Intervensaun Komisariu Sergio Hornai iha Sorumutu Diskusaun Implementasaun SB Tinan 2022

Ba dahuluk, ha’u nia agradesimentu ba ha’u nia Adjuntu Prevensaun no Sensibilizasau, ba Adjuntu Provedoria Direitu Umanu no Justisa (PDHJ), ba Kargus Diretór Jerál Sira ho nia estrutura tomak ne’ebé komparese iha biban kmanek ida ne’e, no mós ba sosiedade sivíl ho média tomak nia disponibilidade hodi marka prezensa iha ne’e.

Uluk nana’in ha’u hakarak fó parabens ba ita hotu, tanba ita foin liu iha prosesu demokrasia ida, no ita hotu hala’o ona ita nia dever síviku hodi ezerse ita nia direitu ba partisipasaun eleisaun.

Hanesan servidór públiku, ita hotu kaer ba ita nia komprimisiu no juramentu hodi prontu serví ita nia rain liu-liu ita nia povu. Dala ida tan parabens ba ita nia festa demokrasia!

Read More

Komisariu Sergio Lidera Sorumutu ho Lideransa Operadores Implementasaun Programa Sesta Bázika Tinan 2022

Iha loron Sesta-feira (22/4) ne’e, Komisariu Comissão Anti-Corrupção (CAC) Sergio Hornai lidera sorumutu cordial ida ho lideransa operadores implementasaun Programa Sesta Bázika; SECOOP, MTCI no MAP sira hodi koalia kona-ba asegura ho transparansia, akuntabilidade no halo justisa social ida diak ba sustenibilidade vida moris no rekoperasaun ekonomia povu TL nian iha situasaun difisil tempu ohin loron nian ba implementasaun programa ne iha tinan 2022.

Marka prezensa mós iha sorumutu ne’e instituisaun nakait sira ne’ebé hala’o knaar halo monitorizasaun ba implementasaun programa SB nian Alfandega, AIFAESA husi instituisaun Estadu no Sosiedade Sivíl; FONGTIL, JSMP, CEPAD no Tane Konsumidor.

Objetivu sorumutu loron ohin atu promove no aserta hodi oinsa instituisaun públiku no sosiedade sivíl bele hakat ba oin ho programa SB hodi benefisia benefisiaria sira iha tinan 2022 tomak ne’ebé bele hahu fulan Abril to’o fulan Dezembru tinan ne’e.

Read More

DEKLARASAUN RENDIMENTU BENS NO INTERESE (DRBI)

Dili, 12 Abril 2022

Comissão Anti Corrupção (CAC) nu’udar autoridade kompetente ne’ebé hatuur iha artigu 28 Lei nú 7/2020- Medida Prevenção Combate Corrupção (MPCC) atu rejista no verifika deklarasun rendimentu bens no interese (DBRI) ka riku-soin. Deklarasaun ne’e kobre husi instituisaun estadu sira tantu instituisaun públiku direta no autonomo sira husi kargu diretor jerál sira to’o nivel kargu xefe departamentu no funsionariu/ajente públiku sira ne’ebé aprovizionamentu no kontratasaun públiku.

Desde Prezidente da Repúblika promulga lei ne’e iha 26 Agostu 2020 no tama iha vigór iha 22 Fevereriu 2021, CAC halo ona ezersiu no eforsu oioin hodi implementa provizaun sira iha lei ne’e, partikularmente relasiona DRBI tuir espiritu lei ne’e.

Iha ámbitu implementasaun lei refere, CAC inisia no dezenvolve ona formulariu arollamentu nian, halo arollamentu ba instituisaun sira ne’ebé sujeita ba rejime deklarasaun rikusoin nian, sensibiliza lei refere ba ajénte públiku sira iha munsipiu 12, minus RAEOA no Atauro. Aleinde ne’e halo servisu no kordenasaun ativu hamutuk ho Tribunál Rekursu no Teknolojia Informasaun no Komunikasaun (TIC Timor, IP) hodi dezenvolve Sistema formulariu Plataforma online DRBI nian, halo esplikasaun Sistema Plataforma online DRBI ba instituisaun sira ne’ebé presta sira nia deklarasaun no kontinua envia no simu formulariu deklarante sira nia deklarasaun rikusoin mai CAC.

Tuir mai CAC hakarak aktualiza dadus no informasaun detallu kona-ba progresu servisu ekipa deklarasaun rendimentu, bens no interese (DRBI) nian hanesan haktuir iha kraik ne’e:

• Dezenvolve formulariu rua (2):

a. CAC konsege dezenvolve ona formulariu arollamentu kompostu husi formulariu arolamentu nível kargu xefia sira no formulariu arolamentu ba funsionariu afetu sira ne’ebé temi iha aliñea u, v, x, y, z no aa husi artigu 29, lei MPCC nian;

b. CAC mós dezenvolve ona formulariu deklarasaun rendimentu, bens no interese (DRBI) nian ho Plataforma online ne’ebé hetan asisténsia tékniku husi TIC Timor IP;

• Ámbitu Sensibilizasaun

Iha ámbitu sensibilizasaun Lei MPCC ninian, CAC konsege sensibiliza ona lei refere ba instituisaun direta no indireta sira kuaze hamutuk atus-ida resin (100 e tál) ho totál partisipante sira hamutuk 2,002 iha munisipiu 12.

