CAC Sorumutu ho Vise-Primeira Ministra no Vise MInistra MSSI Konaba Relatoriu Deskobrementu Implementasaun Subsidiu Fundu Agregadu Familiar

Dili – Komisariu Adjunto ba Asuntu Prevensaun no Sensibiliasaun Comissão Anti-Corrupção (CAC) Dr. Luis de Oliveira Sampaio Segunda-feira (24/8) ohin lidera Diresaun Prevensaun no Sensibilizasaun CAC nian ba halao sorumutu ho Vise-Primeira Ministra Armanda Berta no Vise-Ministra Signi C. Verdial Ministeriu Solidaridade Sosial no Inkluzaun (MSSI) ho ninian estrutura ministeriu nian iha Salaun Sorumutu MSSI Caicoli Dili.

Komisaun husu ba Vise-Primeira Ministra no nune’e mos Ministra SSI  ho ninian gaineti tomak atu konsidera rekomendasaun relatoriu deskobrementu ekipa konjunta CAC, PDHJ, IGE no KFP nian kona-ba subsidiu agregadu familiar ne’ebé aprezenta ba ministeriu tutela sira iha loron 5 Fulan Agostu 2020 liuba.

Durante suromutu ne’e, iha sesaun abertura no aprezentasaun husi CAC, subliña importansia no nesesidade ba MSSI no ministeriu tutela sira atu hola medidas apropriadu hodi hatan ba deskobrementu sira ne’ebé deskreve tiha ona iha relatoriu ne’e. Deskobrementu sira ne’e, inklui baze-dadus ne’ebe problematiku, lista benefisiariu doubru, lista potensial falsa sira (hanesan joventude), lista benefisiariu mate-klamar, benefisiariu ho salariu mais $500, kestaun relasionadu ho kontratu ho impreza privada ne’ebe fornese veikulu/transporte ninia pérfil la klaru  nomos benefisiariu sira ne’ebé rejistu depoisde 30 Marsu 2020.

Bazeia ba rezultadu deskobrementu ne’e, mesmu konsiente no konsidera sirkunstánsia no komplesidade situasaun sira ne’ebé MSSI no ministeriu implementador sira hasoru iha terrenu, maibé CAC kontinua insiste katak prosesu hotu-hotu tenke tuir lei. Estadu tenke impoin ninia autoriadade atu asegru katak lei no regumentu sira hatur iha nia-fatin no proteze estadu ninia kredibilidade no integridade husi oporunidade ba protesta no alegasaun oioin husi sosiedade.

Iha sesaun diskusaun ba aprezentasaun ne’e, Ministra no Vise Minsitra Solidaridade Sosial no Inkluzuan nomos Diretor Jeral sira apresia inisiativa CAC hodi lori relatoriu ne’e ba diskuti diremente ho instituisaun tutela sira. Sira konsiente katak iha duni problema ho baze-de-dadus agregadu familiar tanba sira la iha dadus propriu ba agregadu familiar. Durante ne’e, MSSI so jere deit, dadus kona-ba bolsa da mãe, idozus no veteranos no kombatente sira.

Mesmu nune’e, Exelensia Ministra MSSI afirma katak sira ne’ebé halo sala tenke ba hatan tuir lei, no nia subliña katak politika VIII Governu Konstituisional nian mak asegura katak povu ne’ebé benefisia husi politiku asistensia sosial sira ne’e tenke hetan duni sira ninia direitu.

Enkuantu Diretor Jeral MSSI, Sr. Rui Gago, akresenta katak durante servisu preprativu sira apoiu subsidiu agregadu familiar ne’e, MSSI enfrenta dezafiu oioin. Dezafiu hirak ne’e inklui rekursu limitadu tanba laos ema hotu tama no halo servisu durante periodu estadu emerjensia. Aleinde ne’e, relasiona ho veikulu privada ne’ebe governu kontrata atu ajuda transporta ekipa tekniku sira liuhusi prosesu aprovizionamentu.  Desizaun atu kontrata veíkulu, halo bazeia ba reposta ba karta ne’ebe Exleensia Ministra Solidaridade Sosial haruka Diresaun Geral Patrimonia Estadu (DGPE) atu husu apoiu kareta estadu, maibe DGPE so bele fornese ho númeru limitadu.

