Ekipa Investigador CAC Enkamiña Objetu Apreensaun ba Prokurador Tutelar

Pante Makassar – Ekipa Investigador Comissåo Anti-Corrupcão (CAC) tutelar ba operasaun ezekuta mandadu buska no apreensaun Tribunál Distritaál Oecusse nian Kinta-feira (20/1) ohin ofisialmente enkamiña objetu apreensaun ne’ebé hala’o iha loron Tersa-feira (18/1) semana ne’e ba iha prokurador tutelar iha edifisiu Prokurador Distritál Oecusse, Pante Makassar.

Objetu apreensaun hirak ne’e enkamiña diretamente husi investigador CAC tutelar Natalino Sarmento no Horacio Lopes ba prokurador ne’ebé kaer kazu ne’e no akompaña husi Polisia Nasionál Servisu Investigasaun Kriminal (PNSIK) Nasional nian.

Iha operasaun buska domisiliaria no apreensaun semana ne’e, investigador CAC sira halibur no prende objetu krimi hanesan dokumentus komprovativus manan projeitu cleaning service iha RAEOA Oecusse, konta bankaria, kareta rua (2), telephone, laptop, osan mean, osan cash ho montante boot, dokumentus kompanha nian, no dokumentus kona-ba projeitus electrifikasaun no projeitus balun iha RAEOA/ZEESM ne’ebé suspeitu ho ninian espoza nian kompaña manan nu’udar evidénsia no objetivu krimi. 

Hafoin enkamiña objetu apreensaun ba prokurador, sei hetan validasaun husi Juiz Distritál Oecusse no enkamiña fila mai CAC hodi hahú hala’o investigasaun kriminál ba suspeitu no ema sira ne’ebé intervienente prosesuál nian.

Durante operasaun buska no apreensaun iha loron Tersa-feira (18/1) ne’e investigador CAC lidera husi Diretor Investigasaun Kriminál Emilio Quintas obrigado tenki estraga propriedade suspeitu nian balun iha edifisiu kompanha cleaning service nian iha Pademau Pante Makassar tamba savi armari la iha no oras tuir mandadu juiz nian besik termina.

Mandadu Tribunál Rejiaun Administrativa Espesiál Oecusse Ambeno (RAEOA) Oecusse nian ho númeru NUC 0057/21.PDOEC data loron 17/12/2021 ne’e fó orden mai CAC no kumprimentu efetivu ba mandadu ida ne’e IHA AUTORIZASAUN ba asesu iha dependensia hotu-hotu, inklui kofre, fatin hirak rai sasan nian, veiklu hirak ne’ebé uza husi suspeitu, bele fera odamatan, hakat sae husi moru no neutraliza animál sira, se presiza duni, ho observansia ba dispozisaun iha artigu 169 no 170 husi KPPTL. 

Suspeitu no familia Jerente Senior Rejiaun Administrativa Espesiál Oecusse Ambeno (RAEOA) Oecusse kolabora di’ak halo fásil ekipa investigador Comissåo Anti-Corrupcão (CAC) nian konklui operasaun buska no apreensaun iha oras 12 nian laran. Mandadu ho númeru NUC 0057/21.PDOEC data loron 17/12/2021 ne’e fó orden ba CAC halao operasaun durante oras 12 nian laran iha fatin tolu (3) diferente; rezidensia no garajen kareta Jerente Senior ZEESM iha Sikluli no edifisiu kompaña nian iha Pademau, Pante Makassar.

Ekipa investigador ne’ebe lidera husi Diretor Investigasaun Kriminál (UIK) Emilio Quintas akompaña ho Polisia Nasionál Servisu Investigasaun Kriminál (PNSIK) Nasionál ne’e hahú iha tuku 8;00 OTL dadersan no termina iha tuku 20;00 OTL kalan tuir lei.

Alemde operasaun ne’e hetan kolaborasaun di’ak husi suspeitu na’in rua ho ninian familia, hetan mós akompañamentu prokurador titulár no Juiz Dr. Yudi Pamungkas husi inisiu to’o termina kalan.

