CAC Sensibiliza Lei MPCC Iha PA Cailaco: Husu Lider Komunitaria Sira Kontrola Rikusoin Povu Iha Suku no Aldeia

CAC Sensibiliza Lei MPCC Iha PA Cailaco: Husu Lider Komunitaria Sira Kontrola Rikusoin Povu Iha Suku no Aldeia

Ekipa Espesialista-Anti Korrupsaun (EAK) iha Diresaun Prevensaun no Sensibilizasaun (DPS) lideradu Diretór Rosario Araujo no Xefe Unidade Promosaun Valór no Integridade Leonilda Lobato durante semana ida (4-7/7) hala’o servisu ofisiál sensibilizasaun matéria krime korrupsaun ba Autoridade Postu-Administrativu, funsionáriu públiku no Estudante sira iha postu administrativu Cailaco, Bobonaro.

Programa sensibilizasaun mai postu administrativu Cailaco ne’e, Komisaun sensibiliza ba partisipante sira besik Atus lima resin (500 e tal) kona-ba valór no prinsipiu sira anti-korrupsaun nian no inklui ho lei nú 7/2020-Medida Prevensaun no Kombate Korrupsaun.

Comissão Anti-Corrupção foti oportunidade ne’e mai iha Cailaco nu’udar kompetensia no responsabilidade boot ida ne’ebé haraik mai Komisaun tuir lei nú 8/2009-Kriasaun CAC artigu 5 pontu 1 aliñea b nian, oinsá sensibiliza ba ema hotu-hotu, tantu servidór públiku nasionál no iha lokál (Suku no Aldeia sira) atu hamutuk iha forsa konjunta hodi prevene hahalok korrupsaun labele eziste no buras to’o iha nivel PA, Suku no Aldeia sira.

Sensibilizasaun iha nível lokál nian nu’udar mós prosesu partisipativu atu engaja envolvimentu na’i autoridade lokál no estudante sira ruralmente iha prosesu kontrolu rekursu Estadu nian ne’ebé sírkula to’o iha baze, no oinsá sira mós bele kontribui denúnsia informasaun ne’ebé liga ho krime korrupsaun mai CAC, karik akontese indisius krime sira iha sira nia Postu, Suku no Aldeia.

Diretór Rosario ko’alia ba na’i autoridade lokál no funsionáriu sira atu buka entende didi’ak informasaun sira ne’ebé liga ho krime korrupsaun hodi partilla mós ba nia reinu sira hodi hamutuk kuda kultura rejeisaun forte ba prevene hahalok korrupsaun iha nasaun doben Timor-Leste.

“Ita mai hamutuk iha fatin ida ne’e atu ko’alia ba malu, fó hatene malu atu ba oin labele la’o sidi-sidi. Sé ita la fó hatene malu, la’o ba mak sidi foin ita arepende. (….) Na’in ulun sira rona ba! fila ba reinu sira nia leet fahe buat ne’ebé imi simu ba sira hodi sira mós bele hatene no fahe tutan ba sira nia oan no beioan sira, atu nune’e aban bainrua sira sai lider ba nasaun ne’e labele halo korrupsaun”, katak Diretor Rosario.

Durante sensibilizasaun ba autoridade lokál no funsionáriu sira iha PA Cailaco, ekipa mós ko’alia ba partisipante sira katak, aktus korrupsaun sei eziste no buras iha sosiedade demokratiku ohin loron tanba rezultadu husi ukun ne’ebé sei hamosu dezigualidade sosiál oioin entre klase ríku no ki’ak iha sosiedade.

Fatór ne’ebé kontribui ba korrupsaun sai buras liu-tan ne’e inklui ona distribuisaun rekursu Estadu nian iha sosiedade ne’ebé in balansu, dezenvolvimentu sosio-ekonomiku kuaze hakiduk no la estavel tanba la reflete ba planu estratéjiku PEDN 2011-2030, liu-liu tratamentu edukasaun ne’ebé la justu ba ema ho kondisaun marjinalizadu sira iha área remotas ikus mai halo sofre liu-tan moris komunidade nian iha baze.

Ema riku ne’ebé iha kapitál boot kontinua investe nia oan no familia ba eskola no universidade ne’ebé kualidade no kompetitivu hodi asegura no garante nafatin ukun ba sira nia familia iha futuru, enkuantu ema ki’ak sira kontinua ignora iha sosiedade hodi simu injustisa ne’ebé la’o.

Komisaun husu ba autoridade lokál sira iha PA Cailaco atu kuda Espiritu patriotizmu ba nia rain no nia povu hodi halo kontrolu ho rigor ba rikusoin ne’ebé sirkula ba suku no aldeia sira iha dezenvolvimentu setór hotu-hotu hodi fó benefisia ba sosiedade iha aspetu sosiál no ekonómiku.

“Ita nia rikusoin fundu mina-rai ita gasta hotu, ita la halo kontrolu di’ak, ba futuru ita nia nasaun bele sai bankarota. Tanba ne’e ita boot sira autoridade lokál tenke halo kontrolu másimu ba programa dezenvolvimentu ne’ebé mai ita boot sira nia Suku no Aldeia”, afirma Diretór Rosario. (*)