Detallu partisipante sira ne’ebé partisipa iha sensibilizasaun ne’e mak hanesan tuir mai ne’e:

a. SEII :21;

b. Timor GAP :102;

c. Prezidensia Repúblika :45;

d. Responsavel rekursu umanu nivel ministeriu sira :284;

e. MOP :186;

f. MNEC :50;

g. SEJD :51;

h. MTCI :80

i. MESC :123;

j. IJE :59;

k. INS :65;

l. Munisipiu Lautem :106;

m. Munisipiu Baucau :95;

n. Munisipiu Viqueque :77;

o. Munisipiu Ainaro :81;

p. Munisipiu Covalima :103;

q. Munisipiu Bobonaro :44;

r. Munisipiu Ermera :116;

s. Munisipiu Aileu :96;

t. Munisipiu Manatuto :83;

u. CCITL :60;

v. Ministeriu Asuntu Kombatente :150;

• Rejistu Deklarante no agregadu familia:

a. Bazeia dadus arolamentu CAC nian to’o fulan-Setembru 2021, CAC arola ona funsionáriu sira ne’ebé haknaar-an iha insitituisaun estadu (direita no indireta) nian hamutuk atus-ida-rua (102);

b. CAC konsege resjitu ajente sira ne’ebé sei sujeitu ba presta deklarasaun tuir Lei refere hamutuk 5,015;

c. Agredau familia hamutuk 17,750.

d. Numeru hirak ne’e sei posivel aumenta iha futuru.

• Esplikasaun Sistema Plataforma online DRBI ba instituisaun sira hamutuk 26.

• Instituisaun sira ne’ebé CAC envia ona formulariu deklarasaun nian hamutuk tolunulu-resin-rua (32) mak hanesan kargu diresaun no xefia sira iha Prezidensia Repúblika, Parlamentu Nasional, MPCM, MAPCOMS, MACLAM, Trade Investment, INCT, IGE, INSS, FDCH, HIV-SIDA, Arquivu no Museum, APORTIL, SERVE, IP, ANC, MPM, MTC, MOP, RTTL-EP, Institutu Bambo, ANAA, MD, BEE TL-EP, EDTL-EP, MPO, ANATL-EP, SEFOPE, IJT, PDHJ, TATOLI-IP, MESCC no AIFAESA-IP;

• Deklarante sira ne’ebé notifikadu atu aprezenta formulariu deklarasaun nian hamutuk atus-sia-walunulu-resin-lima (985); no sira ne’ebé submete ona hamutuk 392 deklarantes husi kargu diresaun no xefia sira hamutuk atus-rua-tolunulu-resin-rua (232);

• Informasaun Adisionál

CAC mós hakarak informa ba públiku katak, CAC dadaun ne’e kontinua atende deklarante sira nia deklarasaun liu husi esplikasaun Sistema Plataforma online nian ba instituisaun sira ne’ebé sujeita ba deklarasaun nian;

CAC mós kontinua atende no fó asisténsia tékniku ba deklarante sira iha edifisiu CAC C iha Vila-Verde kona-ba difikuldade ne’ebé deklarante sira hasoru iha Sistema online refere hodi deklara sira nia rikusoin.

Ekipa CAC ne’ebé responsavel ba servisu rejista no verifika deklarasaun rendimentu bens no interese ne’e sei kontinua disponivel no prontu kualker tempu iha oras servisu nian atu fasilita deklarante sira priense sira nia riku-soin tuir lei haruka.

Rezultadu Monitorizasaun Kampaña Prezidensiál Primeriu Ronde Periodu 2022-2027

I. Antesedensia

Eleisaun jerál nu’udar eventu polítiku no ezersisiu demokrátiku iha pais sira demokrátiku sira, ne’ebé garante sidadaun hotu-hotu iha direitu atu partisipa livremente hodi hili sira nia ukun-na’in ka reprezentante sira liuhusi sufrajiu universál, direitu no sekretu. Timor-Leste hanesan mós nasaun demokratiku ida realiza mós ezersísiu demokrátiku ne’e, atu eskolla no deside lideransa ida hodi asume responsalidade nu’udar Prezidente da Repúblika Timor-Leste durante tinan lima (5) tuir lei haruka.