Operasaun buska no apreensaun ida ne’e nu’udar operasaun dahuluk liu CAC hala’o iha munisipiu sai husi kapitál Dili iha istória CAC nian hafoin estabelese no hahú operasaun iha tinan 2010 liu ba bazeia ba mandatu Lei Númeru 8/2009 15 Jullu. (*)

Suspeitu no Familia Kolabora Di’ak ho CAC, Investigador Konklui Operasaun iha Oras 12 nian Laran

Pante Makassar – Suspeitu no familia Jerente Senior Rejiaun Administrativa Espesiál Oecusse Ambeno (RAEOA) Oecusse kolabora di’ak halo fásil ekipa investigador Comissão Anti-Corrupcão (CAC) nian konklui operasaun buska no apreensaun iha oras 12 nian laran. Mandadu ho númeru NUC 0057/21.PDOEC data loron 17/12/2021 ne’e fó orden ba CAC hala’o operasaun durante oras 12 nian laran iha fatin tolu (3) diferente; rezidénsia no garajen kareta Jerente Senior ZEESM iha Sikluli no edifisiu kompaña nian iha Pademau, Pante Makassar.

Ekipa investigador ne’ebé lidera husi Diretor Investigasaun Kriminál (UIK) Emilio Quintas akompaña ho Polisia Nasionál Servisu Investigasaun Kriminál (PNSIK) Nasionál ne’e hahú iha tuku 8;00 OTL dadersan no termina iha tuku 20;00 OTL kalan tuir lei.

Alein de operasaun ne’e hetan kolaborasaun di’ak husi suspeitu na’in rua ho ninian familia, hetan mos akompañamentu prokurador titulár no Juiz Dr. Yudi Pamungkas husi inisiu to’o hodi kalan.

Operasaun buska no apreensaun ida ne’e n’uudar operasaun dahuluk liu CAC halao iha munisipiu sai husi kapitál Dili iha istória CAC nian hafoin estabelese no hahu operasaun iha tinan 2010 liu ba bazeia ba mandatu Lei Númeru 8/2009 15 Jullu.

Iha operasaun buska domisiliaria no apreensaun horseik, investigador CAC sira halibur no prende objetu krimi hanesan dokumentus komprovativus manan projeitu cleaning service iha RAEOA Oecusse, konta bankaria, karreta rua (2), telephone, laptop, osan mean, osan cash ho montante boot, dokumentus kompaña nian, telefone no dokumentus sobre projeitus eletrifikasaun no projeitus balun iha RAEOA/ZEESM ne’ebé suspeitu ho ninian espouza nian kompaña manan nu’udar evidensia no objetivu krimi. 

Hafoin investigador sira termina operasaun buska domisiliaria no apreensaun, sei kontinua halo investigasaun maratona ba suspeitu jerente senior RAEOA Oecusse ho ninian espouza no diretor kompaña cleaning service iha edifisiu Prokurador Distritál Oecusse.

Investigador CAC simu mandadu husi tribunál iha loron 5 Janeiru 2022 hodi hala’o operasaun buska no apreensaun. Mandadu Tribunál Distritál Oecusse nian ne’e fó poder mai investigador CAC hodi halo operasaun buska no apreensaun ba suspeitu diretor emprezariu na’in ida (1) hanesan mós subrino husi suspeitu seluk nu’udar Jerente Senior RAEOA/ZEESM ho ninian espouza (co-autor ne’ebé posibilidade bele sai suspeitu) tamba diskonfia envolve iha kazu krime korrupsaun.

Mandadu ba buska iha domisiliariu no prende sasan ne’e juiz haruka no fó orden atu halo buska iha domisiliariu ho posibilidade ba prende sasan ne’ebé mak iha ligasaun ho faktus hirak ne’ebé investiga ona, tuir dispozisaun iha art 37 no nú 2, husi KRTL, iha artigu 226 no 1, al. c) artigu 108 no 1 artigu 170, hotu-hotu husi KPP ba suspeitu ninian hela fatin.

Orden ba halo buska ne’e konsede iha autu inkeritu nian NUC S(ic.NUCNo), hosi ne’ebé investiga dadaun hela suspeitu kona-ba auto krime, p.p husi artigu kodegu penál nian.

Ba kumprimentu efetivu ba mandadu ida ne’e iha autorizasaun ba asesu iha dependensia hotu-hotu, inklui kofre, fatin hirak rai sasan nian, veiklu hirak ne’ebé uza husi suspeitu, bele fera odamatan, hakat sa’e husi moru no neutraliza animál sira, se presiza duni, ho observansia ba dispozisaun iha artigu 169 no 170 husi KPPTL. 

