotu sei bele kombate krime korrupsaun iha rai doben Timor-Leste.

Adjuntu Sampaio subliña liu tan katak, dosente no manorin sira iha Timor laran tomak bainhira hanorin matéria étika no morál nian iha kampus tenke pro-ativu liu-tan hodi tranzmite no konsiensializa universitariu sira relativammente ho materia sira kona-ba kombate korrupsaun ninian.

Dosente sira iha étika no morál nian tenke pro-ativu liu tan hodi konsiensializa estudante sira nia konsiensia ba kombate krime korrupsaun labele hein de’it husi CAC”, Katak Adjuntu Luis.

Iha fatin hanesan ba universitariu IPB sira Diretor Prevensaun no Sensibilizasaun Rosario Araujo dezafia komitmentu universitariu sira nian atu hamriik kontribui iha luta prevene no kombate korrupsaun hodi bele lori mudansa signifikativu iha emansipasaun sosiedade Timoroan nian.

Kombate korrupsaun presiza lian boot. Se universitariu sira lian neineik mehi ba kombate korrupsaun ne’e sei han tinan naruk”, Diretór Rosario realsa. (*)

Universitarius IPB Futuru Nasaun TL Tenke Luta Kontra Korrupsaun

Betano– Komisariu Adjuntu Comissão Anti-Corrupção (CAC) ba Asuntu Prevensaun no Sensibilizasaun Luis de Oliveira Sampaio husu ba sivitas akadémika sira iha Institutu Politékniku Betano (IPB) nu’udar futuru nasaun Timor-Leste tenke hamrik metin, firme ho prinsipiu iha luta kontra korrupsaun.

Adjuntu Sampaio hato’o lia hirak ne’e bainhira sai oradór prinsipál ba sosializasaun Lei Nú. 7/2020 Medidas Prevensaun no Kombate Korrupsaun (MPCC) iha kampus IPB Betano Munisipiu Manufahi Same iha loron Kinta-feira (18/11).

Partisipantes iha programa Sensibilizasaun besik 100 ne’e ho tema “Harii, Kuda Mentalidade Juventude Kontra Korrupsaun, Onestidade mak Xave ba Prevene no Kombate Korrupsaun”.

Objetivu prinsipál husi atividade ne’e atu hakbiit universitarius no korpu dosente sira ninian koñesimentu kona-ba prevene no kombate korrupsaun iha edukasaun ensinu superior.

Sensibilizasaun ne’e mós oportunidade di’ak atu promove partisipasaun ativu universitarius no dosente sira ninian iha prosesu luta kontra korrupsaun nian iha rai doben Timor-Leste.

Adjuntu Sampaio dezafia konsiénsia koletiva universitarius nian nu’udar futuru nasaun joven TL ho ninian manorin dosente sira iha IPB Betano atu unifika forsa, matenek no kapasidade ho korajen iha asaun reál ba luta sagradu ida ne’e ba moris di’ak povu Timoroan sira nian.

“So ita tau forsa hamutuk ho esperansa iha determinasaun ida forte mak ita bele kombate korrupsaun. Ha’u fiar Timoroan sira bele”, Katak Luis Sampaio iha ninian intervensaun.

“Ita boot sira hanesan estudante na’in ba nasaun nia futuru, ita boot sira mak sai autór no promotor ba promove prospieridade povu no nasaun ida ne’e liu husi dalan mak asaun prevensaun no kombate korrupsaun”, Komisariu Luis Subliña.

Iha programa sensibilizasaun ne’e, Komisariu Adjuntu Luis afirma ba dosente no universitarius sira papel importante Comição Anti-Corrupção nian tuir baze legá lei nú 8/2009- Kriasaun Komisaun Anti Korrupsaun ne’ebé fó kompeténsia ba Komisaun atu halo servisu boot rua hodi kombate korrupsaun liu husi asaun prevensaun, edukasaun no asaun represivu ka investigasaun kriminál.

