Komisariu Sergio Hornai Partisipa Sorumutu ho PG Adjunta Dra. Remizia no Lider Orgaun Polisiál

Colmera – Komisariu Comissão Anti-Corrupção (CAC) Sérgio Hornai akompaña husi Komisariu Adjuntu Augusto Castro no Diretor Investigasaun José Verdial Kinta-feira (27/1) ohin partisipa iha sorumutu ida ho Prokuradora Geral (PG) Adjunta Dra. Remizia da Silva no lider másimu instituisaun Estadu nakait sira orgaun polisiál; Policia Cientifica Investigação Criminal (PCIC), Polisia Nasional Investigasaun Criminal (PNSIK) no instituisaun governu nian; Inspetor Gerl do Estado (IGE), Imigrasaun, Alfandega no Inspeksaun Jeral Jogus (MTCI) iha gabineti Prokuradora Adjunta Colmera Dili.

Pontus prinispál ne’ebé lider instituisaun nakait sira deskute durante sorumutu oras balun nian laran ohin; efektividades delegasaun kompeténsia husi Ministeriu Públiku ba investigador sira iha orgaun polisiál, oinsá rekolla, kuidadu no asegura kualidade objetu apreensaun no provas sira molok ba to’o iha tribunal no konteudu publikasaun média orgaun polisiál nian durante operasaun buska no apreensaun hodi la viola segredu justisa. (*)

CAC no TIC Kontinua Diskute Plataforma Formulariu Online ba Deklarasaun Rikusoin

Farol – Senior Management Comissão Anti-Corrupção (CAC) lideradu Komisariu Sérgio Hornai hamutuk ho Komisariu Adjuntu na’in tolu; Augusto Castro, Luis De Oliveira Sampaio, Alexandre Freitas ho estrutura Espesialista Anti Korrupsaun (EAK) Sexta-Feira (21/01) ohin realiza workshop kontinuasaun ida kona-ba plataforma formulariu online ba Deklarasaun Rendimentu Bens no Interese (DRBI) ho Ekipa Tékniku Teknolojia Informasaun no Komunikasaun (TIC) iha Salaun enkontru CAC, Farol Dili.

Workshop diskusaun ne’e nu’udar sorumutu ba dahaat ne’ebe ekipa tékniku CAC ho Teknolojia Informasaun no Komunikasaun (TIC) nian lidera husi Diretór Ezekutivu Roberto de Sousa aprezenta mai Senior Management CAC ho Espesialista Anti-Korrupsaun (EAK) kona-ba progressu elaborasaun plataforma sistema deklarasaun online nian.

Objetivu husi diskusaun ne’e mak atu fó sekuénsia no kontinuidade ba aseitasaun sira ne’ebé TIC no CAC iha no servisu balun ne’ebé hala’o ona husi ekipa tékniku intituisaun rua nian atu hetan abordajen ida ba dezenvolvimentu plataforma dizitalizasaun DRBI nian iha ámbitu espiritu lei nú 7/2020 Medidas Prevensaun no Kombate Korrupsaun (MPCC).

Komisariu Sergio iha nia interevensaun lori CAC nian naran fó apresiasaun ba Lideransa másimu TIC ho nia estrutura tomak ba esforsu hotu oinsá bele intende malu hodi tau hamutuk esforsu no hanoin sira kona-ba formula formulariu online nian bazeia ba konteudu lei ninian ba sistema teknolojia.

“Parseria ida ne’e importante tebtebes, mezmu iha instituisaun CAC iha nia servisu informatika rásik, maibé ita presiza instituisaun estadu hanesan TIC para bele apóiu, atu nune’e ita nia baze dadus bele metin, seguransa juridika ida konsolidadu, evita esesu sira balun ne’ebé bele tama halo estragus”, Katak Komisario Sergio.

Diskusaun loron ohin nian, senior management CAC hamutuk ho estrutura EAK la iha objesaun ba konteudu plataforma deklarasaun nian, no sujere de’it ba parte tékniku sira atu halo ajustamentu ba observasaun balun ne’ebé nesesariu.

Parte rua ko’alia mós atu iha tempu badak sei termina aprezentasaun finalidade ba plataforma formulariu online refere husi TIC mai CAC hodi prepara ba lansamentu deklarasaun rikusoin iha tinan ne’e.

