Diskursu Kompletu Komisariu CAC Dr. Sergio Hornai iha Selebrasaun Decimo Primeiro Anniversario CAC nian iha Auditoriu Kay Rala Xanana Ministeriu Finansas Ai-Tarak Laran Dili iha loron 22 Fevereiru 2021

Diskursu Kompletu Komisariu CAC Dr. Sergio Hornai iha Selebrasaun Decimo Primeiro Anniversario CAC nian iha Auditoriu Kay Rala Xanana Ministeriu Finansas Ai-Tarak Laran Dili iha loron 22 Fevereiru 2021

Exelência (s)

Venerando Presidente Tribunal de Recurso Dr. Deolindo dos Santos representa husi Juiza Adsina. Jacinta Correia

Ilustre Distinto Señor Deputado Presidente Komisaun A Parlamento Nasional Dr. Joaquim dos Santos " Borluli"

S. E. Señor Ministro da Presidência do Conselho de MinistrosDr. Fidelis Manuel Leite Magalhães

S.E. Señor Provedora da PDHJDra. Zuinha Gomes

S.E. Prokurador Jeral Republika Dr. Afonso Lopes

S.E. Comissário da Comissão Publika Dr. Antonio Freitas

Inspetor Geral do Estado Dr. Fransico de Araújo

Ex-Comissário Adjunto da Comissão Anti-Corrupção (CAC) S.E. Señor Ex-Comissários e Adjuntos + Ex- Funsionarioa atngios da CAC Autoridade Sivil no Miliares Diretor Gerais, Diretor Nacional, Chefe Depratementos Representante PFMO /UE e assessor do CAC Ilustre konvidados e Funsionario prezentes Exelência,Uluk nia nian lori Comissão Anti-Corrupção (CAC) nian naran hakarak hato'o Bem-Vindu ba Excia sira hotu, tanba bele simu konvite Comissão Anti-Corrupção (CAC) nian hodi mai partisipa iha selebra décimo primeiru aniversariu funsionamentu Comissão Anti-Corrupção (CAC) 0 no seminario loron ida ho tema : Prezensa Lei Medida sira ba Prevensaun No Kombate Korrupsaun nu'udar inovasaun kompromisiu Estadu nian hodi prevene no kombate korrupsaun iha Timor-Leste.Programa ka ka ka atividade ne'e la ses-an husi aktividade sira ne'ebé liu tiha ona iha selebrasaun loron Mundial Anti-korrupsaun loron 9 fulan dezembru tinan 2020 fulan sira liu-ba kotuk , tema ka lema ne'ebé hamosu iha loron mundial AntiKorrupsaun koalia liafuan importante rua(2) "REKUPERASAUN HO INTEGRIDADE". MESAGEM Sekretariu Jeral ba Organizasaun Nasoens Unidas (ONU) nian ne'e sei iha relevansia ho loron komemorasaun decimo primeiro aniversario CAC nian seminario ohin loron. Tanba mesagem ne'e dirije ba estadu parte hotu atu buka no halo esforsu sira oinsa foti medida sira hodi bele prevene no ultrapasa moras pandemia Covid-19 no hametin rekoperasaun ekonomia ho karater urgente no emerjensia. Mai iha parte seluk bolu atensaun ba Estadu parte atu ho kuidadu labele hamosu desizaun sira ba pratika ka risku sira iha ma Jestaun, abuza póder no Korrupsaun, mesmo mundu hasoru hela situasaun ba krize saúde publika-pandemia – Covid 19, moras ida ne'e daet ho velosidade makas tebes Estadu sira i obrigasaun hola medidas sira urgente atu garante rekuperasaun kr saude publika mundia – Pandemiavid Co 19 , maibe labele ses-an husi administrasaun ne'ebe diak, responsabilidade no balebele kuaza integridade Estadu direitu noika demorar nin. Ohin iha komemorasaun decimo primeiro aniversario CAC nian ne'e, hakarak reinteira nia hanoin sira ba tema sira iha letan katak krize suade mundial ne'ebé lori konsekuensia sosial, ekonomika no politika ba mundu no inklui Timor-Leste.Iha biban ne'e hau lori Comissão Anti-Corrupção (CAC) hakarak konvida no halibur Excia sira ho hanoin balun mak hanesan : (1) Mai ita uza oportunidade ne'e hodi lolo lia no fo hanoin ba malun hodi koalia kona-ba existensia Lei Medida sira ba Prevensaun no Kombate Korrupsaun ne'ebé de faktu públika ona iha loron 26 fulan-agostu 2020 ba kotuk no horikalan kalan fahe ba rua iha zero oras loron 22 fulan fevereiru 2021 Lei ne'e de juri ka legalmente tama iha vigor loron 180 liutiha nia publikasaun.2). Mai ita hametin tema ka lema prinsipal loron antikkorrupsaun nia hodi halo serku ka lutu ne'ebé metin implementa Lei Medida sira ba Prevensaun no Kombate Korrupsaun ne'ebé ohin ba oin ITA sira ne'ebé sai ajente, titular, kargu ka funsaun instituisaun públika Estadu nian atu kumpri dever sira hodi aprezenta ITA nia Deklarasaun Rendimentu, Bens no Interesses ba Estadu liuhosi autoridade kompetente. 3). Estadu Timor-Leste tenke kontente no orgulho ba esforsu sira ba hametin integridade Estadu liuhosi nia governasaun, tanba iha tinan 2020 relatoriu Indíce Persepsaun Transparansia Internasional hatudu katak Timor-Leste grafika pozisaun 93, pontuasaun 38 iha tinan 2019 , no iha tinan 2020 nian sae ba grafika pozisaun 83 no pontuasaun 40. Saida mak atu hateten mai ita iha situsaun ne'e, amostra katak iha progresso sira ba hametin integridade Estadu ba luta kontra korrupsaun iha aumentu grafika husi total nasaun 180 Timor-Leste nian Pozisaun hatur iha 83 sae ponto 7 husi pozisaun tinan anterior nian nune'e mós iha pontuasaun nian sae grafika 2 husi tinan anterior 38 agora iha pontuasaun 40.4). Tinan 2021, liuhosi estadu halo-tan esforsu sira hodi hametin nia luta kontra korupsaun sira, forma ida estremamente importante mak politika legislasaun dinamika, inovativa hodi hamosu no tau implementasaun niamentu juridika