CAC Sensibiliza Lei MPCC ba Estrutura Servidor Povu iha RAEOA

CAC Sensibiliza Lei MPCC ba Estrutura Servidor Povu iha RAEOA

Komisariu Comissão Anti-Corrupção (CAC) Sergio Hornai akompaña husi Komisaru Adjunto ba Asuntu Prevensaun no Sensibilizasaun Luis de Oliveira Sampaio ho estrutura Espesialista Anti-Korrupsaun (EAK) Kuarta-feira (6/7) ne’e sosializa Lei Nu. 7/2020 – Medidas Prevensaun no Kombate Korrupsaun (MPCC) ba estrutura ajente publiku no kuadrus sira iha instituisaun publiku; Prezidenti no vice-prezidenti Autoridade RAEOA.

Fokus sensibilizasaun ne’e ba Prezidenti Rejiaun, Diretor Jeral, Diretor Nasional, Diretor Eskola, Chefe Departamentu no funsionariu diresaun estratejia linhas ministeriais nudar jestor iha RAEOA.

Sensibilizasaun Lei MPCC durante loron tomak ne’e hahu ho kanta Hino Nasional, lian bemvindu no ofialmente programa loke sensibilizasaun husi Sekretariu Rejional Agrikultura José Eta nudar uma nain no kontinua ho liafuan agradesimentu husi Komisariu CAC Sergio Hornai.

Objetivu prinsipal husi sensibilizavsaun Lei MPCC iha RAEOA ne’e atu asegura partisipasaun diak husi ajente Estadu sira ne’ebé sujeita ba Deklarasaun Rendimentu Bens no Intereses (DRBI) nian.

CAC hanesan autoridade kompetente tuir lei MPCC sei halo ezersisiu hotu ne’ebé posivel hodi sensibiliza lei ne’e ba benefisiu ka dirijente no funsionariu alvu sira no mos parseiru relevante.

Programa sensibilizasaun ho topiku sentral “HASAE KUNESIMENTU AJENTE PUBLIKU KONA-BA LEI MPCC” ne’e atu hasae konhesimentu ida ne’ebé mak komprehensivu ba deklarante kona-ba prosedimentu rejistu DRBI sira ba ajente publiku.

Sensibilizasaun ne’e mós atu motiva funsionariu publiku iha RAEOA atu foti desijaun sira fo importansia/atensaun ba prinsipiu sira boa-governasaun nian hanesan; transparansia, akuntabilidade, responsabilidade, independente no justu.

Nune’e mos iha loron Datoluk prezensa CAC nian iha Oecusse semana ne’e, atu esplika ba autoridade principal RAEOA nian kona-ba importansia vantajen no desvantajen lejislasaun foun MPCC ba ajentes publiku sira.

“Lei ida ne’e atu proteje ajente publiku sira atu ema la dun matak ajente publiku sira wainhira hetan moris diak tuir sira ninian kosar ben rasik” Katak Komisariu Adjuntu ba Asuntu Prevensaun no Sensibilizasaun Luis Sampaio iha ninian aprezentasaun ba partisipante sira.

Lei MPCC katak Komisariu Adjunto Sampaio obriga ajente publiku sira ne’ebé hetan fiar assume kargu chefias (principal) sira obrigado tenki deklara riku soi annualmente.

Funsionariu publiku ordinariu sira mos obrigado tenki aprezenta sira ninian rikusoi mai iha CAC no hetan avaliasaun ka asesimentu tinan 3 (tolu) dala ida.

“Husu ba funsionariu publiku atu kolabora ho lei (CAC) hodi deklara rikusoi ho loloos. Se rekuza kolabora ho CAC (lei) sei simu konsekuensia todan administrative hodi koa salariu no kriminalmente,” Komisariu Adjunto Sampaio afirma.

Prezensa iha sorumutu sensibilizasaun ida ne’e estrutura RAEOA tomak hamutuk nain 100 resin la ho prezensa Prezidenti Autoridade RAEOA Arsenio Paixao Bano no Vice Prezidenti Leonia da Costa Monteiro nian ne’ebé goja sira ninian ferias iha Dili tuir lei. (*)