Komisariu Adjuntu Luis iha oportunidade ne’e mós fokus esplika mós tipu krime sira kona-ba pekulatu, pekulatu de uzu, abuzu poder, partisipasaun ekonomika, tráfiku influénsia, partisipasaun ekonomika, no mós esplika lei nú 7/2020- medida prevensaun no kombate korrupsaun – MPCC. (*)

Diskursu Kompletu Komisariu CAC Sergio Hornai Serimónia assinatura Memorandum de Entendimento (MoU) entre Comissão AntiCorrupção (CAC) no Polícia Nasional Timor-Leste (PNTL)

Centro de Formação da Polícia (CFP), Díli, 17 de novembro de 2021

Sua Excelência Senhor o Comandante-Geral da Polícia Nacional de Timor-Leste (PNTL), o Comissário Dr. Faustino da Costa,

Excelências Senhores Comissãrios Adjuntos da CAC

Excelências Senhores Membro do Conselho Superior da Polícia;

Excelência os Comandos-Municipais da PNTL.

Excelência os Diretores, Chefes Unidades da CAC

Distintos Convidados

Senhoras e Senhores

Exelência, Em primeiru lugar hodi Comissão Anti-Corrupção (CAC) nian naran hakarak hato’o manifestar hau nia sinceros agradesimentos ba ITA hotu ne’ebé halibur iha fatin ne’e, tanba bele arranju tempo hodi mai participa no assiste simples cerimónia ne’e, merese apresu ba IMI hotu porque cerimónia ne’e lori kauza importante, estratejiku ba perkursu konsulidasaun dezenvolvimentu instituisaun entre Comissão Anti-Corrupção (CAC) Polísia Nasional Timor-Leste (PNTL).

Loron ohin 17 fulan novembru 2021, importante no onra ida ba ITA sira ne’ebé presente iha forum ida ne’e atu fó testemuña ba aktu importante ne’ebé instituições rua Estadu nian hanesan CAC no PNTL afirma sira intensaun ka vontade politika liuhusi assinatura nota de entendimentu ka Memorandum de Entendimento, ho nia objetu hametin kooperasaun institusionál ne’ebé forte no efetivu entre CAC no PNTL hodi prevene, kombate no investiga ba kualker tipu krime sira korrupsaun no krime koneksu ne’ebé sai kauza ba integridade Estadu no Povu Timor-Leste nian, kuandu ITA la jere ho prodiente.

Aktu serimónia assinatura ida ne’e nia previzaun legal hanesan ITA hotu nia konesimentu haktuir ba artigu sira 17.o e 26.º Lei n.º 8/2009 loron 15 fulan jullu, kriasaun Comissão Anti-Corrupção (CAC) no Dekretu – Lei n.º 9/2009 loron 18 fulan fevereiru, Lei Orgânika Polísia Nasional Timor-Leste (PNTL) ho fim atu garante no asegura kumprimentu pg. 2 prevenir kriminalidade iha prátika ba aktu sira korrupsaun no krime koneksu sira ne’ebé esbelecida iha lei.

Hau lakohi despende tempu hodi koalia liafuan barak maibe hau hakarak hato’o passo husi objetivu estabelese MoU nian atu : 1)Fortalesimentu kooperasaun institusional entre CAC ho PNTL iha âmbitu Prevensaun no Kombate Korrupsaun. 2) Providensia apoiu operasional iha operações ne’ebé realiza husi CAC, ba uzu temporáriu instalasaun PNTL nian ba iligensias prosesuias no atividade sira seluk tuir natureza ka misaun CAC nian.

Além-de objetivu sira kooperasaun hanesan temi iha leten, MoU ne’e defini mos área kooperasaun ne’ebé sei temi sai iha durante leitura atu nune’e fó konesimentu ba ITA horu ne’e presente iha fatin ne’e.

Hau hakarak ressalta no fó konesimentu ba ITA hotu katak kestaun korrupsaun laos ona problema Estadu Timor-Leste, maibe sai ona krime transnasionais universal sem fronteiras.

Para kombate tipu-de krime, ne’ebé afeta / kauza diretamente ba sidadaun nia interesse lezitimu, Estadu sei buka no reuni nia esforsu sira iha instituições oin-oin tanto iha nivel nasional, rejional no internasional hodi haklot evoluisaun moras kronika ida ne’e nian.