sira ne'ebé konsideravel importante no estratéjika ba implementasaun Lei Medida sira ba Prevensaun no Kombate Korupsaun nian iha Timor-Leste.5). Ohin emar lubuk ne'ebé halibura-an nu'udar titular kargu politika no ajente trabalador administrasaun públika tanba kargu ka funsaun ne'e sira ezerse funsaun ho nia membru sira husi agergadu familia nian sei koalia ba malun no husu ba malun sa loron, fulan mak sira halao sira nia dever hodi presta sira nian deklarasaun Rendimentu, Bens no Interesses ba autoridade kompetente. Kona-ba observasaun ne'e husik orsida aprezentador husi CAC se hato'o ba ita hotu iha loron ne'e. maibe hau hakarak hateten katak arrolamento mak forma dahuluk liu aktividade sira ne'ebé mak autoridade kompetente sei hahu iha loron ohin ba oin no efetivamente deklarasaun annualidade nian sei hahu husi janeiru tinan 2022.Excia sira ……. Timor-Leste ho nia habitantes (populasaun) por volta 1.327.478, maioria halao nia vida agrikultura no hela iha área rurais. Ekonomikamente tuir relatoriu husi Banku Mundial hatur Timor-Leste nia ekonomia iha país ho rendimentu-mediu tanba ninia rezerva mina no gás. Maibe, realidade Timor-Leste iha aspeitu barak sei hanesan país ho rendimentu ki'ik, no iha sirkuntansias no problema barak ho seguransa aihan, asesu ba Be'e mós, facilidade sira eskola no ospital nian sei mukit iha teritoriu laran tomak. Iha biban ne'e la kuran buat ida ba bolu ITA hotu nia atensaun atu hateke ba Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu Nasionál tinan 2011 – 2030, iha planu ne'e hatur pillar importante tolu (3) ba ekonomia pais (nasionál) nian mak hanesan 1). Tourizmu no 2), Agrikultura no 3). Setór petróleo, seitor sira ne'e mak dadaun sustentaun orsamentu Estadu nian, liu pursentu 90. Ne'e laos tanba Timor-Leste iha mina barak no uniku rekursu naturais, maibe dezenvolvimentu iha seitor seluk sei kiikoan hela, tanba investimentu públiku iha seitór não petroleum seidauk dezenvolve ho diak atu atrai investimentu privadu nasional no estrajeira sira. Konsekuentamente, osan ladun sirkular iha área rural kompara ho sentru urbana sira, kria rendimentu la-balansu entre sidade (urbanu) no SucoAldeia área rural sira, no dependensia maka'as liu ba importasaun. Situasaun ne'e bele iha impaktu bo'ot ba populasaun kbiit laek no servidor sira Estadu nian ne'ebé ho rendimentu (salario ka vensimentu) minimu, kundu inflasaun merkadu, ikus mai sei lori no fo impaktu ba sutentabilidade ekonomia nasionál, tanba osan husi fundu petróleo nia investimentu iha área sira produtivu seidauk bele fo retornu ba kaisa Estudu nian. Iha hanoin balun mak mosu dadadun iha ita niat let katak tuir estimasaun kampo petróleo mina Bayu Undan sei hotu ka maran iha tinan sira badak nia laran no iha posibilidade osan tama ba kofre Estadu husi setór petróleo sei menus (+) ho kauza krize mundial pand Covidemia-19 mundial. Situasaun sira hanesan ne'e konjuga ho kapasidade reseita domestika mak dadaun ne'e bele ki'ik hela halo orgaun Estadu nian hotu presiza buka meius oinsa mak atu hasae reseita Estadu nian. Ne'eduni, karik ho hanoin sira ne'e kuandu se la jere fundu petróleo ne'ebé dadun eziste ho kuidadu ka prudenti, Timor-Leste bele monu ba tusan (dividas), sirkunstansia sira ne'e hotu kuandu la jere ho antisipade iha posibilidade lori tusan ba povu no Estadu.Iha area Politika nian, Timor-Leste nia demokrasia la dook liu ho nasaun barak iha mundu. Tanba ne'e Partidu polítiku sira iha obrigasaun atu promove koñesimentu no konxiénsia husi sira-nia militante sira no dirijente sira kona-ba risku sira husi korrupsaun nian, nune'e mós iha responsabilidade atu adopta s medida s medida s medida partidu ne'ebé kaer ukun, nia lider sira presiza buka esforsu hodi halo kontrolu ba rekursu sira Estadu nian no utiliza iha patron maneiraajen, estabelese sistema politika ne'ebé ida hodi diak. Iha pratika governasaun hahu primeriu governu konstituisional to'o agora ita seidauk optimaliza ideia no forsa politika positivu kuadriaun ida nu'udar forsa politika maibe dala ruma ita husik tiha ka ignora. Iha situasaun sira hanesan ne'e susar tebes atu hamosu programa no hametin politika bazeia bazeia bazeia ba programa, razaun no justikasaun tekniku profunda ba sustentabilidade ekonomia nasionál. Hau hakarak uza biban ne'e hodi bolu ita hotu atu fo hateke vizaun iha potensia risku korrupsaun nian katak, Timor-Leste nia kompozisaun etniku riku no diversu ne'ebé refleta mos iha koezaun sosial ne'ebé forte tebes. Relasaun sosial mantein liu-husi troka sasan (troca, permutas/ troca de bens) na forma aliansa. Pratika hanesan ne'e dalaruma lori to'o iha funsaun publika Estadu nian. Pratika nepotizmu, konflitu interese ka abuza poder iha ligasaun forte ho relasaun sosial ne'ebé pratika mos iha fusaun públika nian. Tanba ne'e, importante ba ITA sira ne'ebé hetan kargu ka funsaun públiku presiza no tenke evita tentasaun hirak ne'e no ITA nia empenadu no kapasidade hodi hare'e ida ne'ebé los husi lalos. Estudu balun hatudu katak kultura politika patraun nian, kria