Alein ne’e, parte rua mós diskute hamutuk sustentabilidade kona-ba hametin lasu kooperasaun entre TIC ho CAC iha futuru, katak sei formaliza akordu nota de intendimentu (MoU) ida, hodi haforsa liu tan servisu instituisaun rua nian iha aspektu infraestrutura teknolojia no informasaun ninian.(*)

Ekipa Investigador CAC Enkamiña Objetu Apreensaun ba Prokurador Tutelar

Pante Makassar – Ekipa Investigador Comissåo Anti-Corrupcão (CAC) tutelar ba operasaun ezekuta mandadu buska no apreensaun Tribunál Distritaál Oecusse nian Kinta-feira (20/1) ohin ofisialmente enkamiña objetu apreensaun ne’ebé hala’o iha loron Tersa-feira (18/1) semana ne’e ba iha prokurador tutelar iha edifisiu Prokurador Distritál Oecusse, Pante Makassar.

Objetu apreensaun hirak ne’e enkamiña diretamente husi investigador CAC tutelar Natalino Sarmento no Horacio Lopes ba prokurador ne’ebé kaer kazu ne’e no akompaña husi Polisia Nasionál Servisu Investigasaun Kriminal (PNSIK) Nasional nian.

Iha operasaun buska domisiliaria no apreensaun semana ne’e, investigador CAC sira halibur no prende objetu krimi hanesan dokumentus komprovativus manan projeitu cleaning service iha RAEOA Oecusse, konta bankaria, kareta rua (2), telephone, laptop, osan mean, osan cash ho montante boot, dokumentus kompanha nian, no dokumentus kona-ba projeitus electrifikasaun no projeitus balun iha RAEOA/ZEESM ne’ebé suspeitu ho ninian espoza nian kompaña manan nu’udar evidénsia no objetivu krimi. 

Hafoin enkamiña objetu apreensaun ba prokurador, sei hetan validasaun husi Juiz Distritál Oecusse no enkamiña fila mai CAC hodi hahú hala’o investigasaun kriminál ba suspeitu no ema sira ne’ebé intervienente prosesuál nian.

Durante operasaun buska no apreensaun iha loron Tersa-feira (18/1) ne’e investigador CAC lidera husi Diretor Investigasaun Kriminál Emilio Quintas obrigado tenki estraga propriedade suspeitu nian balun iha edifisiu kompanha cleaning service nian iha Pademau Pante Makassar tamba savi armari la iha no oras tuir mandadu juiz nian besik termina.

Mandadu Tribunál Rejiaun Administrativa Espesiál Oecusse Ambeno (RAEOA) Oecusse nian ho númeru NUC 0057/21.PDOEC data loron 17/12/2021 ne’e fó orden mai CAC no kumprimentu efetivu ba mandadu ida ne’e IHA AUTORIZASAUN ba asesu iha dependensia hotu-hotu, inklui kofre, fatin hirak rai sasan nian, veiklu hirak ne’ebé uza husi suspeitu, bele fera odamatan, hakat sae husi moru no neutraliza animál sira, se presiza duni, ho observansia ba dispozisaun iha artigu 169 no 170 husi KPPTL. 

Suspeitu no familia Jerente Senior Rejiaun Administrativa Espesiál Oecusse Ambeno (RAEOA) Oecusse kolabora di’ak halo fásil ekipa investigador Comissåo Anti-Corrupcão (CAC) nian konklui operasaun buska no apreensaun iha oras 12 nian laran. Mandadu ho númeru NUC 0057/21.PDOEC data loron 17/12/2021 ne’e fó orden ba CAC halao operasaun durante oras 12 nian laran iha fatin tolu (3) diferente; rezidensia no garajen kareta Jerente Senior ZEESM iha Sikluli no edifisiu kompaña nian iha Pademau, Pante Makassar.

Ekipa investigador ne’ebe lidera husi Diretor Investigasaun Kriminál (UIK) Emilio Quintas akompaña ho Polisia Nasionál Servisu Investigasaun Kriminál (PNSIK) Nasionál ne’e hahú iha tuku 8;00 OTL dadersan no termina iha tuku 20;00 OTL kalan tuir lei.

Alemde operasaun ne’e hetan kolaborasaun di’ak husi suspeitu na’in rua ho ninian familia, hetan mós akompañamentu prokurador titulár no Juiz Dr. Yudi Pamungkas husi inisiu to’o termina kalan.