Liután nia informa katak agora dadaun ekipa tekniku sira halo hela verifikasaun ba lista reklamantes sira ne’ebe agora dadaun porvoltade 15.000 resin, maibé sira sei halo ezersiu makas atu bele verifika hodi redus no elimina lista sira ne’ebé la tuir rekizitus legal. Nia fiar katak sira sei bele hamenus too 11.000 mai kraik.

Sorumutu ne’e konklui ho entedementu katak CAC no MSSI sei kontinua servisu hatumutuk hodi asegura prosesu sira lao tuir ninia dalan no evita no preve risku potensial sira maljestaun no korrupsaun.

Tuir planu suromutu no aprezentasaun hanesan sei halo ba lideransa lokal sira husi Munisipiu Dili, iha 31 Augosto 2020 semana oin.

Iha sorumutu ne’e, partisipa husi Exelensia Ministra no Vise Ministra Solidaridade Sosial no Diretor Jeral no Diretor Nasional, asesor nasional no internasional husi MSSI no ekipa husi Diresaun Prevensaun no Sensibiizasaun CAC. Sorumutu ne’e hanesan mós sorumutu antes ne’ebé halo ona ho Ministeriu Administrasaun Estatal (MAE) atu diskuti no aprezenta deskobrementu sira ba implementasaun fundu agregadu familiar iha ambitu prevensaun Covid-19 nian. (* )

Permanent link to this article: http://cac.tl/2020/10/cac-sorumutu-ho-vise-primeira-ministra-no-vise-ministra-mssi-konaba-relatoriu-deskobrementu-implementasaun-subsidiu-fundu-agregadu-familiar/

CAC Aprezenta no Diskuti Relatoriu Deskobrementu Implementasaun Fundu Agregadu Familiar ho Vice Ministro Statal

Dili – Komisariu Adjunto Comissão AntiCorrupção (CAC) ba Asuntu Prevensaun no Sensibilizasaun Dr. Luis de Oliveira Sampaio ho estrutura Diresaun Prevensaun nian Kuarta-feira (19/8) ohin ba halo sorumutu ho Vice Ministro Statal no Dirijente sira iha ediisiu Ministeriu ne’e.

, hodi aprezenta no diskuti kona-ba relatoriu konjunta CAC, PDHJ, IGE no KFP relasiona ho Deskobrementu Implementasaun Fundu Agregadu Familiar ne’ebé implementa iha 09-30 Juñu 2020 no 02-15 Jullu 2020 iha RAEOA.

Antes ida-ne’e relatoriu konjunta ne’e aprezenta ona ba Ministeriu tutela sira hanesan Ministeriu Administrasaun Estatal, Ministeriu Solidaridade Sosial no Inkluzaun, Ministeriu Finansa no kopia Prezidente Parlamentu Nasiona no Primeriu Ministru (PM).

Sorumutu ne’e nu’udar asaun “follow up” ida husi CAC atu ezije resposta no medidas apropriadu no relevante husi Ministeriu Administrasaun Estatal (MAE) relasiona  ho  baze-dadus agregadus familiar ne’ebé problematiku, lista benefisiariu doubru, falsifikasaun dadus  agregadus familiar  no funsionáriu sira ho saláriu superior US$500.00 ne’ebé naran mosu nu’udar benefisiariu kuaze iha fatin hotu-hotu.