relasaun emosional ida forte liu entre patraun no kliente duke relasaun profissional. Kultura hanesan ne'e bele hamosu komportamentu abuzu poder husi autoridade públiku balun hodi reku utilizarsu sira públiku nian ba interese pesoal, grupu ka interesses partidaria. Kunadu situasaun ne'e akontese loke dalan ba pratika sira seluk hanesan, la iha transparensia, menus partisipasaun públiku, planu no kontrolu no prestasaun servisu ka atendimentu públiku ne'ebé laiha kualidade, fator sira ne'e mak kontribui ba potensia, prátika no risku korrupsaun sira. Husi estudu sira lori mesajem ba ITA katak fator rendimentu servidor sira públiku nian merese ona atensaun no hetan importante husi governante sira atu nune'e servidor sira bele simu responsabilidade ho responsavél, se lae bele loke ka kria espasu ba korrupsaun. Hanóin hanoin balun mosu katak nivel pobreza no dizegualdade ne'ebé iha Timor-Leste reprezenta mos motivasaun boot ida ba emar atu monu ba korrupsaun, aproveita orsamentu Estadu nian liu-husi pratika illisitu sira. Iha estudu balun husi Comissão Anti-Corrupção (CAC) entre tinan 2010 no tinan 2019 hatudu katak kauza ba ajente trabalahor administrasaun públika sira Estadu nian monu ba korrupsaun, tanba, mekanizmu kontrolu interna ne'ebé sei menus ka fraku, deskrisaun servisu ne'ebé ladun klaru bele rezulta iha abusu poder, padraun prosedimentu operasional seidauk kompletu, kargu xefi sira balun seidauk hala'o didi'ak sira-nia knar, Gabinete Inspesaun no Auditoria iha kada Ministériu no Sekretariu do Estadu sira seidauk hala'o sira-nia knar ka funsaun ho didi'ak , sem menus supervizaun no monitotizasaun. Esforsus luta kontra korrupsaun presiza no tenke iha estratéjia nasionál ida ba prevensaun no kombate korrupsaun no planu asaun sira ne'ebé dirije ba ninia ezekusaun. Estratéjia nasionál ne'e no ninia plan asaun sira loke espasu ba partisipasaun públiku ne'ebé luan ka barak liu, katak liuhosi organizasaun sosiedade sivíl no husi set privaórdu, iha sira-nia konseitu, ezekusaun no avaliasaun, no reflete ba prinsípiu sira husi Estadu direitu, jestaun di'ak husi asuntu sira no sasán públiku sira, integridade, transparénsia no responsabilidade ba hametin objetivu ka prinsipiu boasaun ne'ebé hatur iha Konstituisaun RDT kataLk : "Soberania hatur metin iha povu, art. 2, no Podér polítiku iha povu nia liman, ne'ebé sei hala'o tuir Lei-Inan haruka artigu 62." Ne'eduni, hahu husi restaurasaun ninia independensia, Timor-Leste harii no hametin dadaun nia sistema politiku, ekonomiku, justisa no dezenvolmentu institusionál hodi asegura boa governasaun hodi nune'e instituisaun hotu Estadu nian bele hala'o nia funsaun ho efisiente, efikaz no justu interesse publika hotu nian. Iha área kombate korrupsaun, kompromisu Estadu Timor-Leste nian bele hodi tau importnasia katak korrupsaun nu'udar fenómenu hahalok aat ida ne'ebé haraun (subverte) valór fundamentál sira husi moris iha sosiedade. Sobu aliserse fundasaun sira husi Estadu Direitu Demokrátiku, falsifika distribuisaun husi rikeza nasionál ne'ebé justu, haburas divizaun sira no tensaun sira iha sosiedade. Iha liafuan ida, korrupsaun ameasa kontra justisa no armonia sosiál. Prinsípiu fundamentál sira husi Konstituisaun nian, hanesan universalidade husi direitu sira, igualdade no legalidade, laiha konteúdu hali'is ba interese partikulár sira husi ema balun ne'ebé sein eskrupulozu ka laiha morál. Ohin loron, korupsaun nu'udar fenómenu globál ida husi persegisaun no kombate ne'ebé difisil liu tan, Estadu Timor-Leste tenke adopta medida exesionál sira hodi assegura efikásia boot liu iha luta kontra kriminalidade ne'e. Luta kombate korrupsaun, presiza iha responsabilidade ema hotuhotu no atu iha mekanismu legál sira hodi permite hahalok sira ba subar korrupsaun, tanba korupsaun oftalmado drietu fundamentál sira husi Estadu nian, emar barak mak sai vitima no partikulár ida Para atu hametin Estadu Timor-Leste nian ba prevensaun no kombate korupsaun sira, mesmu que iha ona Kódigu Pená na Lei Rejime Jurídiku ba prevensaun no kombate brankeamentu kapitál (lavagen dineiro – lavanderia de dinheiro) no finansiamentu terrorizmu iha kontestu atuál , ida ne'e importante, haktuir ho kuadru legál ne'ebé eziste, hodi estabele medida foun sira ba prevensaun no kombate korrupsaun nian. Tanba ne'e iha tinan sira ne'e nia laran tenke hateke ho klean no komprende iha kontestu Timor-Leste nian presiza dispozisaun legal ruma hodi promove no hametin medida sira preventivu no laós deit medida sira represivu kriminál nian. Não, iha kontekstu ida ne'e, konveniente atu estabelese ka hamosu Rejime Deklarasaun Rendimentu Bens no Interesses nian. Kona-ba matéria kriminál nian, liu husi lezislasaun Medida sira ba Prevensaun no Kombate Korrupsaun Estadu desididu atu konsentrasaun krime sira husi korrupsaun nian hotu-hotu iha diploma legál ida deit (un artigu sira uluk iha Kódigu Penál hasai tiha mai Lei Medidade sira ba Prevensaun no Kombate Korupsaun nian ho nian no hatama iha lei ida ne'e tip krime foun sia (9) hanesan :Artigu 84, Atentado ba direitu partisipasaun ba igualdade hosi kandidatu sira iha konkurso ba aprovizionamentu, fa'an ka konsesaun Ajente públiku ne'ebé, ho objetivu atu hetan, ba nia an ka ba ema seluk, vantajen ne'ebé la'os ba nia, hala'o ka abstein atu hala'o hahalok kontrário ba nia kna'ar funsionál sira, relasiona ho garantia sira hosi direitu ba partisipasaun no ba igualdade kandidatu sira ba konkurso aproamenta , ba fa'an ka konsesaun servisu públiku, hetan kasigu ho pena dadur to'o tinan 2 ka pena multa. Artigu 87, Konflitu interese, Ajente públiku ida ka nia família besik ka nia asosiadu, ne'ebé iha interese privadu diretu ka indiretu kona-ba pesoál singular ka pesoálkoletivu ne'ebé iha pretensaun hasoru entidade públika ne'ebé ajente públiku hala'o servisu ba, ho naran títulu, ho ho atu hetan emprego ka kontratu, ka atu sosa ka arrenda, ka negósiu seluk, sei deklara ho hakerek ba entidade públika naturteza hosi nia interese no sei abstein atu hola iha naran prosedimentu ka desizaun ne'ebe halo tuir hakarak ida ne'ebá, ho pena ba kasigu hosi tinan 2 to'o tinan 8.Artigu 88, Krime korupsaun ne'ebé prátika bainhira hala'o kna'ar privadu – Setór privadu, Bafei etutu husi seksaun ne'e ida, setór privadu inklui oganizasaun sira hotu ne'ebé la pertense ba setór públiku, sira ho objetivu lukrativu no la lukrativu, hanesan setór emprezarial, setór kooperativu, asosiasaun sira la lukrativu, organizasaun naungovermentál sira , asosiasaun polítika sira, no partidu polítika sira. Artigu 89, Korupsaun pasiva husi sira ne'ebé hala'o funsaun iha setór privadu, Sé deit, hala'o funsaun ba entidade ida setór privadunian, maske estabelese lahó regular, ba nia nia-an ka ema intermediáriu, ni honia autorizasaun ka ratifisaun, husu ka simu, ba nia-an ka ba ema seluk, lahó vantajen patrimoniál no la patrimoniál ne'ebé nia devia simu, ka nia promesa atu prátika ka la prátika asaun ida ne'ebé kontráriu ba nia kna'ar funsionál sira , sei hetan kastigu husi tinan 2 to'o 8. Se asaun ka omisaun preve iha númeru anterior favorese atu kauza distorsaun ba kompetisaun ka kauza prekonseitu patrimoniál ba ema seluk, ajente refere sei hetan kastigu husi tinan 3 to'o 10.Artigu 90, Korupsaun pasiva husi sira ne'ebé hala'o funsaun iha setór privadu, Sé deit, liu husi nia-an ka husi ema intermediáriu, ho ninia autorizasaun ka ratifikasaun, fó ka promover ba ema ne'ebé mak hala'o funsaun ba entidade , maske estabelese lahó regular, vantajen patrimoniál no la patrimoniál ne'ebé laos ninian, atu prátika ka la prátika asaun ida ne'ebé kontráriu ba nia kna'ar funsionál sira, sei hetan kastigu tinan 2 to'o 8. Se asaun ka omisaun preve iha númeru anterior iha objetivu ka favorese atu kauza distorsaun ba kompetisaun ka kauza prekonseitu patrimoniál ba ema seluk, ajente refere sei hetan kastigu husi tinan 3 to'o 10.Artigu 91, Pekulatu iha set privaórdu, Sé deit, hala'o funsaun ba entidade ida set privaórdu nian, iha kualkér titulu, ilijetimamente foti ba nia an rasik ka ema sel nian , osan ka sasán saida deit ka valór balun ne'ebé fó ona ba nia, tama ona iha nia soin ka asesivel ba nia tuir nia funsaun sira, sei hetan kastigu pena prizaun to'o tinan 2 ka ho pena multa, se karik dispozisaun legál sel Artigu 96, Fraude iha konstrusaun, Vendedor materiál konstrusaun ka konstrutor ba obra infraestrutura ida, públika ka privadu, ne'ebé mak la fornese utiliza la iha obra , kuantidade no kualidade husi materiál sira tuir nia obrigasaun, ka la aplika métodu ka prosedimentu tékniku sira tuir nia obrigasaun, ho objetivu atu hetan vantajen patrimoniá idal, sei hetan kastigu husi tinan 2 to'o6 , se karik dispozisaun legál seluk la estabelese pena todan liu. Pena hanesan sei aplika ba sé mak enkarrega husi na'in ba obra iha supervizaun obra nian ka resesaun obra, ho intensaun permiteun konduta temi ona iha númeru anterior nian. Artigu 97, Hanetik ka hasai kompetidor husi aprovizionamentu ka venda públika, Sé mak ho objetivu atu hetan vantajen patrimoniál, ba nia an rasik ka ema intermediáriu a). Impedir ka perturba asaun relasionadu ho prosedimentu aprovizionamentu ka venda nian ne'ebé mak hala'o husi entidade públika ka privada; ka b). Hasai ka tenta atu hasai kompetidor ka lisitador ho forsa, ameasa grave, fraude ka oferese vantajen, sei hetan kastigu tinan 2 ka multa. Pena hanesan sei aplika ba sé mak lakohi tuir konkursu tan deit vantajen oferesida. Husi prespetivu Comissão Anti-Corrupção (CAC) lei importante sira hanesan – Lei n.º 8/2009 loron 15 fulan-Jullu kriasaun Comissão Anti-Corrupção no Lei n.