Mai ho razaun ida ne’e duni mak, Estadu Timor-Leste Assina UNCAC iha tinan 2003 , ratifika Convenção da Organização das Nações Unidas Contra a Corrupção (UNCAC) , iha tinan 2008, liuhusi Resolusaun Parlamento Nacional n.º 28/2008, loron 10 fulan dezembru, ho finalidade ba promove no fortalese medida sira ba prevensaun no kombate korrupsaun.

Timor-Leste nia vontade no misaun hetok bo’ot liutan, kuandu Estadi Timor-Leste aprova Lei n.o 7/2020 loron 26 fulan agostu, hamosu “Medidas de Prevenção e Combate à Corrupção”, eziji reforsu maior no alargadu iha kooperasaun nian hamutuk entidades públikas no sociedade sivil relevantes ba prevene no kombate korrupção.

Aktu serimónia assinatura MoU ne’e ba dahuluk liu iha mandatu terceiru CAC nian no hirak seluk sei halo ba entidade publikas no privadas (sosiedade sivil) para reuni esforsu sira ba kombate krime korrupsaun ne’ebé estraga (mina) interesse sosiedade no impede ka trava desenvolvimentu nasional no Povu kada vez mais miséria ka kiak.

Vossa Excia Senhor o Comandante-Geral da Polícia Nacional de Timor-Leste (PNTL), o Comissário Dr. Faustino da Costa.

Vossa Excia:

2º Komandante-Jeral da PNTL, Komandantes distritais da PNTL; O Komandante da Unidade Especial de Polícia; Komandante da Unidade Marítima; Komandante da Unidade de Patrulhamento de Fronteiras; Komandante de Operações da PNTL; Chefe do Serviço de Investigação Criminal; Chefe do Serviço de Informações da Polícia;

Los duni katak luta kontra korrupsaun sei iha dalan naruk hasoru dezafiu, konstrazenmentu no obstrakulu sira, hanesan polarizasaun iha luta kontra korrupsaun, kultura Timoroan nian ne’ebé haforsa relasaun patraun kliente, imunidade ka prerogativu ba kargu politiku sira, natureza korrupsaun ne’ebé muda. Fator sira ne’e aumenta ho fator seluk balun hanesan rekursu sira, leis no regulamentu sira neébe la adekuadu ba investigador sira antikorrupsaun nian hodi efektivamente dezempeñu funsaun sei sai dezafius ne’ebé presiza hetan resposta imediata.

Nu’udar haktuir husi Transparensia Internasionál katak Indíse persepsaun Korrupsaun Timor-Leste nian grafiku iha progresu kiik hela ka oituan liu durante sanulu (10) ikus ne’e tanba seidauk hola fatin ka okupa iha grafika a’as ka mediu. Kuandu indíse persepsaun sira la-lori númeru iha grafika pratika korrupsaun razuavel ka diak, difisil tebes ba Timor-Leste atu atrai investor sira atu investe hodi hasa’e kresimentu ekonomiku no multiplika aumentus receita domestika.

Tanba ne’e, Estadu Timor-Leste presiza servisu hamutuk no hamosu planu estratéjiku integradu ida hodi satan netik prátika korrupsaun atu labele sai toman ka pratika ida sistematiku, iha faze ne’e sei difisil tebes atu prevene no kombate. Konsekuentamente, ambiente negosiu mos sei sai difisil liu hodi atrai investidor sira no sei fo impaktu bo’ot liu ba receita Estadu nian hodi sustenta ekonomia nasaun nian.\

Alein-de ne’e, analiza situasaun hodi apoiu elaborasaun Planu Estratéjiku CAC 2021-2025 konfirma katak korrupsaun sei nafatin sai problema seriu ida ba agenda dezenvolvimentu nasionál tanba rekursu barak mak kontinua dezvia husi objetivu inisiu ba interese privadu no grupu. Nune’e mos kazu alegasaun barak mak kontinua registu hasoru servidor sira Estadu nian. Ne’e sai kestaun seriu tanba bele halakon konfiansa povu nian ba iha sistema públiku.