Operasaun loron ohin ekipa investigador CAC nian hala’o iha Zonas Espesiais de Economia Sosiál de Mercado de Timor-Leste tamba iha indisus forte arguidu sira komete kazu krimi brakamentu kapitais (art 313 Kodigu Penal Timor-Leste KPTL), kazu krimi korrupsaun pasiva no krimi korrupsaun aktiva akontese iha área juridiksaun RAEOA Oecusse nian. (*)

Investigador CAC Ezekuta Mandadu Juiz Tribunál RAEOA Halo Buska no Apreensaun ba Emprezariu no Jerente Senior ZEESM iha Oecusse

Pante Makassar – Ekipa Investigador Comissåo Anti-Corrupcão (CAC) nian ne’ebe lidera husi Diretor Investigasaun Kriminal (UIK) Emilio Quintas akompanha ho Polisia Nasional Servisu Investigasaun Kriminal (PNSIK) Nasional Tersa-feira (18/1) ne’e ezekuta no asegura mandadu Tribunal Rejiaun Administrativa Espesial Oecusse Ambeno (RAEOA) Oecusse nian ho numeru NUC 0057/21.PDOEC data loron 17/12/2021.

Mandadu ne’e fo poder mai investigador CAC nian hodi halo operasaun buska no apreensaun ba suspeitu diretor emprezariu nain ida (1) hanesan mos subrinho husi suspeitu seluk nudar Jerente Senior RAEOA/ZEESM ho ninian espouza (co-autor ne’ebé posibilidade bele sai suspeitu) tamba diskonfia envolve iha kazu krimi korrupsaun.

Mandadu ba buska iha domisiliariu no prende sasan ne’e juiz haruka no fo orden atu halo buska iha domisiliariu ho posibilidade ba prende sasan ne’ebé mak iha ligasaun ho faktus hirak ne’ebé investiga ona, tuir dispozisaun iha art 37 no nu 2, husi KRTL, iha artigu 226 no 1, al. c) artigu 108 no 1 artigu 170, hotu-hotu husi KPP ba suspeitu ninian hela fatin.

Orden ba halo buska ne’e konsede iha autu inkeritu nian NUC S(ic.NUCNo), hosi ne’ebé investiga dadaun hela suspeitu kona-ba auto krime, p.p husi artigu kodegu penal nian.

Ba kumprimentu efetivu ba mandadu ida ne’e IHA AUTORIZASAUN ba asesu iha dependensia hotu-hotu, inklui kofre, fatin hirak rai sasan nian, veiklu hirak ne’ebé uza husi suspeitu, bele fera odamatan, hakat sae husi moru no neutraliza animal sira, se presija duni, ho observansia ba dispozisaun iha artigu 169 no 170 husi KPPTL. 

Operasaun loron ohin ekipa investigador CAC nian halao iha Zonas Espesiais de Economia Social de Mercado de Timor-Leste tamba iha indisus forte arguidu sira komete kazu krimi brakamentu kapitais (art 313 Kodigu Penal Timor-Leste KPTL), kazu krimi korrupsaun pasiva no krimi korrupsaun aktiva akontese iha area juridiksaun RAEOA Oecusse nian.

Operasaun buska no apreensaun ida ne’e dahuluk liu CAC halao iha munisipiu sai husi kapital Dili iha historia CAC nian hafoin estabelese no operasiona iha tinan 2010 liu ba bazeia ba mandatu Lei Numeru 8/2009 15 Jullhu.

Kazu ne’e rasik hetan delegasaun kompetensia husi Prokurador Distrital Oecusse hodi investigador CAC sira iha poder lei halo prosesu investigasaun ho kuidadozu hanesan rona sasin sira, halibur dokumentus no halo survelensia ba iha intervenenti prosesual liu-liu arguidu nian  bens sira.

Iha prosesu investigasaun naruk nian laran ne’e, revela indisus krimi forte hodi halo promosaun ba buska domisiliariu hatu’ur iha arto 170 KPPTL no apreensaun arto 172 KPPTL ne’ebé realiza Tersa-feira (18/1) ohin iha arguidu ninian rezidensia Sikluli, Pante Makassar.

Investigador CAC sira sei halo investigasaun klean liu tan hodi rekolha informasaun, evidensias balun mensiona iha karta mandadu buska no apreensaun ne’e atu revela verdade.