º 7/2020, Medida sira ba Prevensaun no kombate Korrupsaun. Lei rua ne'e aumenta ho sira seluk iha área boa governsaun nian, bele demonstra vontade politika husi Estadu Timor-Leste ba luta kontra korrupsaun. Hanesan matenek nain Rober Rotberg observa katak vontade politika mak nu'udar variabel mesak ida krusial tebes iha kampaña hasoru korrupsaun . Iha tinan sanulu resin ida (11) Comissão Anti-Corrupção (CAC) nia eziztensia, nota katak Estadu Timor-Leste iha seridade ba luta kontra korrupsaun. Komitmentu politika transformaun ba investimentu iha área boa governansaun hanesan anti-korrupsaun, kollaborasaun no kooperasaun institusionál iha área korrupsaun lao di'ak. Públiku komesa tau fiar ka konfiansa ba eziztensia ka prezensa Comissão Anti-Corrupção (CAC) nian liu-husi hato'o keisa, denunsia, no partisipa ativu iha atividade sensiblizasaun, prevensaun no investigasaun nian. Maske luta kontra korrupsaun sei iha dalan naruk atu hasoru dezafiu, konstrazenmentu no obstrakulu sira, hanesan polarizasaun iha luta kontra korrupsaun, kultura Timoroan nian ne'ebé haforsa relasaun patraun kliente, imunidade ka prerogativu ba kargu politiku sira, natureza korrupsaun ne'ebé muda. Fator sira ne'e aumenta ho fator seluk balun hanesan rekursu sira, leis no regulamentu sira neébe la adekuadu ba investigador sira anti-korrupsaun nian hodi efektiva dezempeñu funsaun sei sai dezafius ne'ebé presiza hetan resposta. Nu'udar haktuir husi Transparensia Internasionál katak indíse persepsaun Korrupsaun Timor-Leste nian grafiku iha progresu iha tinan 2020, mesm lutau no esforsu hotu seidauk la Timorori-Leste okupa iha klasifikasaun ka grafika Kunadu indíse persepsaun sira lori númeru iha grafika pratika korrupsaun razuavel ka diak, husi 180 paises. Iha tinan 2020 Timor-Leste nia pozisaun hatur-an 86 kompara ho tinan kotuk iha 93, nune'e mos pontuasaun iha tinan 2020 hatur iha grafika 40 kompara ho tinan anterior hatur-an iha pozisaun 38. Iha aumentu pontuasaun 2 no sae pozisaun 7.Ida ne'e sei konkista liu-husi konsentrasaun esforsu hodi alkansa objetivu estratéjiku 4 ne'ebé mutualmente reforsa malu hanesan haforsa Sistema investigasaun hodi desmante no deskobre ba pratika sira korrupsaun nian, hametin integridade insitusional no servidor sira Estadu nian hodi asegura governasaun ida di'ak, promover valór sira anti korrupsaun nian hodi hasa'e konesimentu no konxiensia públiku/sosiadade atu partisipa ativu iha esforsu sira prevene no kombate korrupsaun, não haforsa jestaun institusionál ho rekursu ida adekuadu no kooperasaun ida ne'ebé metin hodi prevene no kombate korrupsaun. Komisaun Anti-Korupsaun hakarak aproveita oportunidade ne'e hodi fahe informasaun kona-ba Medida sira ba Prevene no Kombate Korrupsaun. Korrupsaun nu'udar fenomena antigu ne'ebé lori efeitu negativa ba sosiedade , halakon ka hamihis prestasaun servisus públiku, impedir dezenvolvimentu sosial no ekonomia país ka nasaun nian, kauza dignidade sidadaun no Estadu nian, deten konvíviu sosial no kompromete vida jerasaun agora nas futuras país nian. Luta kontra korupsaun ezizie mudansa kultura, komportamentu sidaudaun no sosiedade nian, forma mudansa ne'e muda ka modifika, kuandu, individu ka sosiedade partisipa no komporta ba luta kontra korrupsaun. Fenómenu korrupsaun iha mundu globalizadu agora atu halakon ka halo isoladamentu total ba prátika korrupsaun nian parese difísil. Mas kuandu komprimentu no esforsus emar hotu-hotu nian é possível bele trava ka dimenui ba prátika krime korrupsaun, ezersísiu ka batalha sira ne'e presija halao maka liuhusi forma ka dalan medidas preventivas edukasaun ne'ebe integradu, sistimatika no komperensivu ba setor sira nakait, sei husik liu medidas represiva ka púnisaun nian. Korupsaun, kontrariu ho pensamentu positiva emar barak nian, laos afeta diet ba sistema iha instituisaun governu nian, mas tanbém obskuru sidadaun sira, entidades públikas no instituisoens privada sira, provoka desleal, kompromete kresimentu ekonomiku no takalan ba investimtunen. Korupsaun notoriamente sai ona fenómenu multifasetadu asume karáter transnasional devasta ekonomia ba kualker nasaun nia dignidade no kada vez mais lori pobre ba povu nian iha âmbito global, rejional no organizasoens internasional. Revela kauza ka ameasa ba Estadu Direitu Demokrátiku no prejudika gravemente relasoens entre sidadaun sira ho administrasaun públiku, tau kauza ba bem komum operação iha obstakulu no hases tiha deseju interess emar barak nian ba dezenvolvimentu ekonomia no funsionamentu normal merkaduira s. prejudika países tomak ne'e hases-an ona husi prinsipiu objetivu Estadu nian iha artigu 6.o Konstituisaun RDTL kona-ba objetivu Estadu Timor-Leste atu promove no garante moris diak ba povu tomak. Korrupsaun sei fó impaktu grave ba prosesu haríi no hametin integridade instituisaun demokrátiku sira atu dezempeña prestasaun ne'ebé ho kualidade a'as no diak ba povu. Idenpendentementeke no presija rekonese katak Estadu Timor-Leste halo ona eforsu oioin atu prevene no kombate korrupsaun. Esforsu hirak ne'e bele hare liuhusi vontade politika Estadu nia hodi hamosu instituisoen sira hanesan Inspetur Jeral Estadu (IJE), Próvedorio dos Direitos Humanos e Justiça (PDHJ), Comissão da Função Pública (CFP), Comissão Anti-Corrupcão (CAC), Ministériu Públiku (MP), Tribunais. Hamosu lejislasaun nasional no internasional hirak ne'e hotu demotra katak Estadu tau a'as prinsipiu Estadu Direitu liuhusi Konstituisaun, hamosu Kódigu Penál, Lei Brankeamentu ba Kapitál, ratifikasaun Konvensaun