Kestaun sira ne’e sai dezafiu ba antijimentu Vizaun Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu Nasionál 2011-2030 ne’ebé dehan katak to’o 2030 Timor-Leste sai ona nasaun ho rendimentu mediu altu. Realizasaun mehi ida ne’e sei depende maka’as mos ba eradikasaun krime korrupsaun no krime konexu sira. Tanba ne’e, planu estratéjiku 2021-2025 nia abut mak iha PEDN 2011-2030, Objetivu Dezenvolvimentu Sustentavel 16 kona-ba Paz, justisa no instituisaun sira forte, lisaun aprendijazen husi implementasaun planu estratéjiku 2012- 2020, lei no vontade politika Estadu nian inklui lei Nu. 7/2020 de 26 de Agostu kona-ba MPCC.

Ida ne’e sei konkista liu-husi konsentrasaun esforsu hodi alkansa objetivu estratéjiku 4 ne’ebé mutualmente reforsa malu hanesan haforsa Sistema investigasaun hodi desmante no deskobre ba pratika sira korrupsaun nian, hametin integridade insitusional no servidor sira Estadu nian hodi asegura governasaun ida di’ak, promove valór sira anti korrupsaun nian hodi hasa’e konesimentu no konxiensia públiku/sosiadade atu partisipa ativu iha esforsu sira prevene no kombate korrupsaun, no haforsa jestaun institusionál ho rekursu ida adekuadu no kooperasaun ida ne’ebé metin hodi prevene no kombate korrupsaun.

Komisaun Anti-Korupsaun hakarak aproveita oportunidade ne’e hodi fahe informasaun kona-ba Medida sira ba Prevene no Kombate Korrupsaun. Korrupsaun nu’udar fenomena antigu ne’ebé lori efeitu negativa ba sosiedade , halakon ka hamihis prestasaun servisus pg. 4 públiku, impede dezenvolvimentu sosial no ekonomia país ka nasaun nian, kauza dignidade sidadaun no Estadu nian, deten konvíviu sosial no kompromete vida jerasaun agora no futuras país nian. Luta kontra korupsaun ezizie mudansa kultura, komportamentu sidaudaun no sosiedade nian, forma mudansa ne’e muda ka modifika, kuandu, individu ka sosiedade partisipa no komporta ba luta kontra korrupsaun.

Fenómenu korrupsaun iha mundu globalizadu agora atu halakon ka halo isoladamentu total ba prátika korrupsaun nian parese ka talves difísil. Mas kuandu komprimentu no esforsus emar hotu-hotu nian é possível bele trava ka dimenui ba prátika krime korrupsaun, ezersísiu ka batalha sira ne’e presija halao maka liuhusi forma ka dalan medidas preventiva edukasaun ne’ebe integradu, sistimatika no komperensivu ba setor sira nakait, sei husik liu medidas represiva ka púnisaun nian.

Korupsaun, kontrariu ho pensamentu positiva emar barak nian, laos afeta diet ba sistema iha instituisaun governu nian, mas tanbém obskuru sidadaun sira, entidades públikas no instituisoens privada sira, provoka desleal, kompromete kresimentu ekonomiku no taka dalan ba investimnentu. Korupsaun notoriamente sai ona fenómenu multifasetadu asume karáter transnasional devasta ekonomia ba kualker nasaun nia dignidade no kada vez mais lori pobre ba povu nian iha âmbito global, rejional no organizasoens internasional.

Revela kauza ka ameasa ba Estadu Direitu Demokrátiku no prejudika gravemente relasoens entre sidadaun sira ho administrasaun públiku, tau kauza ba bem komum iha obstakulu no hases tiha deseju intereses emar barak nian ba dezenvolvimentu ekonomia no funsionamentu normal funcionamento merkadu sira, prejudika países tomak ne’e hasesan ona husi prinsipiu objetivu Estadu nian iha artigu 6.o Konstituisaun RDTL kona-ba objetivu Estadu Timor-Leste atu promove no garante moris diak ba povu tomak. Korrupsaun sei fó impaktu grave ba prosesu haríi no hametin integridade instituisaun demokrátiku sira atu dezempeña prestasaun ne’ebé ho kualidade a’as no diak ba povu.