Sorumutu ne’e iha  ambitu servisu no natureza prevensaun nian tuir artigu 4 Lei Nú.8/2009 kona-ba Kriasaun CAC nian. Durante sorumutu ne’e, responsavel/dirijentes sira iha MAE apresia dadus no deskobrementu hirak ne’e no rekoñese esforsu no intervensaun CAC nian hodi prevene no salva orsamentu estadu nian hamutuk $385.400 ne’ebé sita iha relatoriu konjunta ne’e.

Dirijentes no responsavel sira, rekoñese katak iha duni problema seriu iha baze-dadus agregadus familiar nian no konfuzaun iha terrenu tanba presaun tempu no karakter urjensia husi politika apoiu subsidiu agregadu familiar ne’e.

Maibé maioria sira dehan katak problema ne’e, mai husi autoridade lokal sira, tanba sira mak koñese diak liu sira-nia ema sira iha komunidade no sira simu deit lista naran husi autoridade lokal sira ne’ebé la inklui dokumentu komprovativu atu verifika.

Mesmu nune’e, sira konsidera katak relatoriu ne’e importante no deskobrementu sira ne’e pertinente duni, no sira sei uja informasaun sira ne’e hodi halo kordenasaun ho ministeriu relevante sira.

Durante sorumutu ne’e CAC subliña no rekomenda ba MAE atu hadia sistema jestaun baze-dadus, komunika ho autoridade loka sira no hola medidas rigorozu ba sira ne’ebé la kumpri sira ninia dever no kordena ho ministeriu finansa atu fó advertensia ba funsionariu publiku ho rendementu maisde $500 atu volentariamente devolve fali osan ba kofre estadu. CAC sei kontinua esforsu atu buka tuir informasaun sira relevante hodi prosesa sira ne’ebé la kumpri rekomendasaun sira ne’ebé diskuti iha relatoriu ne’e.

Vice Ministro Estatal, iha nia-mensajem ikus, subliña katak sira sei buka-dalan atu hare-tuir fali no hola medidas nesesaria ba funsionariu sira ne’ebé hatudu desobidensia no la kumpri nia dever nu’udar agentes estadu nian durante estadu iha situasaun difisil. (*)

Permanent link to this article: http://cac.tl/2020/10/cac-aprezenta-no-diskuti-relatoriu-deskobrementu-implementasaun-fundu-agregadu-familiar-ho-vice-ministro-statal/

CAC Apresia FP Abril Pereira Voluntariamente Entrega Kareta Estadu ba EFK

Dili – Pontu Fokal husi Comissão Anti Corrupção (CAC) ba Ekipa Fiskalizasaun Konjunta (EFK) Euclides Madeira apresia no agradese ba funsionariu publiku Abril Pereira iha Ministeriu Edukasaun ho sentimentu nasionalismu no patriotism aas voluntariamente entrega kareta Estadu nian ne’ebé durante tinan barak uza hodi halao servisu Estadu nian ba EFK iha loron Sesta-feira (14/8) ohin iha Edifisiu ME Vila Verde Dili.

“Lori EFK nian naran hakarak apresia Senhor Abril Pereira nian laran diak nudar utilizador kareta entrega fila fali ba Ekipa Konjunta (Estadu). Ida ne’e hatudu izemplu diak teb-tebes tamba durante nia uza iha tinan barak nian laran kuidadu kareta ne’e too ohin loron entrega mos ho kondisaun diak,” Katak Pontu Fokal CAC ba EFK Euclides Madeira.

Serimonia entrega kareta halao iha edifisiu ME Vila Verde no sai sasin ba eventu ida ne’e mak kompostu husi Comissao Anti Corrupcao (CAC), Polisia Nasional Timor-Leste (PNTL), Comissao Funcao Publica (CFP), Diresaun Nasional Transporte e Terrestre (DNTT) no Patrimonio Estadu no ofisial Ministeriu Edukasaun rasik.

