Logótipo

Ema nia matan nakloke hela iha kabuar nia laran.

Konseitu: Tau matan didiak ba riku-soi Timor-Leste nian, uza loloos ho responsabilidade ba povu tomak nia moris diak. Ida-idak no hotu-hotu hamutuk matan-moris, neon nain ho honestidade, sinceridade, brani ho vontade no dedikasaun hakas-an prevene no kombate korrupsaun, promove boa governasaun atu alkansa prosperidade povu tomak.
1. Matan ho fitun nia roman katak alerta ka matan-moris atu labele monu ba korrupsaun, labele monu ba manipulasaun korrupsaun, buka hatene karik iha pratika korrupsaun ruma mosu iha ita nia let, iha sira ne’ebé serbi estadu no povu ka ita nia nai ulun sira. Buka hatene se deit mak halo korrupsaun iha Timor-Leste ka halo korrupsaun ba Timor-Leste nia riku-soi. Investiga ka buka hatene didiak ema ne’ebé deit mak halo korrupsaun hodi responzabiliza sira nia hahalok nee. Hateke ba oin ho konviksaun atu prevene korrupsaun ba tempu naruk hodi kria kondisaun ideál ne’ebé diak ba povu hotu-hotu.
2. Fitun mutin (iha matan laran) nee mak konsiénsia morál, kondisaun ideál governasaun diak, transparénsia, responsabilidade no prosperidade. Kondisaun ideal nee, laos buat ketak ida aban-bainrua nian deit, maibe hahu husi ita nia-an iha nee no agora kedas mak bele prepara kondisaun ba alkansa moris diak iha aban-bainrua. Fitun nee iha kedas matan laran hatudu katak nia laos roman ida iha liur ne’eba, ne’ebé haketak-an husi ita nia moris, ita nia realidade socio-kulturál, polítika no ekonómika. Moris diak nia abut ka nia fini iha ita ida-idak ne’ebé hakarak fo-an ba kria kondisaun ideál ne’ebé diak.
3. Kabuar ho kor mean katak, integridade morál, hakarak no kbiit tomak ho aten barani prevene no kombate korrupsaun hodi utiliza didiak Timor-Leste nia riku-soi ba povu tomak nia moris diak.