MENSAJEN NAI PREZIDENTE REPÚBLIKA (PR) DR. FRANSISCO GUTERRES LU-OLO NIAN BA NASAUN IHA KOMEMORASAUN LORON INTERNASIONÁL ANTI-KORRUPSAUN

Povu doben Timor Leste, loron 9 fulan Dezembru Nasoes Unidas tau hanesan loron mundiál anti korrupsaun. Nune’e mak ha’u simu konvite husi Sr. Komisariu Sergio da Costa F. de Jesus Hornai husi Comissào Anti Corrupção. Ha’u sauda tema ne’ebé Komisaun Anti Korrupsaun foti ba loron ida ne’e, mensajen ida ne’e ba povu.

Korrupsaun hanesan fenomena ida ne’ebé akontese iha mundu tomak, sai hanesan moras aat ida ne’ebé harahun sosiedade no hamonu estadu hodi halo prezuizu boot, la’os de’it ba aspeitu finanseiru, maibé mós liu husi aspeitu morál.

Korrupsaun asuntu ida kompleksu tebees tanba mosu ho forma oioin, hanesan moraas todan ne’ebé kona no bele da’ek lalais ba ita hotu. Presiza esforsu makaas ida idak, no ita hotu atu prevene no kombate. Luta hasoru korrupsaun labele husik ba loron seluk. Husik ba loron aban, moras aat ne’e sei da’et no buras ba beibeik hanesan ho moras baibain.

Ita hotu-hotu iha direitu no dever atu dehan lae ba korrupsun. Prevensaun no kombate hasoru korrupsaun so bele hetan susesu bainhira sosiedade tomak, organismu públiku sira, organizasaun privada sira, média sira no sidadaun hotu-hotu esforsa-an nafatin ho sériu hodi hamrrik metin luta hasoru korrupsaun.

Ita nia rain asina no ratifika ona konvensaun nasaun unida nian hasoru korrupsaun liu husi rezolusaun Parlamentu Nasionál, Kódigu Penál, no Lei Nú 7/2020- fó sai Medidas Prevensaun no Kombate Korrupsaun no sai hanesan instrumentu legál ne’ebé ita bele uza hodi dada sai korrupsaun husi kedas nia abut.

Povu doben Timor-Leste, durante ha’u nia vizita ba munisipiu sira hodi halo dialogu ho komunidade sira, iha asuntu ida ne’ebé sempre sai preokupasaun. Komunidade ka populasaun sira sente katak, korrupsaun fó prezuizu ba sira.

Ita nia povu hakarak buat simples de’it hanesan; asesu ba edukasaun, saude, Estrada, bee moos no eletrisidade, buat simples, nesesidade báziku de’it.

Povu doben Timor-Leste, ita nia rain hetan bensaun husi natureza ho rikusoin barak tebes, nune’e ita tenke uza rekursu ne’e hodi fó benefisiu ba ita nia povu. Politika públika sira tenke serví interese povu nian, no ita nia hahalok no lala’ok tenke fó atensaun liu ba sira ne’ebé mukit no kbiit laek, hanesan Ezemplu bee tama natar bainhira ema seluk hasses bee dalan husi natar ne’e, fó impaktu negative ba produsaun hare. Buat ne’ebé hanesan akontese ho korrupsaun, ema uza rekursu hodi hetan benefisia ba-an rásik, ba nia maluk sira no familia. Ho nune’e hasai ka foti buat ne’ebé pertense ba povu.

Loron 7 fulan dezembru sai nu’udar loron memoria nian. Ita hanoin hikas ita nia eroi feto no mane ne’ebé fó-an ba mate atu liberta ita nia rain no bele fó moris livre no deside rasik ba ita nia futuru ne’ebé ho dignidade no lori moris di’ak ba povu tomak. Tamba lolos ida ne’e mak ita lori luta ba ukun rasik-an. Luta ba libertasaun nasionál mak luta ba dignidade no luta ba moris di’ak.

Korrupsaun taka dalan ba asesu hodi moris ho dignu, no bem estar povu nian. Durante tinan barak nia laran, ita uza liafuan KKN (Korrupsi, Kolusi no Nepotisme). Bainhira osan projetu nian transfere fali ba familia no maluk sira, duke investe ba iha projetu. Rezultadu mak projetu ida ho kualidade aat hanesan Estrada hadi’a ohin, aban ku’ak fila-fali, ponte mós kualidade la iha no aat lalais, inklui mós eskola no fasilidade sira ne’ebé presta servisu ba públiku.