ONU Kontra Korrupsaun (CONVENÇÃO DAS NAÇÕES UNIDAS CONTRA A CORRUPÇÃO – UNCAC 2003), liuhusu Rezolusaun Parlamentu Nasional Nú. 25/2008, na Lei Medida sira ba Prevene no Kombate Korrupsaun (MPKK). Hanesan Estadu soberanu no nu'udar Estadu parte ba Konvensaun Organizasaun Nasoens Unidas Kontra Korrupsaun obrigatiru no nesesariu hatur nia visau, misaun no objetivu dezenvolvimentu instituisaun nian iha planu estratéjia Comissão Anti-Corrupção (CAC) nian atu defini objetivu klaru no bele ezekuta nu'udar deklarasaun intensaun nian iha dezenvolvimentu institusional nian. Planu Estratéjiku Comissão Anti-Corrpção (CAC) periodu 2021-2025 nian mosu atu fó komplementaridade ba planu dahuluk (insíu) sira ne'ebé mosu no ezekuta tiha ona iha tinan sira ba kotuk. Planu Estratéjiku ne'ebé liu-tiha ona fó resultadu progresu sira iha nia aktividade ezekutadu ho kualidade no kuantidade sira ne'e mai atu hametin Comissão Anti-Corrupção (CAC) nia dezenvolvimentu institusional, kuadrus pessoal, prestasaun servisu sira tiha ona sei promove atu komemorasaun ne'e ho aktividade konsiensia publiku ne'ebé hetan partisipasaun husi sosiedade ein jeral. Tanba ne'e, iha tinan ne'e, CAC sei komemora loron ne'e liu husi ativiadde sensibilizasaun ba ajenta publiku sira iha instituisaun Públika Estadu sira hodi fo espasu barak liuba sosializasaun Lei Medidade ba Prevensaun no Kombate Korrupsaun (MPKK). Reflete ba hanoin hirak neé, Komisaun liu husi polítika Komisáriau nian, orienta ba Diresaun Prevensaun no Sensibilizasaun atu organiza no kordena ho ministeriu relevente no estratejiku sira atu hahu dadaun atividade sensibilizasun dentro de periodu mediu ful Novean novean novembru ate dia 9 Dezembru 2020.Programa no atividade hirak neé sei iha âmbitu komemorasaun ba loron Mundial Anti-Corrupção loron 9 fulan-Dezembru ho ninia objetivu atu enkoraza sosiedade no ajente publiku sira liuhusi seminariu nasional ho tema : " KOMPROMISIU ESTADU HODI HAMETIN ESTADU TUIR LEI, DALAN REJEISAUN BA PRÁTIKA KORUPSAUN LIU- HUSI MEDIDA SIRA BA PREVENSAUN NO KOMBATE KORRUPSAUN". Atividade sensebilizasaun Lei Medidade ba Prevensaun no Kombate Korrupsaun (MPKK) ne'e sei realiza iha nivel nasional no mos nivel munisipiu sira. Comissão Anti-Corrupção (CAC) identifica ona instituisoens iha nivel nasional no Munisipais balun no sei halo kordenasaun ba implementasaun programa no aktividade sira ne'e. Alvu husi aktividade ne'e ba kargu xefia no ajentes funsionarius sira konforme temi ona iha Lei Medidade ba Prevensaun no Kombate Korrupsaun (MPKK) nian. Semináriu ne'e nia objetivumak atu Sosializa no Sensibiliza Lei Medidade ba Prevensaun no Kombate Korrupsaun (MPKK) públiku. Hasae koñesementu ba deklarante sira kona-ba prosedimentu rejistu Deklarasaun Rendimentu, Bens no Interese (DRBI) nian tuir Lei Medidade ba Prevensaun no Kombate Korrupsaun (MPKK). Motiva funsionariuka ajente p'ubliku sira atu iha konesimentu no kontribui ba implementasaun Governasaun Diak Prevene no Kombate Korrupsaun, livre transparansia, akuntabilidade, responsabilidade, independente no justu. SAIDA MAK ITA HEIN, Ajente Públiku nu'udar mahein ezersísiu funsaun públika Estadu nian sira iha ona kunesimentu adekuadu kona ba Lei Medidas Preventivas Kombate Korrupsaun, partikularmente kona ba Deklarasaun Rendimentus Bens no Interesses. Loke espasu atu ajente públiku hetan partisipasaun ativu iha esforsu ba luta kontra korrupsaun ba implementasaun Lei Medidade ba Prevensaun no Kombate Korrupsaun (MPKK) no loron komemorasaun Mundial Kontra Korrupsaun.Orgulho ba Timor-Leste, tanba liu-husi Parlamento Nacional lori diskusaun ne'ebé dura, naruk iha loron 20 fulan Jullu tinan 2020 halo aprovasaun ba projeitu Lei ida ne'e no iha loron 26 fulan-agosto, Preasidente Repúblika promulga ba Lei N.º 7/2020, kona-ba Medidas de Prevenção e Combate à Corrupção (MPCC), no sei tama entradá ein vigor loron 180 depois hetan públikasaun. Lei foun ne'e estabelese mekanismu sira ne'ebé nesesariu ba kombate korupsaun ida ho efetivu, ho forma sira ba atu kumpri prinsípiu fundamental sira Konstituisaun, ba universalidade direitu sira, igualdade no legalidade Estadunian ida. Lei , Medidas de Prevenção e Combate à Corrupção (MPCC) ne'e deskreve kona-ba Medidas Jerais ba Prevensaun Korupsaun no Rejime Deklarasaun ba Rendimentu sira Bens no Interesses, no defini mos Krimes Korupsaun kona-ba Aplikasaun Penal ka kastigu sira nian, no meios espesiai sira kona-ba obtensaun ka konservasaun prova sira nian. Lei ida ne'e prosede mos alterasoens legislasaun sira iha âmbitu prevensaun no kombate korupsaun, hanesan ba Kódigu Penal, hamosu-mos kategoria foun ba atos ilísitus no konsentrasaun ba krime hotu korupsaun nian ba diploma uniku ba diploma propriu ka espesial iha lei ne'e nian. Kona-ba setor públiku, Lei ne'e hamosu diretrizes ne'ebé fo enfaje ba necessidade ne'ebé presija hetan observasaun ho prosedimentos adequados ba selesaun no formasaun ba pessoal sira ne'ebé kaer kargos públiku, rotatividade iha pessoas ajente sira iha kargu nian. Lei, Medidas de Prevenção e Combate à Corrupção (MPCC) propõe fo dalan atu desenvolve konjunto regras sira para orientação no hatur disciplina kodigu konduta ajentes públiku ho forma atu uza nudar padrões ba komportamento pessoal nian ho integridade, honestidade, responsabilidade no imparsialidade. Lei, Medidas de Prevenção e Combate à Corrupção (MPCC) mosu atu facilitar komunikasaun ba atos korupsaun nian, prever ba parte autoridades polisiais no judisiais fo importansia ba aseitasaun ba denúnsias anónimas, protesaun identidade ba denunsiantes no protesaun kontrapluss ba denunsiate sira. Partidos polítiku sira, tuir Lei n.