Kareta type Nissan Terrano ho plat 21;630 ne’e patrimoniu doasaun husi Banku Mundial ba Ministeriu Edukasaun iha tinan 2003-2005 liu ba ne’ebé funsionariu kontratadu sira uza ba halao servisu Estadu nian. Patrimoniu hirak ne’e rejistadu ona iha Diresaun Patrimoniu Estado Ministeriu Finansas no oras ne’e EFK kontinua halao servisu rekolhamentu ba patrimoniu Estadu hirak ne’e iha utilizador sira nian liman.

Rudolfo Aparicio nudar investigador iha Ministeriu Edukasaun hateten katak patrimoniu Estadu husi doasaun Banku Mundial nian identifika ona no oras ne’e EFK sei halao aksaun represivu hodi rekolha hotu kareta hirak ne’e tamba funsionariu utilizador sira balun la servisu ona iha Ministeriu Edukasaun.

Maske eis-funsionariu ME oras ne’e servisu ona iha fatin seluk maibe kontinua utiliza kareta doasaun Banku Mundial nian ho plat privadu. “EFK identifika hotu ona kareta hirak ne’e no sei kontinua rekolha hotu ba iha patrimoniu Estadu,” Katak Euclides Madeira, Pontu Fokal CAC ba EFK.

EFK apela ba Eis-funsionariu ME sira ne’ebé sei kontinua utiliza kareta Estadu nian doasaun husi Banku Mundial atu halo tuir Senhor Abril Pereira hodi entrega voluntariamente ba EFK. Eis-Funsionariu ME halo rezisti la entrega kareta ba EFK sei simu konsekuensia iha lei nia oin. (*)

Permanent link to this article: http://cac.tl/2020/10/cac-apresia-fp-abril-pereira-voluntariamente-entrega-kareta-estadu-ba-efk/

Komisaun CAC Dr. Sergio Hornai, “CAC sei Implementa LAK Tuir Prinsipiu Legalidade ho Efetivu no Efikas”

Dili – Iha loron Segunda-feira (20/7) loraik, Parlamentu Nasional aprova Lei “Medidas Prevensaun no Kombate Korrupsaun”-Lei Anti-Korrupsaun (LAK) ho votus unanimidade iha Uma Fukun Parlamentu Nasional Dili.  

Komisariu Comissão Anti-Corrupção (CAC) Dr. Sergio Hornai nudar responsael maksimu ba implementador principal lei ne’e hafoin aproasaun lei ne’e iha PN hateten ho aprovasaun LAK ne’e hanesan ezersisiu ida nee extra-ordinaria no Komisaun sei implementa lei ne’e tuir prinsipiu legalidade ho efetivu no efikas.

“Konfiansa neebe Nai Deputadu sira fo ona hanesan ema ne’ebé mahein mak implementa, ami sei esforsu halo interpretasaun ida objetiva tuir deit lei ne’e ninian natureza, ninian espiritu para atu bele aplikasaun ba iha lei ida ne’e ho efikasia, ho objetiva tuir prinsipiu legalidade ne’’ebé mak iha para atu nune’e bele pasifika situasaun sira ne’ebé mak mosu iha ita ninian komunidade,” Katak Komisariu CAC Dr. Sergio Hornai.

Komisariu Sergio mos reafirma poisaun CAC nian nudar instituisaun publiku atu servisu hamutuk ho orgaun Estadu hanesan PN, instituisaun implementador sira seluk PDHJ, PCIC, Sosiedade Civil ne’ebé durante ne’e hatudu duni vontade boot oinsa kontribui durante diskusaun no elaborasaun projeto LAK too hetan aproasaun iha PN

“Ohin ho matebian sira ninian tulun, ho esforsu tomak politiku sira nian, vontade politika neebe mai husi lejislador sira ita konsege konklui material ida importante teb-tebes iha ita ninian rai liu-liu iha Medidas prevensaun ba iha kombate kriminalidade (korrupsaun) ninian” Komisariu Sergio hatutan teni.