Korrupsaun fó impaktu mós ba servisu públiku, ita nia rain presiza investimentu hodi kria empregu, investidores sira presiza seguransa jurídiku, investedores sira sei la kuda sira nia osan iha nasaun sira ne’ebé la garante seguransa jurídika, bainhira iha korrupsaun la iha seguransa.

Tuir indise prestasaun korrupsaun nian, Timor-Leste tama iha pozisaun ne’ebé ladun di’ak, no ida ne’e sei la kontribui hodi hatan ba nesesidade atu halakon korrupsaun iha ita nia rain.

Korrupsaun harahun dezenvolvimentu, fó prezuizu bai ta nia povu, no ba ita nia estadu. Atu kombate korrupsaun, tenke servisu hamutuk ho hanoin ida de’it, tanba kombate ida ne’e permanente. Bainhira ita lamuda mentalidade la luta hasoru korrupsaun, dezenvolvimentu sei la la’o.

Korrupsaun mosu nonok iha sosiedade nia leet, korrupsaun sei halo moralidade sai dodok, hafraku instituisaun sira, harahun demokrasia, hamate justisa no ikus mai halakon moris di’ak no paz sosiál. Ita abitua ho dezafiu, no ha’u fiar katak, hamutuk ita hatete, lae ba korrupsaun. Obrigadu.

Luta Kontra Korrupsaun Tenke Luta Optimista no Junta Forsa Ema Hotu nian

Dili- Komisariu Comissão Anti Corrupção (CAC) ba Asuntu Servisu Apóiu no Kooperasaun Alexandre Freitas hateten korrupsaun nu’udar inimigu ida ne’ebé forsa no todan, maibé Timoroan hotu tenke optimista hodi luta hasoru.

Komisariu Adjuntu Alex ko’alia lia hirak ne’e ba partisipante sira, bainhira sai oradór prinsipál iha seminariu komemorasaun loron mundiál anti korrupsaun ne’ebé organiza husi CEPAD iha Otél Novu Turizmu Kinta-Feira (09/12).

Ita tenke optimista, junta ita nia forsa ho idea no vizaun ne’ebé klaru, ita sei bele manan luta foun ida ne’e. Ita nia vizaun mak kuda kultura rejeisaun korrupsaun ida forte ba prosperiedade povu ninia”, Katak Komisariu Adjuntu Alex.

Komisariu Adjuntu Alex bolu ema hotu nia espiritu patriotizmu atu luta hasoru korrupsaun, tanba korrupsaun nu’udar inimigu foun ne’ebé labele luta iha ida idak nia fatin, sé luta iha ida idak nia fatin sei marka pasu, tan ne’e tenke hamutuk hodi ba oin.

Uluk ita hamutuk, ita duni bapa sira iha estarada ibun no iha ne’ebé de’it, no agora ita tenke hamutuk forte liu tan hodi duni korrupsaun iha ita ida idak nia laran no iha sosiedade”, Komisariu Adjuntu Alex enkoraja partisipante sira. (*)

Korrupsaun Hamonu Aliserse Estadu TL no Haburas Divizionizmu iha Sosiedade Timorense

Dili- Komisariu Comissão Anti-Korrupsaun (CAC) Sergio Hornai hateten korrupsaun hamonu aliserse Estadu Direitu Demokratiku no haburas divizionismu iha sosiedade Timorense bainhira la iha intervensaun seriu husi entidade tomak iha rai doben Timor-Leste (TL).

Komisariu Sergio Hornai kasu lia hirak ne’e bainhira hatoo ninian diskursu iha komemorasaun Loron Mundiál Anti-Korrupsaun tinan 2021 nian iha Salaun Laline Lariguto CNE Colmera Dili Kinta-feira (9/12).

“Bainhira la iha intervensaun ida sériu husi entidade tomak korrupsaun sei da’et ba beibeik hodi hamonu dignidade Estadu nian no fó prezuizu maka’as ba povu doben Timor-Leste,” Komisariu Sergio sublinha.

Hahalok korrupsaun katak Komisariu Sergio dudu no hafahe rikusoin nasaun nian la loos, haburas divizionismu iha sosiedade Timorense tanba husik sosiedade ba dizigualidade ekonomia ne’ebé buras iha ne’ebé ema oituan deit mak riku matak no sosializa ki’ak ba ema barak.