Iha operasaun buska domisiliaria no apreensaun loron ohin nian, investigador CAC konsege halibur dokumentus lubun boot; konta bankaria, osan.mean, osan cash ho montante boot, dokumentus kompanha nian, telefone no dokumentus sobre projeitus electrifikasaun, projeotus cleaning services no projeitus balun iha RAEOA/ZEEMS ne’ebé suspeitu ho ninian espouza nian kompanha manan nudar evidensia no objetivu krimi. 

Operasaun ne’e halao iha fatin rua; rezidensia jerente senior rasik iha Sikluli, edifisiu kompanha nian iha Pademau no hetan akompanhamentu direta husi prokurador titular no Juiz ne’ebé hatun mandadu buska no apreensaun Dr. Yudi Pamungkas. (*)

Foinsa’e Tenke Transforma-an, Familia no Sosiedade Hodi La Halo Korrupsaun

Lahane- Diretor Prevensaun no Sensibilizasaun Comissão Anti-Corrupção (CAC) nian Rosario Araujo hamutuk ho Espesialista Anti Korrupsaun (EAK) Sexta-Feira (14/01) sai formadór iha eventu formasaun futuru lideransa ba Parlamentu Foinsa’e tinan 2021 nian hamutuk na’in 100 liu iha resintu Kampus ICR Lahane Dili.

Materia formasaun mak “Papel Foinsa’e sira ba prevene no kombate korrupsaun iha Timor-Leste”.

Diretor Rosario hateten papel foinsa’e sira mak atu sai ajénte ba transformasaun idea emansipasaun sosiál no kontrolu sosiál ba dezenvolvimentu nasionál inserteza sira hodi lori moris di’ak ba sosiedade.

Transformasaun sosiál katak ema ida idak tenke hahú transforma nia mentalidade no hasa’e nia konsiensia ba lia loos ne’ebé absolutu. Transforma-an tenke iha obrigasaun morál atu bele transforma mós konsiénsia familia, nune’e bele iha integridade ida aas ho responsabilidade boot perante iha sosiedade.

Papel foinsa’e mak agent of change ka ajente ba transformasaun dezenvolvimentu sosiál. Transformasaun ne’e ita tenke hahú ho buat ki’ikoan mak ba boot. Importante mak tenke transforma familia nia konsiensia ida aas hodi kuda kultura onestidade iha sosiedade nia laran,” Katak Diretor Rosario.

Transforma sosiedade ba moris foun ida prosperu katak Rosario tenke kuda kultura lee no hakerek iha ida idak nia-an, familia no sosiedade. Kuda kultura lee no hakerek de’it mak bele lori sosiedade sai sivilizadu, hatene rai sasan sira hotu iha nia fatin.

Foinsa’e sira tenke hadook no hasees-an husi kultura konformista ne’ebé husik sosiedade sai atan beibeik ba ordem sosiál ne’ebé iha. Katak labele hanoin de’it mak eksplora inan-aman nia osan ba facebook, whatsaap, kan no satisfasaun ba sasan no hahan ne’ebé la hotu. Maibé, tenke fó-an barak ba lee livru, peskiza, hakerek ba problema sosiál ne’ebé invade sosiedade.

Foinsa’e sira tenke organiza malu lee no hakerek, no tenke iha pensamentu ida kritiku no analitiku hodi diskute asuntu sosiál sira ne’ebé iha.

Imi tenke diskute tansá bee moos la iha, uma la iha, estrada aat, ahi la lakan, eskola kondisaun la di’ak, kondisaun saude no nutrisaun sosiedade nian la di’ak. Osan estadu nian ne’ebé kada tinan aloka ne’e ba ne’ebé? imi tenke hatene buat sira ne’e,” Rosario subliña.

Rosario afirma katak papél foinsa’e sira ba prevene korrupsaun mak tenke prevene-an uluk husi uma laran. Sé inan aman haruka ba sosa sasan ruma iha loja ka kios ruma tenke sosa ho loloos no relata mós ho loloos.

Inan-aman haruka ba sosa sasan karik jujur ba. Labele ba sosa supermi $ 0.25 sentavus nian sai fali $ 0.50 sentavus. Sé imi toman ho valór sira honestidade nian, aban bainrua sai lider imi hatene ona prevene aktus korrupsaun nian, no imi iha integridade ida aas”, afirma Diretór Rosario.

Formasaun ne’e sei kontinua to’o loron tersa-feira (18/01) semana oin ho paper ne’ebé la hanesan. (*)