Programa Sesta-Bázika: Entre Rekuperasaun Ekonomiku no Poténsia Rísku Korrupsaun

Programa Sesta-Bázika: Entre Rekuperasaun Ekonomiku no Poténsia Rísku Korrupsaun

Introdusaun

Sesta-Bázika (SB) nu’udar programa primadona ne’ebé VIII Governu konstitusionál introdus atu apóiu nesesidade familia nian no kontribui ba rekuperasaun ekonomia nasaun nian, liu-liu objetivu atu kombate hamlaha no ajuda povu agrikultór sira nia produsaun rai laran.

Iha programa sesta-bázika daruak ne’ebé implementa iha tinan 2022, VIII Guvernu Konstitusionál liuhusi Ministériu Turizmu Komersiu Industria (MTKI) no Sekretariu Estadu Kooperativa (SEKoop) mak implementa programa ida ne’e, liu-liu hodi responde ba krize ekonomia povu Timor-Leste nian ne’ebé afeta husi Pandemia COVID-19 iha inisiu tinan 2020 no invasaun Russia ba Ukraina iha Fevereiru 2022. Normativamente, programa sesta-bázika faze daruak ne’e implementa bazeia ba Dekretu-Lei (DL) Nú. 10/2022, 04 de Marsu. Dekretu-Lei referidu nu’udar rejime juridiku ne’ebé deskreve tarefas sira hodi regula kompetensia no knaar instituisaun implementador sira, aleinde ne’e deskreve prosesu hotu relasiona ho implementasaun distribuisaun sesta-bázika.

Inisiu pos-pandemia COVID-19 até resente, VIII Governu halo ezersísiu hotu-hotu hodi estabiliza ekonomia Timor-Leste nian. VIII Guvernu Konstitusionál buka meius oioin hodi hatuur polítika realístiku ida hodi solusiona ba preokupasaun no sofrimentu sira povu nian. Nune’e, iha Tinan 2020, Governu atribui $ 71.5 millaun iha ambitu resposta imediata ba efeitu Covid-19. Enkuantu iha tinan 2022 Governu aloka $80 millaun liuhusi programa Sesta-Bázika ho objetivu atu kontribui ba rekuperasaun ekonomia nasional hodi estimula dinamika ekonomia lokal, hadi’a no garante rendimentu agrikultor, produtores agrikula no komersiante lokal sira; aumenta produsaun agrikula, apoiu nesesidade bazika familia no hadia alimentasaun no nutrisaun familia sira ne’ebé reflete iha artigu 3 DL nú. 10/2022. Iha tempu hanesan programa ne’e ho objetivu adisional seluk atu hamenus dekadénsia, hamlaha povu TL nian iha krize mundiál hodi lori moris di’ak, nutrisaun di’ak ba povu.

CAC halo parte importante iha ezekusaun programa SB ne’e hodi ezerse nia papel monitorizasaun husi inisiu programa sesta-bázika faze dahuluk no to’o faze daruak nian. Monitorizasaun ida ne’e hodi hatan ba lamentasaun lubuk ida husi públiku, no mós papél CAC nian rásik, ne’ebé atribui ona husi lei nú. 8/2009-Criação Comissão Ant-Corrupção.

Jeralmente, públiku nia preokupasaun boot, oinsa mak asegura polítika ne’ebé governu introdus hela ba povu no asegura utilizasaun rekursu sira estadu nian ho prudente, efisiente no efikasia. Partikularmente, husu CAC atu tau-matan ba prosesu implementasaun polítika ne’ebé deside ona husi Governu hodi evita forma iregularidade sira hotu, buka forma sira hotu-hotu ne’ebé rigór atu rekursu povu nian la suli ba finalidade sira seluk.

Kabe ba kompeténsia ne’ebé defini iha artigu 5 husi Lei nú. 8/2009 kona-ba Kriasaun CAC nian, fó kompetensia ba CAC atu; halibur no análiza informasaun hirak ne’ebé relasiona ho kauza sira ba korrupsaun nian, fó hanoin (akonsella) kualker instituisaun ka entidade públika kona-ba oinsa prevene no luta hasoru hahalok korrupsaun.

Hodi hala’o knaar ida-ne’e, Dekretu Lei Nú. 23/2015, artigu 9 atribui liu tan kompeténsia ba Unidade Inspesaun no Monitorizasaun hodi halo monitorizasaun situasaun sira indikadu korrupsaun iha administrasaun direita no indireta Estadu nian, inklui jestaun iha setor públiku emprezariál, ne’ebé bele fó ameasa ba integridade governasaun di’ak.