° 7/2020, atu halo ezersísiu atu promove konesimentu no konsensializasaun ba nia militantes no dirijentes kona-ba risku sira korupsaun nu'udar medidas ida ba prevensaun korupsaun nian. Lei, Medidas de Prevenção e Combate à Corrupção (MPCC) ne'e mos fo fatin atu halo promosaun publisidade na transparência iha prosedimentos ba realizasaun aprovisionamento no kontratasaun públika nian ba prosedimentos kona-ba aprovisionamento ba aquizisaun iha bens no kontratus servisu sira sei realiza ho base ba kritériu sira ekonómiku no basea ba prinsípiu optimizasaun relasaun entre kusto no benefício. Nun'e-mos fasilita asesu públiku ho autoridades kompetentes, ho fim ka esperansa prosedimentu administrativu ne'ebé efisiente, efikaz, simples no bele, mitiga oportunidade sira ba korupsaun. Lei, Medidas de Prevenção e Combate à Corrupção (MPCC) nia mai ho forma obrigatoriudade, obriga emar sira ne'ebé kaer knar iha funsaun públika no membru agregadu familia deklararem sira nia rendimentu, bens no interesses, ba Estadu ka autoridade kompetente hodi deteta, prevene konne konflitu ba interesses nian. Lei ne'e-mos atribui kompetensia ba autoridade kompetente atu monitoriza ho maior efisiênsia ba variasaun riqueza ne'ebé identifika aumentos significativu no injustifikdu iha patrimóniu deklarante sira nian. Dalan ba preensemntu deklarasaun sira sei prepara husi autortidade kompetente liu dalan preenxe formulário eletróniku ka manual. Lei, Medidas de Prevenção e Combate à Corrupção (MPCC) ne'e mos defini kona-ba instituisoens públikas mak sei divulga ba públiku aktividade, funsionamentu no prosesu sira ba foti desizaun nian, oinsa halo publikasaun regular ba relatóriu sira husi aktividade ezekutadu liu husi disseminasaun meios eletróniku sira. Rekonese katak lei ne'e nia eziztensia presija-tan mekanismu balun-tan ba impede ka haklot korupsaun husu responsabilizasaun pessoas koletiva sira, sosiedades komersiais ne'ebé kontribui ka aseita prátikas ilísitas hanesan subornu, tráfiku ba influênsias ka prátika sira seluk ne'ebé ses-an husi konkursu iha prosedimentu sira aprovisionamentu nian. Lei regula no fó proibisaun ba ajente públiku, iha períodu tinan rua (2) nia laran depois ses-an (cessão) servisu nia kaer, labele simu ka halao knar iha setor privadu ne'ebé uluk sempre halo relasionamentu trabalho, tanba knar uluk ne'ebé antigu ajente públiku ne'e halao hodi halo supervizaun Lei n.° 7/2020 definir mos krime korupsaun ne'bé pratikadu iha ezersísiu funsaun públika nian, hanesan korupsaun passiva ba ajente públiku ba ato ilísitu, korupsaun passiva ba ajente públiku ba ato lísitu, korupsaun ativa ba ajente públiku, pekulatu, pekulatu ba uzu , ao direito de participação e à igualdade dos candidatos em concursos de aprovisionamento, venda ou concessão, abuso poder, partisipasaun ekonómika iha negósiu, no konflitu iha Deklarante sira ruma ne'e definitivamente hasoru kondenasaun ba krime previstu iha lei ne'e , simu punísaun ho prizaun as-liu tinan lima (5), proibidu atu ba okupa kargu públiku ho duransaun tempu tinan lima(5) to'o tinan sanulu (10). Ho lei ida ne'e importante no marka fase fundamental ba Timor-Leste hodi luta kontra korupsaun. Faktor determinante laos iha deit lei ida no hetan promulgasaun no publikasaun, mais importante lei ne'e to'o ba sosiedade ein jeral atu konese, kumprinde no bele ezekuta iha nia boas prátikas. Notoriomente emar hotu hatene katak korrupsaun nu'udar fenomena antigu ne'ebé lori efeitu negativa ba sosiedade , halakon ka hamihis prestasaun servisus públiku, impedir dezenvolvimentu sosial no ekonomia país ka nasaun nian, kauza dignidade sidadaun no Estadu nian, deten konvíviu sosial no kompromete vida jerasaun agora nas futuras país nian. Tanba ne'e luta kontra korupsaun ezizie mudansa kultura, komportamentu sidaudaun no sosiedade nian, forma mudansa ne'e muda ka modifika, kuandu, individu ka sosiedade partisipa no komporta ba luta kontra korrupsaun. Fenómenu korrupsaun iha mundu globalizadu agora atu halakon ka halo isoladamentu total ba prátika korrupsaun nian parese ka talves difísil. Mas kuandu komprimentu no esforsus emar hotu-hotu nian é possível bele trava ka dimenui ba prátika krime korrupsaun, ezersísiu ka batalha sira ne'e presija halao maka liuhusi forma ka dalan medidas preventivas edukasaun ne'ebe integradu, sistimatika no komperensivu ba setor sira nakait, sei husik liu medidas represiva ka