Idenpendentemente tenke no presija rekonese katak Estadu Timor-Leste halo ona eforsu oioin atu prevene no kombate korrupsaun. Esforsu hirak ne’e bele hare liuhusi vontade politika Estadu nia hodi hamosu instituisoen sira hanesan Inspetur Jeral Estadu (IJE), Próvedorio dos Direitos Humanos e Justiça (PDHJ), Comissão da Função Pública (CFP), Comissão Anti-Corrupcão (CAC), Ministériu Públiku (MP), Tribunais. Hamosu lejislasaun nasional no internasional hirak ne’e hotu demotra katak Estadu tau a’as prinsipiu Estadu Direitu liuhusi Konstituisaun, hamosu Kódigu Penál, Lei Brankeamentu ba Kapitál, ratifikasaun Konvensaun ONU Kontra Korrupsaun (CONVENÇÃO DAS NAÇÕES UNIDAS CONTRA A CORRUPÇÃO – UNCAC 2003), liuhusu Rezolusaun Parlamentu Nasional Nú. 25/2008, no Lei Medida sira ba Prevene no Kombate Korrupsaun (MPKK).

Hanesan Estadu soberanu no nu’udar Estadu parte ba Konvensaun Organizasaun Nasoens Unidas Kontra Korrupsaun obrigatiru no nesesariu hatur nia visaun, misaun no objetivu dezenvolvimentu instituisaun nian iha planu estratéjia Comissão Anti-Corrupção (CAC) nian atu defini objetivu klaru no bele ezekuta nu’udar deklarasaun intensaun nian iha dezenvolvimentu institusional nian.

Iha tinan sira ne’e, CAC sei promove liu husi ativiadde sensibilizasaun ba ajenta publiku sira iha instituisaun Públika Estadu sira hodi fo espasu barak liuba sosializasaun Lei Medidade ba Prevensaun no Kombate Korrupsaun (MPKK).

tema: “ KOMPROMISIU ESTADU HODI HAMETIN ESTADU TUIR LEI, HAMETIN DALAN REJEISAUN BA PRÁTIKA KORUPSAUN LIU- HUSI MEDIDA SIRA BA PREVENSAUN NO KOMBATE KORRUPSAUN

Objetivu mak atu Sosializa no Sensibiliza Lei Medidade ba Prevensaun no Kombate Korrupsaun (MPKK) públiku. Hasae koñesementu ba deklarante sira kona-ba prosedimentu rejistu Deklarasaun Rendimentu, Bens no Interese (DRBI) nian tuir Lei Medidade ba Prevensaun no Kombate Korrupsaun (MPKK). Motiva funsionariuka ajente públiku sira atu iha konesimentu no kontribui ba implementasaun Governasaun Diak Prevene no Kombate Korrupsaun, livre transparansia, akuntabilidade, responsabilidade, independente no justu.

Viva Polícia Nasional Timor-Leste

 Viva Comissão Anti-Corrupção

Mai ITA neunir esforsu sira hodi trava prátika korruptu sira hodi hametin integridade Republika no tau a’as valores Povu nian katak sira mak soberanu. Ida ba hot-hotu, hothotu ba ida União mak forsa ba kombate korrupsaun.

Hametin Kooperasaun Instituisaun CAC-PNTL, Komisariu CAC ho KomJer PNTL Formaliza MoU

Dili – Komisariu Comissão Anti-Corrupçã (CAC) Sergio Hornai no Komisariu Jeral (KomJer) Polisia Nasional Timor Leste (PNTL) Faustino da Costa Kuarta-feira (17/11) ohin formaliza asinatura Nota Intendementu (MoU) ida hodi hametin no mellora liu tan kooperasaun instituisaun Estadu rua ne’e iha Salaun Sentru Formasaun Akademia Polisia Nasionál Timor-Leste (PNTL) Comoro Dili.