Komisariu Sergio husu ba Timoroan hotu ninian konsiensia koletiva, liu-liu servidór povu iha setor públiku no setor privadu ne’ebé direita no indireita rezultadu servisu afeta ba dezenvolvimentu povu nian iha baze atu halo esforsu kolektivu atu dehan lae ba korrupsaun.

…(Timoroan sira sira) Labele husik leet de’it virus aat ne’e invade entidade Estadu (Timorense) tomak hodi hasusar no haterus povu (doben Timorense) vulneravel no kbiit laek sira iha baze,” Katak Komisariu Sergio.

“Ita (Timoroan sira) husik no la teri netik hahalok aat korrupsaun nian mak sei harahun valór fundamentál moris sosiedade nian”, Afirma Komisariu Sergio.

Komisariu Sergio afirma Timoroan tomak nain ba rai doben Timor-Leste ida ne’e hotu-hotu tenke konsiénte no esklaresidu kona-ba ninian direitu no dever sira iha knar fatin no iha moris lor-loron nian.

Konsiente no esklaresidu katak Komisariu Sergio atu hametin Timoroan sira liu-liu servidór povu ninian konviksaun atu rejeita prátika korrupsaun hodi mellora no aselera dezenvolvimentu sustentavel nu’udar folin lulik no a’as ba Ukun-Rasik-An.

Kuandu sidadaun Timoroan sira la kumpre didi’ak ninian direitu no dever sira! Fásil liu atu hetan influénsia husi formas oin-oin sira hodi hamonu étika no morál ajente (Estadu) ida ninian no mós hamonu integridade aas ba prátika irregularidade ka ílisitiu sira korrupsaun nian”, Komisariu Sergio afirma. (*)

CAC Reprezenta TL Selebra Loron Mundiál Kontra Korrupsaun ho Semináriu Loron ida iha Salaun Laline Lariguto

Dili – Comissão Anti-Corrupçã (CAC) reprezenta Estadu Timor-Leste (TL) Kinta-feira (9/12) ne’e realiza komemorasaun Loron Mundiál Anti-Korrupsaun tinan 2021 iha Salaun Laline Lariguto CNE Colmera Dili. Serimonia komemorasaun ne’e CAC hala’o seminariu loron ida ho tema “O nian Dieitu, O nian Papel, Dehan Lae ba Korrupsaun”.

Serimonia hahú ho orasaun, kanta Hinu Nasionál Pátria Pátria no loke video mensajen Na’i Prezidenti Repúblika Demokratika Timor-Leste (RDTL) Dr. Francisco Lu-Olo nian ba nasaun.

Prezidente Repúblika Dr. Francisco Guterres Lu-Olo ninian mensajen ba nasaun iha komemorasaun Loron Mundiál Anti-Korrupsaun tinan ne’e hateten “Korrupsaun hanesan fenomenon ida ne’ebé akontese iha mundu tomak no sai hanesan moras aat ida ne’ebé harahun sosiedade no hamonu Estadu hodi halo prejuiju boot, la’os deit ba aspeitu finanseiru maibé liu husi mós aspeitu morál,”.

Korrupsaun katak Nai Prezidenti Republika Dr. Lu-Olo iha ninian mensajen ba nasaun nu’udar asuntu kompleksu tebes tamba mosu ho formas oin-oin, hanesan moras todan ida ne’ebé bele kona no da’et ba ita hotu. Nune’e, presiza esforsu ita (Timoroan) hotu nian esforsu maka’as idak-idak no ita hotu atu prevene no kombate.

Luta kontra korrupsaun katak Na’i Prezidente Repúblika Dr. Lu-Olo labele husik ba loron seluk, husik ba loron aban, moras aat ne’e sei da’et no buras ba bebeik hanesan ho moras bain-bain. “Ita idak-idak iha direitu no dever atu hateten lae ba korrupsaun,” Afirma Na’i Prezidente Repúblika Dr. Lu-Olo iha ninian mensajen ba povu no nasaun doben TL.

Lian nakloke no bemvindu husi Komisariu Sergio Hornai no kontinua ho diskursu husi Prezidente Tribunál Rekursu Meritisimu Juiz Dr. Deolindo dos Santos, Reprezentante UN nian iha TL Roy Trivedy no reprezentante PM Jeneral Taur Matan Ruak DR. Azevedo Marcal.

Lori Komisaun nian naran hakarak hato’o bemvindo ba partisipantes sira bele simu konvite CAC ninian hodi bele mai hamutuk komemora Loron Mundiál Kontra Korrupsaun ne’ebé Nasaun Unidas foti loron ida ne’e sai loron importante ba iha Estadu Parte sira hotu atu bele hola medida sira oinsa atu eradika kriminalidade korrupsaun iha Estadu Membru sira.