Reflete ba kompeténsia ne’ebé mak lei atribui, objetivu husi atividade monitorizasaun no inspensaun ne’e atu:

  1. Hala’o asaun sira nesesariu hodi prevene risku korrupsaun,
  2. Rekolla informasaun sira ne’ebé iha indisiu korrupsaun liga ho polítika sira governu nian, liuliu iha polítika sesta-báziku,
  3. Produs rekomendasaun sira ba entidade kompetente hodi hadi’ak jestaun ba distribuisaun rekursu sira estadu nian ne’ebé justu ba benefisiariu sira tuir lei haruka.

Lala’ok monitorizasaun iha terreñu

CAC dezde implementasaun programa refere, hahú hala’o monitorizasaun rutina hodi prevene aktus iregularidade sira ne’ebé bele mosu iha distribuisaun produtu Sesta-Bázika ba komunidade iha kapitál Dili no mós iha munisipiu sira. Implementasaun programa ida ne’e husu duni CAC nia intervensaun sira ne’ebé pertinente, hanesan hala’o monitorizasaun no inspesaun direta ba produtu sira iha terreñu hodi akompaña lala’ok distribuisaun aihan, hala’o entrevista ho parte relevante sira hodi konfirma informasaun sira no rekolla dokumentu sira ne’ebé produs husi entidade relevante, sosiedade sivíl, no média sira.

Akonsellamentu ho entidade implementadór

CAC dezde inisiu, antes tau matan ba rekursu estadu nian ne’ebé implenta husi na’in ba projetu ba programa ida ne’e, intervensaun dahuluk liu ne’ebé hala’o maka bolu beibeik entidade implementadór ba programa sesta-bázika nian hodi akonsella sira atu implementa rekursu estadu nian ida efikaz no efisiente.

Objetivu husi sorumutu akonsellamentu ho entidade implementadór (MTCI no SEKoop) sira hodi buka asertasaun idea, partilla dadus no informasaun, fó hanoin entidade implementador sira atu bele kumpre provizaun sira ne’ebé estipula iha dekretu lei sesta-bazika nian iha prosesu preparasaun sira, no akonsella atu evita-an monu ba tentasaun krime korrupsaun nian to’o ba faze implementasaun.

Pontus importante sira ne’ebé CAC rekomenda ba entidade implementador (MTCI no SEKoop) sira durante sesaun akonsellamentu sira maka; rekomenda atu estabelese no dezenvolve prosedimentu administrativu, tékniku no matadalan implementasun sira ho loloos, prepara dadus benefisiariu konsolidadu no akurasia, prosesu aprovizionamentu no kontaratasaun sira ho justu, no garante kualidade no kuantidade produtu ne’ebé hatuur ona iha dekretu lei ba benefisiariu sira.

“Ami konsidera instituisaun estadu sira nu’udar ami nia parseria, ami lori preokupasaun informasaun, faktus no dadus sira ne’ebé ami deskobre hodi ita diskute no hadi’a jestaun rekursu sira Estadu nian ba intervensaun sira iha futuru. Mezmu politika ne’e orientadu ba rekuperasaun ekonomia, maibé ho espasu ne’ebé iha bele loke dalan rekursu ne’e suli ba fatin seluk, ita lakohi ida ne’e. Ami aviza hela, kuandu preparativu sira seidauk di’ak, natoon no sufisiente, mezmuke buat hotu ita labele halo perfeitu, pelumenus tenke iha standar ida. (…) Kuandu husi difisiensia no razaun sira la refleta ba rekezitu sira legál nian, no iha monitorizasaun ami detekta katak lori prezuizu ba Estadu, ne ita sei trata tuir dalan ne’ebé iha”, katak Adjuntu Samapio iha sorumutu akonsellamentu, Tersa-Feira (24/5/2022).

Deskobrimentu programa sesta-bázika faze dahuluk

Inisiu implementasaun programa sesta-bázika faze dahuluk nian ne’ebé bazeia ba dekretu-lei (DL) Nú. 48/2020, 03 de Agusto, Comissão Anti-Corrupção (CAC) nu’udar entidade kontrolu ne’ebé prepara rekursu rásik hodi akompaña prosesu implementasaun programa sesta-bázika ne’e. CAC iha nia rezultadu monitorizasaun no insepksaun, deskobre iregularidade oioin iha faze implementasaun nian husi na’in ba programa sesta-bázika nian no mós kompaña ka empreza ne’ebé implementa projetu sesta-bázika.

Relatóriu dekobrimentu sira relata katak, kriteria sira ba selesaun fornesedor/kompaña ladun klaru, partisipasaun menus husi kompañia lokál (munisípiu) sira, diskresionáriu sira ne’ebé iha potensia prejudika rekursu sira Estadu nian, kapasidade emprezáriu/kompañia ba fornese sesta-bázika nian fraku, intepretasaun ba dekretu-lei la hanesan husi entidade implementadór sira, produtu balun dodook ka la merese atu konsumu no nia folin mós la to’o tuir saida mak hatuur iha lei, sasan importasaun iha fatin balun domina, stock produtu lokál menus, (Relatoriu-Sesta-Bazika-versaun-final_10-Janeiru-2021.pdf (cac.tl).

Deskobrimentu programa aesta-bázika faze daruak

Implementasaun programa sesta-báziku siklu rua nian, CAC servisu hamutuk ho entidade kontrolu sira seluk hanesan kordenasaun servisu ho PDHJ, AIFAESA, TANE KONSUMIDOR, FONGTIL no JSMP. Antes entidade implementador sira lansa programa refere, bazeia ba Dekretu-Lei nú. 10/2022, CAC hala’o sorumutu ho entidade kontrolu sira seluk hodi unifika forsa kontrolu nian ida rigór no hatuur mekanizmu no estratejia monitorizasaun nian ida efetivu hodi kontrola rekursu estadu nian ne’ebé atribui ba programa ida ne’e hodi prevene osan estadu monu ba fatin seluk hodi habosu no habokur de’it kompaña no lori prezuizu ba estadu.

Ekipa monitorizasaun CAC nian durante iha prosesu monitorizasaun no inspeksaun iha tereñu munisipiu sanulu resin 12 dekobre iregularidade lubuk ne’ebé kompaña distributór sira komete. Rezultadu deskobrimentu sira CAC nian iha terreñu revela katak, entidade implementadór sira la komprimenta didi’ak ba Dekretu-Lei nú. 10/2022 hanesan preparasaun sira hodi reuni dadus benefisiariu konsolidadu la iha, liu-liu la iha lista separadu sidadaun sira ne’ebé simu saláriu mensál $ 500 ba leten. Nune’e mós preparasaun matadalan distribuisaun sesta-bázika nian ne’ebé entidade responsavel la halo uniformizasaun. Produtu balun la refleta ba item sira ne’ebé hatuur iha tabela kontratu nian ne’ebé selebra kontratu hamutuk, liu-liu ekipa deteta problema seriu kona-ba kestaun kualidade, kuantidade no orijinalidade produtu sesta-bázika ne’ebé hatu’ur iha Dekretu-Lei nú. 10/2022.

Medidas atuasaun/intervensaun CAC

Rezultadu atividade monitorizasaun no inspeksaun programa sesta-báziku síklu dahuluk nian, CAC konsege halo interevensaun balun hodi prevene rísku sira ne’ebé poténsia lori prejuizu ba estadu. Maske ho limitasaun rekursu ne’ebé CAC hasoru, esforsu ki’ik balun halo ona hodi salva rekursu estadu nian. Intervensaun sira ne’ebé halo ona hodi prevene rísku korrupsaun nian inklui ona salva osan sira ne’ebé kompaña la merese simu, produtu sira ne’ebé nia kualidade aat-troka fila-fali ho produtu sira seluk ne’ebé nutritivu.

CAC kordena besik ona ho entidade implementadór sira liu husi aprosimasaun hotu-hotu ne’ebé halo, konsege re-depozita fila-fali osan estadu nian ne’ebé kompaña balun komete infrasaun, no salva fila-fali osan ba kofre estadu ho totál osan hamutuk USD 66,301.55, (Relatóriu Anuál CAC 2021).  

Enkuantu, CAC kontinua hala’o intervensaun sira ba implementasaun programa sesta-bázika siklu daruak nian, hala’o kordenasaun ho entidade implementadór sira, konsege salva hikas osan estadu nian ba kofre estadu ho totál hamutuk 307,812.18, Rezultadu hirak ne’e seidauk konklui, tanba atividade monitorizasaun no inspeksaun sei kontinua, no posibilidade númeru rísku nian sei iha mudansa no aumenta iha tempu sira tuir mai.

Konkluzaun

Programa Sesta-Bázika ne’ebé VIII Guvernu konstitusionál planeia hodi rekupera ekonomia nasaun nian, liu-liu motiva agrikultor sira hodi kontinua halo produsaun iha rai-laran no husik osan estadu nian hala’o sirkulasaun iha rai laran rezulta iregularidade oioin iha prosesu implementasaun nian no halo osan estadu suli ba estranjeiru. CAC deskobre no identifika rísku korrupsaun barak akontese iha implementasaun programa refere, no iha tendénsia makaas atu halo estadu lakon no prejuizu boot. Programa ida ne’e poténsia boot hodi fó vantajem barak liu ba Kompaña sira no bele sai riku matak, duke rekupera povu nia ekonomia


Ofisial Media CAC