Objetivu prinsipál husi MoU ne’e atu hametin lasu kooperasaun institusionál ida forte, firme no efetivu entre CAC no PNTL hodi prevene, kombate no invesiga kualker tipu krime korrupsaun no krime koneksu ne’ebé prejudika Estadu. Atu asegura utilizasaun rekursu téknika instituisaun seguransa Estadu nian PNTL hodi benefisiu povu iha área justisa nian no lori prosperiedade ba povu doben Timor-Leste.

Formalizasaun MoU ne’e, lider másimu instituisaun Estadu nian CAC-PNTL konkorda atu utiliza hamutuk rekursu instalasaun própriu PNTL nian iha teritóriu Timor laran tomak hanesan fasilidade téknika PNTL nian, troka informasaun ba malu, dezenvolve kapasidade ofisiál sira nian iha nível investigasaun hodi mellora prestasaun servisu ho kualidade di’ak liu tan iha futuru.

MoU ne’e mós kobre aktividade hamutuk iha área ezersísiu fíziku, tékniku polisiál iha Sentru Formasaun Polisia Comoro Dili.

Klausula ámbitu kooperasaun entre instituisaun CAC-PNTL iha MoU ne’e sei la prezudika no fó prejuizu ba misaun prinsipál instituisaun CAC no PNTL tuir lei. Ho nune’e, parte rua konkorda iha MoU define iha materiál kooperasaun katak; CAC bele husu kolaborasaun instituisaun PNTL kona-ba kazu rekuza asesu ka obstrusaun, impedementu ba prosesu investigasaun membrus PNTL bele fó seguransa ba servisu investigasaun.

PNTL sei apóiu CAC hala’o inkeritu, sindikánsia, peritajem, ezame ka delijénsia ruma nesesariu mezmu envolve membru PNTL. Partilla informasaun kriminál, uza hamutuk fasilidade téknika instituisaun PNTL nian hanesan laboratorium.       

Hala’o operasaun investigasaun konjunta hodi prevene no kombate krime korrupsaun no krime koneksu seluk. PNTL sei tulun CAC ba protesaun sasin nain no ema seluk ne’ebé kolabora ho CAC iha prosesu investigasaun kriminál tuir lejislasaun Nú. 2/2009.

CAC fornese informasaun anti-korrupsaun no integridade professionál membru formador PNTL, hala’o atividade ezersisiu fíziku hamutuk ho tékniku polisiál iha Sentru Formasaun Polisia (CFP) no kontinua hala’o operasaun konjunta hodi fiskaliza utilizasaun viaturas Estadu iha fim de semana no durante loron feriadu.

Iha MoU ne’e hatu’ur mós klauzula implementasaun no konfidensialidade instituisaun nian iha ne’ebé durante implementasaun ofisiál parte rua iha obrigasaun obedese no hakruk ba. Kualker atividades relasiona ho implementasaun MoU ida ne’e kustus hotu CAC mak sei finansia no PNTL oferese rekursu materiál.

Iha MoU ne’e mós hatuur klauzula protesaun ba direitu ba propriedade intelektuál, lian komunikasaun, emenda, rezolusaun ba disputa, efeitu husi MoU, hahú vigora, durasaun, no terminasaun.

Estabekesimentu MoU entre CAC-PNTL atu hatudu ba povu Timor-Leste katak instituisaun rua tau problema korrupsaun iha kestaun sériu ne’ebé kontribui konsikuénsia negativu iha prosesu konstrusaun Estadu no impata dezenvolvimentu nasionál iha área hotu. Partisipa iha serimonia asinatura MoU ne’e alein de Senior Management CAC ho estrutura Espesialista Anti-Korrupsaun (EAK) partisipa mos 12 Komandante PNTL Munisipius tomak, Komandante PNTL RAEOA Oecusse, Komandante PNSIK, Komandante Maritima, Komandante UPF, Komandante BOP no Diretor CFP Comoro nudar uma nain. (*)