púnisaun nian. Korupsaun, kontrariu ho pensamentu positiva emar barak nian, laos afeta diet ba Governu, mas tanbém obskuru sidadaun sira, entidades públikas no instituisoens privada sira, provoka desleal, kompromete kresimentu ekonomiku no taka dalan ba investimnentu. Korupsaun notoriamente sai ona fenómenu multifasetadu asume karáter transnasional devasta ekonomia ba kualker nasaun nia dignidade no kada vez mais lori pobre ba povu nian iha âmbito global, rejional no organizasoens internasional. Revela kauza ka ameasa ba Estadu Direitu Demokrátiku no prejudika gravemente relasoens entre sidadaun sira ho administrasaun públiku, tau kauza ba bem komum operação iha obstakulu no hases tiha deseju interess emar barak nian ba dezenvolvimentu ekonomia no funsionamentu normal merkaduira s. prejudika países tomak ne'e hases-an ona husi prinsipiu objetivu Estadu nian iha artigu 6.o Konstituisaun RDTL kona-ba objetivu Estadu Timor-Leste atu promove no garante moris diak ba povu tomak. Korrupsaun sei fó impaktu grave ba prosesu haríi no hametin integridade instituisaun demokrátiku sira atu dezempeña prestasaun ne'ebé ho kualidade diak ba povu. Idenpend tenentementeke no presija rekonese katak Estadu Timor-Leste halo eforsu oioin atu prevene no kombate korrupsaun. Esforsu hirak ne'e bele hare liuhusi vontade politika Estadu nia hodi hamosu instituisoen sira hanesan Inspetur Jeral Estadu (IJE), Próvedorio dos Direitos Humanos e Justiça (PDHJ), Comissão da Função Pública (CFP), Comissão Anti-Corrupcão (CAC), Ministériu Públiku (MP), Tribunais. Hamosu lejislasaun nasional no internasional hanesan tau a'as prinsipiu Estadu Direitu liuhusi Konstituisaun, hamosu Kódigu Penál, Lei Brankeamentu ba Kapitál, ratifikasaun Konvensaun ONU Kontra Korrupsaun (CONVENÇÃO DAS NAÇÕES UNIDAS CONTRA A CORRUPÇÃO –UNCAC 2003), liuhusu Rezolusaun PN, Nú. 25/2008, na Lei Medidade ba Prevensaun no Kombate Korrupsaun (MPKK). Hanesan Estadu parte ba Konvensaun Organizasaun Nosoens Unidas Kontra Korrupsaun iha tinan-tinan sempre ka regularmente halo selebra loron komemorasaun ba loron funsionamentu Comissão Anti-Corrpção (CAC) sei buka momentu hotu hotu hodi promove aktividade sira ne'ebé importante no estratejika atu konsiensializa publiku ne'ebé hetan partisipasaun husi sosiedade ein jeral. Tanba ne'e, iha tinan ne'e, iha décimo primeiru aniversariu CAC liuhusi ativiadde Seminario loron ida hodi halo sensibilizasaun públika hamutuk ho kargu no funsaun trabalhador administrasaun públika sira hodi fo espasu barak liuba iha hasae konesimentu ba Lei baira Prevensaun no Kombate Korrupsaun (MP) Programa na atividade hirak neé sei iha âmbitu komemorasaun Décimo Primeiro CAC ninia atu objetivu atu enkoraza sosiedade no ajente publiku sira liuhusi seminariu nasional ho tema : " KOMPROMISIU ESTADU HODI HAMETIN ESTADU TUIR LEI, DALAN REJEISAUN BA PRÁTIKA KORUPSAUN LIU-HUSI MEDIDA SIRA BA PREVENSAUN NO KOMBATE KORRUPSAUN". Seminario ne'e sensibiliza Lei Medidade sira ba Prevensaun no Kombate Korrupsaun (MPKK), kargu xefia no ajentes funsionarius sira konforme temi ona iha Lei Medidade ba Prevensaun no Kombate Korrupsaun (MPKK) nian. Hasae koñesementu ba deklarante sira kona-ba prosedimentu rejistu Deklarasaun Rendimentu, Bens no Interese (DRBI) nian tuir Lei Medidade ba Prevensaun no Kombate Korrupsaun (MPKK). Motiva funsionariuka ajente p'ubliku sira atu iha konesimentu no kontribui ba implementasaun Governasaun Diak Prevene no Kombate Korrupsaun, livre transparansia, akuntabilidade, responsabilidade, independente no justu. Tanba ne'e Comissão Anti-Corrupção realiza kampaña publisidade, ne'ebé inklui panfletu sira no e pôster sira atu exibir ka hatudu iha instituisaun públiku sira hotu, uza internet, nune'e mós spots publisitáriu spot sira iha rádiu sira no televizaun sira. Instituisaun públiku sira hosu tenke disponibiliza informasaun ba públiku, ne'ebé fasíl atu asesu, kona-ba ninia organizasaun, funsaun sira no servisu sira ne'ebé fornese, inklui informasaun kona-ba oinsá ema públiku ida bele aprezenta denúnsia alegadu atu sira ba korrupsaun nian, inklui denunsia anim Serbisu hamutuk instituisaun públiku sira hosi garantia katak informasaun kona-ba medida sira kontra korrupsaun ne'e dizina iha entidade públiku sira , entre públiku, organizasaun naun governamentál sira no instituisaun edukasaun, atu promove serbisu adekuadu ba prevensaun, nune'e mós ba integrasaun husi konsiensializasaun kontra korrupsaun iha kurríkulu eskola sira na universidade sira nian. Saida mak ita hein husi seminariu ne'e, Ajente Públiku nu'udar mahein ezersísiu funsaun públika Estadu nian sira iha ona kunesimentu adekuadu kona ba Lei Medidas Preventivas Kombate Korrupsaun, partikularmente kona ba Deklarasaun Rendimentus Bens no Interesses. Loke espasu atu ajente públiku hetan partisipasaun ativu iha esforsu ba luta kontra korrupsaun ba implementasaun Lei Medidade ba Prevensaun no Kombate Korrupsaun (MPKK) no loron komemorasaun Mundial Kontra Korrupsaun. Fim Obrigadu.Comissário

gabinete

Website: