Dili – Comissão Anti-Corrupçã (CAC) reprezenta Estadu Timor-Leste (TL) Kinta-feira (9/12) ne’e realiza komemorasaun Loron Mundiál Anti-Korrupsaun tinan 2021 iha Salaun Laline Lariguto CNE Colmera Dili. Serimonia komemorasaun ne’e CAC hala’o seminariu loron ida ho tema “O nian Dieitu, O nian Papel, Dehan Lae ba Korrupsaun”.
Serimonia hahú ho orasaun, kanta Hinu Nasionál Pátria Pátria no loke video mensajen Na’i Prezidenti Repúblika Demokratika Timor-Leste (RDTL) Dr. Francisco Lu-Olo nian ba nasaun.
Prezidente Repúblika Dr. Francisco Guterres Lu-Olo ninian mensajen ba nasaun iha komemorasaun Loron Mundiál Anti-Korrupsaun tinan ne’e hateten “Korrupsaun hanesan fenomenon ida ne’ebé akontese iha mundu tomak no sai hanesan moras aat ida ne’ebé harahun sosiedade no hamonu Estadu hodi halo prejuiju boot, la’os deit ba aspeitu finanseiru maibé liu husi mós aspeitu morál,”.
Korrupsaun katak Nai Prezidenti Republika Dr. Lu-Olo iha ninian mensajen ba nasaun nu’udar asuntu kompleksu tebes tamba mosu ho formas oin-oin, hanesan moras todan ida ne’ebé bele kona no da’et ba ita hotu. Nune’e, presiza esforsu ita (Timoroan) hotu nian esforsu maka’as idak-idak no ita hotu atu prevene no kombate.
Luta kontra korrupsaun katak Na’i Prezidente Repúblika Dr. Lu-Olo labele husik ba loron seluk, husik ba loron aban, moras aat ne’e sei da’et no buras ba bebeik hanesan ho moras bain-bain. “Ita idak-idak iha direitu no dever atu hateten lae ba korrupsaun,” Afirma Na’i Prezidente Repúblika Dr. Lu-Olo iha ninian mensajen ba povu no nasaun doben TL.
Lian nakloke no bemvindu husi Komisariu Sergio Hornai no kontinua ho diskursu husi Prezidente Tribunál Rekursu Meritisimu Juiz Dr. Deolindo dos Santos, Reprezentante UN nian iha TL Roy Trivedy no reprezentante PM Jeneral Taur Matan Ruak DR. Azevedo Marcal.
Lori Komisaun nian naran hakarak hato’o bemvindo ba partisipantes sira bele simu konvite CAC ninian hodi bele mai hamutuk komemora Loron Mundiál Kontra Korrupsaun ne’ebé Nasaun Unidas foti loron ida ne’e sai loron importante ba iha Estadu Parte sira hotu atu bele hola medida sira oinsa atu eradika kriminalidade korrupsaun iha Estadu Membru sira.
Sub-Tema iha komemorasaun Loron Mundiál Anti Korrupsaun tinan 2021 nian ne’e mak “Ha’u ho ita halo ona saida hodi impede korrupsaun iha Timor-Leste” atu hatudu ba Timoroan sira oinsá bele halo esforsu hotu hodi halo rekoperasaun ekonomia no hametin integridade Timoroan sira nian iha idak-idak nian servisu fatin.
Iha tinan 2020 ONU, katak Komisariu Sergio Hornai re-afirma ninian pozisaun ba Estadu Parte nian hotu-hotu atu halo esforsu sira hodi halo rekoperasaun ba iha ninian ekonomia sira no husu ba Estadu Parte sira atu hametin ninian integridade hanesan Estadu Membru iha tratadu UNCAC.
“Ohin ita selebra Loron Mundiál Kontra Korrupsaun nu’udar Estadu Membru tratadu UNCAC, ita halibur malu iha fatin ida ne’e hodi komemora no fresteza. Maibé, keta haluha mós katak ita (jerente Estadu Timorense) simu responsabilidade boot ida hanesan pioneiru, implementador iha traballadór públiku Estadu nian atu bele asegura no garante politika Estadu nian atu halo prestasaun ida di’ak ba iha reforsu sira Estadu Direitu Demokrátiku ida ne’e ninian,” Katak Komisariu Sergio Hornai iha ninian intervensaun.