Sub-Tema iha komemorasaun Loron Mundiál Anti Korrupsaun tinan 2021 nian ne’e mak “Ha’u ho ita halo ona saida hodi impede korrupsaun iha Timor-Leste” atu hatudu ba Timoroan sira oinsá bele halo esforsu hotu hodi halo rekoperasaun ekonomia no hametin integridade Timoroan sira nian iha idak-idak nian servisu fatin.

Iha tinan 2020 ONU, katak Komisariu Sergio Hornai re-afirma ninian pozisaun ba Estadu Parte nian hotu-hotu atu halo esforsu sira hodi halo rekoperasaun ba iha ninian ekonomia sira no husu ba Estadu Parte sira atu hametin ninian integridade hanesan Estadu Membru iha tratadu UNCAC.

Ohin ita selebra Loron Mundiál Kontra Korrupsaun nu’udar Estadu Membru tratadu UNCAC, ita halibur malu iha fatin ida ne’e hodi komemora no fresteza. Maibé, keta haluha mós katak ita (jerente Estadu Timorense) simu responsabilidade boot ida hanesan pioneiru, implementador iha traballadór públiku Estadu nian atu bele asegura no garante politika Estadu nian atu halo prestasaun ida di’ak ba iha reforsu sira Estadu Direitu Demokrátiku ida ne’e ninian,” Katak Komisariu Sergio Hornai iha ninian intervensaun.

Sesaun dadersan seminariu ne’e, aprezenta oradore; Adjunta Prokurador Jerál Repúblika Remizia da Silva ho ninian paper “Papel Ministériu Públiku iha Ámbitu Prevene no Kombate Korrupsaun”, Prezidenti CFP Faustino Cardoso lori paper ho tópiku “Papel CFP hodi Prevene no Kombate Korrupsaun liga ho tema jerál komemorasaun”, Diretora JSMP Ana Paula Marcal ho ninian tópiku paper “Papel Sosiedade Sivíl iha Kontestu Prevene no Kombate Korrupsaun Haree husi Perspetiva Tema Jerál” no paper ho tópiku “Igreija nian Doutrina hodi Prevene no Kombate Korrupsaun” aprezenta husi Madre Guilhermina Marcal.

Sesaun loraik aprezenta husi oradór dr. Rui Maria de Araujo ho nian paper “Kontribuisaun Sosiedade Timorense nian iha Prevene no Kombate Korrupsaun” no termina ho aprezentasaun paper ho tópiku “Papel CI-TL (Media) iha Kontestu Prevene no Kombate Korrupsaun” husi orador Prezidenti CI Virgilio Guterres.

Hahú husi tinan estabelesimentu CAC nian iha tinan 2009 ho Lei Nú. 8/2009 15 Jullu, ofisialmente CAC nu’udar ajénsia anti-korrupsaun reprezenta Estadu TL iha komemorasaun Loron Mundiál Kontra Korrupsaun kada tinan.

Ida ne’e obrigasaun TL nian nu’udar Estadu membru tratadu UNCAC nian liu husi rezolusaun Parlamentu Nasionál TL no ratifika ona tuir aliñea f Nu. 3 husi artigu 95 Konstituisaun Repúblika Demokrática Timor-Leste (K-RDTL) ne’ebé Governu Timor-Leste proposta hodi ratifika adezaun TL nian ba Convenção da Organização das Nações Unidas contra Corrupção (UNCAC) iha tinan 2003 liu ba. Ratifikasaun TL nian adesaun ba UNCAC ofisialmente públika iha Jornál da República http://www.mj.gov.tl/…/docs/2008/serie_1/serie1_no46.pdf.

Konvensaun Nasaun Unidas Kontra Korrupsaun (UNCAC) úniku tratadu multilaterál anti-korrupsaun internasionál nian ne’ebé vinkula ba Estadu Membrus sira juridikamente. Negosia husi Estadus membrus Nasaun Unidas sira nian ne’ebé adopta tiha ona husi Assembleia Jerál Organizasaun Nasaun Unidas (ONU) nian iha fulan Outubro tinan 2003 no tama iha vigór iha fulan Dezembru tinan 2005.

Tratadu UNCAC ne’ebé TL halo parte nu’udar Estadu Membru selebra ninian loron ohin rekoñese importánsia medida preventiva no punitiva, aborda natureza trans-fronteiristika korrupsaun ninian ho ninian dispozisaun kona-ba kooperasaun internasionál no produtu retornu korrupsaun. Ida ne’e tuir duni misaun no vizaun CAC nian ne’ebé hatuur iha Lei Nú. 8/2009 15 Jullu – Estabelesimentu Comissão Anti-Corrupção no haforsa ho lezislasaun foun Lei Nú. 7/2020 – Medidas Prevensaun no Kombate Korrupsaun (MPCC).

Eskritóriu ONU nian kona-ba droga no krime iha Viena Austria serve nu’udar Sekretariadu UNCAC nian no objetivu hamenus típu korrupsaun oin-oin ne’ebé mosu liu fronteira nasaun membru nian. Aktus krimi korrupsaun sira ne’e hanesan komérsiu ho influénsia no abuzu poder, nune’e mós korrupsaun iha setór privadu, pekulatu no lavagem de dinheiro ka fase osan.

Objetivu seluk tratadu UNCAC nian mak hametin ka fortalese aplikasaun lei internasional no kooperasaun judisial entre nasaun Estadu membru sira hodi fornese ba malu mekanismu jurídikus ho efikasia ba rekoperasaun internasional assets.

Partisipa sira iha serimonia komemorasaun Loron Mundial Kontra Korrupsaun tinan 2021 ne’e mak entidades tomak; Orgaun Soberanu hat (4), jerente senior seitor publiku, Polisia Nasional Timor-Leste (PNTL), Polisia Cientifica Investigação Criminal (PCIC), Unidade Informasaun Finanseira (UIF) Banku Sentral (BCTL), seitor privadu, partidus politiku, Konfisoens Relijiosa, Media Nasional, Misaun Diplomatiku nasaun belun sira akredita mai TL, Organizasaun Naun Governamentais Timorense (FONGTIL), Lider Komunitariu, universitarius no stakeholders sira seluk kuaze nain 200 resin ne’ebé tula kamada hamutuk ho Komisaun iha ispiritu luta kontra korrupsaun iha TL durante tinan 10 CAC nian operasaun. (*)

CAC Intensiva Sensibiliza Lei MPCC ba Servidor Povu iha Aileu no Ermera Molok Komemora Loron Mundiál Anti-Korrupsaun

Aisirimou – Komisariu Adjuntu Comissão Anti-Corrupção (CAC) ba Asuntu Prevensaun no Sensibilizasaun Luis Sampaio Kinta-feira (2/12) dader ne’e sensibiliza Lei Nú. 7/2020 Medidas Prevensaun no Kombate Korrupsaun (MPCC) ba servidor povu sira haknar-an iha Munisipiu Aileu.

Komisaun intensiva programa sensibilizasaun ba servidór povu sira iha teritoriu Timor laran tomak atu komemora Loron Mundiál Anti-Korrupsaun ne’ebé TL sei selebra iha loron 9 Dezembru semana oin.

Sorumutu sensibilizasaun ne’e Komisaun organiza ho tópiku “Hasa’e Koñesimentu Ajente Públiku Kona-ba Lei MPCC” atu hakle’an koñesimentu servidor Estadu sira iha liñas ministeriais no iha munisipiu atu bele hamenus rísku monu ba iha tentasaun krimi korrupsaun iha servisu fatin.

Komisariu Adjuntu Luis agradese ba servidor povu iha Munisipiu Aileu no hato’o apresiasaun kle’an hodi depozita tempu hodi hola parte iha divulgasaun Lei MPCC iha Salaun Sorumutu Administrasaun Munisipiu Aileu iha Aisirimou.

Munisipiu Aileu no iha fatin istóriku ba luta libertasaun nasionál Timoroan sira nian, Aisirimou lejislador sira formula no aprova unanimidade Lei Nú. 7/2020. Komisariu Adjuntu Luis Sampaio ninian esperansa katak Aileu oan sira bele sai nu’udar promotor iha luta foun Timoroan sira nian prevene no kombate korupsaun iha rai doben Timor-Leste.

Lei ne’e rásik lejislador konklui kuaze dekade ida nia laran tinan kotuk iha fatin istóriku ida ne’e duni, Aisirimou tinan kotuk. Formulasaun Lei ida ne’e envolve mós hanoin sira husi Sosiedade Sivíl (JSMP) no kamada sosiál sira hotu,” Katak Komisariu Sampaio iha ninian intervensaun.

Komisariu Adjuntu Sampaio hatutan teni, lei ida ne’e tuir pensamentu lejislador sira nian katak hatuur pensamentu superioridade, no korrupsaun hanesan virus ida. Ne’e duni, presiza partisipasaun husi entidade hotu-hotu hodi kombate korupsaun.

“Atividade ida ne’e hanesan kampaña sensibilizasaun hodi komemora ba loron mundiál anti-korupsaun nian ne’ebé sei monu iha loron 9 fulan Dezembru semana oin,” Komusariu Adjuntu Sampaio konklui.

Kinta-feira (2/12) ne’e, aktividades divulgasaun informasaun hanesan kona-ba Lei MPCC  nian hala’o mós iha kapitál munisipiu Ermera Gleno ne’ebé komitiva Komisaun nian lidera husi Komisariu CAC Sergio Hornai. (*)

Luta Kontra Korrupsaun, Timoroan sira Presiza Re-Komunga Liafuan Lulik Fundador Nasaun RDTL Maktoban Nai Prezidenti Nicolau Lobato no Vicente Reis nian

Gleno- Komisariu Comissão Anti-Corrupção (CAC) Sergio Hornai hateten luta foun Timoroan sira hafoin marka istória heroiku iha Luta Libertasaun Nasionál pasadu durante tinan 24 nian laran mak Luta Kontra Korrupsaun. Luta foun ida ne’e Timoroan sira presiza komunga fila-fali palavra sagradu husi fundador nasaun Repúblika Demokrátika Timor-Leste (RDTL) Maktoban Nai Prezidenti Nicolau Lobato “ Sabemos Podemos, Devemos Vencer” no Vicente Reis “A União Faz a Forca Para a Nossa Conquista”.

Komisariu Segio hatete, Timoroan hotu-hotu (feto no mane) presiza halo re-invensaun ba ita ninian aman fundador nasaun Nai Prezidenti Saudozu Nicolão Lobato ne’ebé hatete Sabemos Podemos, Devemos Vencer ho ninian Camarada Saudozu Vicente Reis ho ninia kamarada sira seluk nian palavra de ordem ne’ebé hatete mos a União Faz a Forca Para a Nossa Conquista.

Komisariu kasu lia hirak ba funsionariu publiku nudar servidor povu no Estado Timor-Leste wainhira sai orador principal iha programa sensibilizasaun Lei MPCC ne’ebé Komisaun rasik organiza ho topiku sentral “Hasae Konhesimentu Ajente Publiku Kona-ba Lei MPCC” iha Salaun Administrasaun Munisipiu Ermera Gleno iha loron Kinta-feira (2/12) semana ne’e.

Iha luta foun ida ne’e, Timoroan sira mos presija re-vizita prinsipiu tolu (3) iha luta rezisténsia pasadu nian; “Rezistir, Aprender e Produzir” atu hakat ba iha pasu foun Timoroan tomak feto no mane sira nian iha implementasaun Lei Nu. 7/2020 Medidas Prevensaun no Kombate Korrupsaun – MPCC.

Tanba sá mak ita tenke kontinua reziste, aprende no produz hodi fó benefisiu ba ita nia rain? Saudozu Sahe temi hela palavra de ordem ida ne’e união faz a forca para a nossa conquista. Se nune’e duni iha relasionamentu ba iha ita nia sorumutu lei Medidas Prevenção Combate Corrupção. Ita hotu-hotu seidauk iha esperiensia ba implemntasaun lei MPCC nian. Ita hotu tenke reziste no buka hatene hodi produz,” Komisariu Sergio hatutan teni.

Iha sorumutu ne’e Komisariu Sergio kontinua bolu Timoroan sira ninian konsiensia atu komunga hikas palavras tolu (3) ne’ebé familiar ho Asswain patriotas, lutadores no libertadores sira ninian ispiritu nasionalizmu durante Luta Libertasaun Nasionál nu’udar dever morál.

Dever morál Timoroan sira hotu atu buka hatene liu tan iha luta foun iha tempu Ukun Rasik-An “Husi reziste, aprende no produz buat foun ruma ba moris diak ba povu no nasaun doben Timor-Leste ne’e ninian,”.

Ho Lei MPCC ne’ebé iha hela ita nia leet, ita tenta atu reziste, buka hatene, hodi nune’e ita aprende lisaun sira, komprende lei ne’e hodi fó dalan ba ita ba oin atu produs efeitu pozitivu ruma ba ita nia rain no moris diak povu doben rai murak ida ne’e ninian”, Katak Komisario Sergio. (*)