Operasaun buska no apreensaun ida ne’e nu’udar operasaun dahuluk liu CAC hala’o iha munisipiu sai husi kapitál Dili iha istória CAC nian hafoin estabelese no hahú operasaun iha tinan 2010 liu ba bazeia ba mandatu Lei Númeru 8/2009 15 Jullu. (*)

Suspeitu no Familia Kolabora Di’ak ho CAC, Investigador Konklui Operasaun iha Oras 12 nian Laran

Pante Makassar – Suspeitu no familia Jerente Senior Rejiaun Administrativa Espesiál Oecusse Ambeno (RAEOA) Oecusse kolabora di’ak halo fásil ekipa investigador Comissão Anti-Corrupcão (CAC) nian konklui operasaun buska no apreensaun iha oras 12 nian laran. Mandadu ho númeru NUC 0057/21.PDOEC data loron 17/12/2021 ne’e fó orden ba CAC hala’o operasaun durante oras 12 nian laran iha fatin tolu (3) diferente; rezidénsia no garajen kareta Jerente Senior ZEESM iha Sikluli no edifisiu kompaña nian iha Pademau, Pante Makassar.

Ekipa investigador ne’ebé lidera husi Diretor Investigasaun Kriminál (UIK) Emilio Quintas akompaña ho Polisia Nasionál Servisu Investigasaun Kriminál (PNSIK) Nasionál ne’e hahú iha tuku 8;00 OTL dadersan no termina iha tuku 20;00 OTL kalan tuir lei.

Alein de operasaun ne’e hetan kolaborasaun di’ak husi suspeitu na’in rua ho ninian familia, hetan mos akompañamentu prokurador titulár no Juiz Dr. Yudi Pamungkas husi inisiu to’o hodi kalan.

Operasaun buska no apreensaun ida ne’e n’uudar operasaun dahuluk liu CAC halao iha munisipiu sai husi kapitál Dili iha istória CAC nian hafoin estabelese no hahu operasaun iha tinan 2010 liu ba bazeia ba mandatu Lei Númeru 8/2009 15 Jullu.

Iha operasaun buska domisiliaria no apreensaun horseik, investigador CAC sira halibur no prende objetu krimi hanesan dokumentus komprovativus manan projeitu cleaning service iha RAEOA Oecusse, konta bankaria, karreta rua (2), telephone, laptop, osan mean, osan cash ho montante boot, dokumentus kompaña nian, telefone no dokumentus sobre projeitus eletrifikasaun no projeitus balun iha RAEOA/ZEESM ne’ebé suspeitu ho ninian espouza nian kompaña manan nu’udar evidensia no objetivu krimi. 

Hafoin investigador sira termina operasaun buska domisiliaria no apreensaun, sei kontinua halo investigasaun maratona ba suspeitu jerente senior RAEOA Oecusse ho ninian espouza no diretor kompaña cleaning service iha edifisiu Prokurador Distritál Oecusse.

Investigador CAC simu mandadu husi tribunál iha loron 5 Janeiru 2022 hodi hala’o operasaun buska no apreensaun. Mandadu Tribunál Distritál Oecusse nian ne’e fó poder mai investigador CAC hodi halo operasaun buska no apreensaun ba suspeitu diretor emprezariu na’in ida (1) hanesan mós subrino husi suspeitu seluk nu’udar Jerente Senior RAEOA/ZEESM ho ninian espouza (co-autor ne’ebé posibilidade bele sai suspeitu) tamba diskonfia envolve iha kazu krime korrupsaun.

Mandadu ba buska iha domisiliariu no prende sasan ne’e juiz haruka no fó orden atu halo buska iha domisiliariu ho posibilidade ba prende sasan ne’ebé mak iha ligasaun ho faktus hirak ne’ebé investiga ona, tuir dispozisaun iha art 37 no nú 2, husi KRTL, iha artigu 226 no 1, al. c) artigu 108 no 1 artigu 170, hotu-hotu husi KPP ba suspeitu ninian hela fatin.

Orden ba halo buska ne’e konsede iha autu inkeritu nian NUC S(ic.NUCNo), hosi ne’ebé investiga dadaun hela suspeitu kona-ba auto krime, p.p husi artigu kodegu penál nian.

Ba kumprimentu efetivu ba mandadu ida ne’e iha autorizasaun ba asesu iha dependensia hotu-hotu, inklui kofre, fatin hirak rai sasan nian, veiklu hirak ne’ebé uza husi suspeitu, bele fera odamatan, hakat sa’e husi moru no neutraliza animál sira, se presiza duni, ho observansia ba dispozisaun iha artigu 169 no 170 husi KPPTL. 

Operasaun loron ohin ekipa investigador CAC nian hala’o iha Zonas Espesiais de Economia Sosiál de Mercado de Timor-Leste tamba iha indisus forte arguidu sira komete kazu krimi brakamentu kapitais (art 313 Kodigu Penal Timor-Leste KPTL), kazu krimi korrupsaun pasiva no krimi korrupsaun aktiva akontese iha área juridiksaun RAEOA Oecusse nian. (*)