Sesaun dadersan seminariu ne’e, aprezenta oradore; Adjunta Prokurador Jerál Repúblika Remizia da Silva ho ninian paper “Papel Ministériu Públiku iha Ámbitu Prevene no Kombate Korrupsaun”, Prezidenti CFP Faustino Cardoso lori paper ho tópiku “Papel CFP hodi Prevene no Kombate Korrupsaun liga ho tema jerál komemorasaun”, Diretora JSMP Ana Paula Marcal ho ninian tópiku paper “Papel Sosiedade Sivíl iha Kontestu Prevene no Kombate Korrupsaun Haree husi Perspetiva Tema Jerál” no paper ho tópiku “Igreija nian Doutrina hodi Prevene no Kombate Korrupsaun” aprezenta husi Madre Guilhermina Marcal.
Sesaun loraik aprezenta husi oradór dr. Rui Maria de Araujo ho nian paper “Kontribuisaun Sosiedade Timorense nian iha Prevene no Kombate Korrupsaun” no termina ho aprezentasaun paper ho tópiku “Papel CI-TL (Media) iha Kontestu Prevene no Kombate Korrupsaun” husi orador Prezidenti CI Virgilio Guterres.
Hahú husi tinan estabelesimentu CAC nian iha tinan 2009 ho Lei Nú. 8/2009 15 Jullu, ofisialmente CAC nu’udar ajénsia anti-korrupsaun reprezenta Estadu TL iha komemorasaun Loron Mundiál Kontra Korrupsaun kada tinan.
Ida ne’e obrigasaun TL nian nu’udar Estadu membru tratadu UNCAC nian liu husi rezolusaun Parlamentu Nasionál TL no ratifika ona tuir aliñea f Nu. 3 husi artigu 95 Konstituisaun Repúblika Demokrática Timor-Leste (K-RDTL) ne’ebé Governu Timor-Leste proposta hodi ratifika adezaun TL nian ba Convenção da Organização das Nações Unidas contra Corrupção (UNCAC) iha tinan 2003 liu ba. Ratifikasaun TL nian adesaun ba UNCAC ofisialmente públika iha Jornál da República http://www.mj.gov.tl/…/docs/2008/serie_1/serie1_no46.pdf.
Konvensaun Nasaun Unidas Kontra Korrupsaun (UNCAC) úniku tratadu multilaterál anti-korrupsaun internasionál nian ne’ebé vinkula ba Estadu Membrus sira juridikamente. Negosia husi Estadus membrus Nasaun Unidas sira nian ne’ebé adopta tiha ona husi Assembleia Jerál Organizasaun Nasaun Unidas (ONU) nian iha fulan Outubro tinan 2003 no tama iha vigór iha fulan Dezembru tinan 2005.
Tratadu UNCAC ne’ebé TL halo parte nu’udar Estadu Membru selebra ninian loron ohin rekoñese importánsia medida preventiva no punitiva, aborda natureza trans-fronteiristika korrupsaun ninian ho ninian dispozisaun kona-ba kooperasaun internasionál no produtu retornu korrupsaun. Ida ne’e tuir duni misaun no vizaun CAC nian ne’ebé hatuur iha Lei Nú. 8/2009 15 Jullu – Estabelesimentu Comissão Anti-Corrupção no haforsa ho lezislasaun foun Lei Nú. 7/2020 – Medidas Prevensaun no Kombate Korrupsaun (MPCC).
Eskritóriu ONU nian kona-ba droga no krime iha Viena Austria serve nu’udar Sekretariadu UNCAC nian no objetivu hamenus típu korrupsaun oin-oin ne’ebé mosu liu fronteira nasaun membru nian. Aktus krimi korrupsaun sira ne’e hanesan komérsiu ho influénsia no abuzu poder, nune’e mós korrupsaun iha setór privadu, pekulatu no lavagem de dinheiro ka fase osan.
Objetivu seluk tratadu UNCAC nian mak hametin ka fortalese aplikasaun lei internasional no kooperasaun judisial entre nasaun Estadu membru sira hodi fornese ba malu mekanismu jurídikus ho efikasia ba rekoperasaun internasional assets.
Partisipa sira iha serimonia komemorasaun Loron Mundial Kontra Korrupsaun tinan 2021 ne’e mak entidades tomak; Orgaun Soberanu hat (4), jerente senior seitor publiku, Polisia Nasional Timor-Leste (PNTL), Polisia Cientifica Investigação Criminal (PCIC), Unidade Informasaun Finanseira (UIF) Banku Sentral (BCTL), seitor privadu, partidus politiku, Konfisoens Relijiosa, Media Nasional, Misaun Diplomatiku nasaun belun sira akredita mai TL, Organizasaun Naun Governamentais Timorense (FONGTIL), Lider Komunitariu, universitarius no stakeholders sira seluk kuaze nain 200 resin ne’ebé tula kamada hamutuk ho Komisaun iha ispiritu luta kontra korrupsaun iha TL durante tinan 10 CAC nian operasaun. (*)