Bazeia ba Dekretu Prezidente Repúblika nú. 2/2022 de 15 de Janeiru, deside ona katak, eleisaun Prezidente ba periodu 2022-2027 realizadu iha loron 19 de Marsu 2022. Maibé molok to’o loron eleisaun sei iha atividade kampaña eleitorál husi kandidatu sira durante loron 15 atu introduz sira-nia programa, vizaun no komprimisiu eleitorál ba públiku ne’ebé sei realiza bainhira eleitu.

Iha periodu eleitorál ba Prezidente Repúblika tinan 2022-2027, iha kandidatu Prezidente Repúblika hamutuk 16. Prosesu kampaña eleitorál ba Prezidente Repúblika hahu husi loron 02 toó 16 Marsu 2022. Durante prosesu kampaña eleitorál ne’e, iha prezensa husi observadóres sira nasionál no internasionál inklui Comissão Anti-Corrupção (CAC). CAC koloka ekipa 4 ba iha terenu hodi halo monitorizasaun ba prosesu kampaña Presidente iha munisipiu 12, eseptu RAEOA no Atauro.

Komisaun konsidera katak kampaña eleitorál nu’udar eventu politika ida boot no envolve rekursu estadu ne’ebé signifikante, inklui potensia atu utiliza rekursu estadu nian ne’ebé ses husi fins ba interese públiku hanesan uza veíkulu sira Estadu nian hodi fasilita ka apoiu ba kampaña eleitorál ne’ebé la’os ba fins profisionais.

Konsidera artigu 5 (1) Lei Nú. 8/2009 kona-ba Kriasaun CAC iha materia prevensaun kriminál no Artigu 9 Dekretu Lei Nú. 23/2015 kona-ba Estrutura Organika CAC, deside atu halo monitorizasaun ba atividade kampaña eleitorál husi kandidatu sira.

Read More

Média Halo Parte Importante iha Luta Sagradu Kontra Korrupsaun Hamutuk ho CAC

Farol – Comissão Anti-Corrupção (CAC) hahú hala’o ninian operasaun nu’udar ajénsia Anti-Korrupsaun reprezenta Estadu Timor-Leste iha Fevereiru Tinan 2010 ho Lei Nú. 8/2009 de Jullhu sempre tau importánsia média iha fatin espesiál iha luta prevene no kombate korrupsaun iha rai doben Timor-Leste (TL).

Primeiru Mandatu Komisariu CAC Adérito de Jesus Soares ho Komisariu Adjuntu na’in rua; José “Sama-Larua” Neves no Manuel Bucar Corte-Real bainhira hahú servisu sagradu ida ne’e mai ho vizaun “Timor-Leste Estadu direitu demokrátiku ida ho kultura rejeisaun korrupsaun ida mak forte ba interese no prosperiedade povu nian” no ho misaun “Kombate korrupsaun liu husi dalan prevensaun, edukasaun no investigasaun”.

Iha hala’o misaun CAC durante tinan 12 nian laran, mandatu Komisariu nian troka ona ba Dala Tolu; Primeiru Mandatu Adérito Soares, Segundu Mandatu Adérito Pinto Tilman no Terseira Mandatu Sergio Hornai, média halo parte importante iha luta sagradu kontra korrupsaun.

Tantu asaun represivu krime korrupsaun no medida sira sensibilizasaun no prevensaun korrupsaun ne’ebé CAC halo durante tinan 12 iha teritoriu Timor laran tomak, média sempre iha ninian fatin espesial. Média sai ibun no tilun mós iha aktividades no programa CAC nian.

Read More

CAC Partisipa Diskusaun Inisiu Projetu Lei OPJ

Dili- Komisariu Comissão Anti-Corrupção (CAC) Sergio Hornai akompaña husi Komisariu Adjuntu ba Asuntu Investigasaun Augusto Castro no Diretór Diresaun Investigasaun Jose Verdiál, Tersa-Feira (23/3) ohin partisipa iha audiénsia públika kona-ba diskusaun projetu lei Orgaaun Polisia Judisiál (OPJ) iha Komisaun A Parlamentu Nasionál (PN) Dili.

Komisaun A Parlamentu Nasionál ne’ebé trata Asuntu Konstitusionál no Justisa lideradu Prezidente Komisaun A nian, Joaquim Boraluli hamutuk ho na’i deputadu/a sira konvida no involve mós Senior Management CAC ho estrutura EAK nian hodi fó mós kontribuisaun idea ba projetu lei ne’e.

Komisaun A Parlamentu Nasionál (PN) ohin ba dahuluk lidera diskusaun jeneralidade hamutuk ho orgaun judisiál nakait sira; Defensoria Públika, orgaun polisiál espesializada Comissão Anti-Corrupção (CAC), Polisia Nasionál Timor-Leste (PNTL), no Polisia Siéntifika Investigasaun Kriminál (PSIK).

Read More