LAK ne’ebé aprova ona no sei lori ba iha Nai Prezidenti Republika atu halo promulgasaun ne’e fahe ba kapitulu tolu (3) importante halimar; Kapitulu IDA, medidas prevensaun, oinsa Timor-Leste iha ninian politika nasional propriu ida ba iha kombate kriminalidade korrupsaun.

Kapitulu RUA, destaka oinsa mak Timor-Leste bele Timoroan sira tau ninian enerjia tomak atu bele halo rejista ka halo deklarasaun de bens ba iha ita ninian autoridade kompetente sira iha future wainhira LAK ne’e entrada em vigor Servidor Estadu sira bele presta sira ninian deklarasaun ba iha CAC no servisu nain CAC nian ba deklara iha tribunal.

Kapitulu TOLU husi lei ne’e hatu’ur kona-ba penalizasaun ho ninian dispozisaun tranzitoriu sira neebé mak halo konsiderasaun ba lei vijentis sira neebé mak iha tiha ona. Nune’e mos, oinsa mak atu halo aktualizasaun ka halo adjustamentu hodi nune’e lei ne’e bele kompleta liu tan ba iha ita nian lei anterior sira neebé mak iha tiha ona.

“Servisu ida sei maka’as laos rekai ba iha CAC deit. Maibe, ida ne’e (mos) servisu media ninian hanesan autor. Ema neebé mak iha filheiras primeiru para atu halo deskoberta ba iha notisia de krimi sira mosu iha entidades publiku Ida ne’e mai husi servisu maka’as jornalismu ninian,” Komisriu Sergio sublinha.

Komisariu Sergio mos affirma katak rekursus humanu no infrastrutura CAC nian laos responsabbilidade CAC nian deit, maibe ida ne’e nudar komprimisu Estadu ninian, liu-liu orgaun lejislador, orgaun governu atu buka maneira oinsa bele servisu maka’as kolektiamente atu bele koopera no halo koordenasaun servisu ho efisiente, efikasia tuir Timor-Leste ninian planu orsamentu, planeamentu rekursu atu fo resposta ba iha dezafius ne’ebé TimorLeste sei hasoru iha future.

Komisariu Sergio saliente liu tan katak Timor-Leste hafoin restaura ninian independensia hahu konsolida ninian an hodi prepara no reforsa TimorLeste ninian kualidade rekursu humanu iha kuadru nasional hodi servisu no partilha ho komunidade internasional ne’ebé durante ne’e fo ona apoiu mai Timor-Leste.

“Ita ninian beran seidauk too ba iha neba! Ita sei buka esforsu tomak oinsa mak bele kolabora ho instituisaun ka entidade internasional,” Katak Komisariu Sergio.

LAK ne’e rasik focus liu ba iha ezersisiu funsionalismu publiku ninian. No CAC hakarak hasa’e kualidade no integridade iha Timor-Leste ninian instituisaun publiku ne’ebé mak identifikadu tiha ona iha lei ne’e.

Kapitulu Rua husi lei ne’e sei kobre Prezidenti Republika, jerente senior Estadu nian, asesor sira too ba iha administrador do posto sira kona-ba politika deklarasaun bens no intereses. Inklui, Posse de Rikeza em Justificada ho ninian implikasaun sira.

“Se ita hotu-hotu integru iha kompetente, iha vizaun ida lo’os atu hakribit korrupsaun! Hau hanoin ita sei asegura boa-governasaun ida diak, Estadu direitu ida metin ho vizaun ida atu halo rejeisaun ba iha korupsaun ne’e rasik,” Katak KOmisariu Sergio.

“Hau mai ho hanoin hanesan joven, mai ho hanoin ida optimista Mais, optimista ho sinerjia halo kooperasaun institusional, ho entidade tomak nune’e ita bele hakat luan no fo susesu ba iha planu boot ida ne’e” Komisariu Sergio afirma. (*)

Permanent link to this article: http://cac.tl/2020/10/komisaun-cac-dr-sergio-hornai-cac-sei-implementa-lak-tuir-prinsipiu-legalidade-ho-efetivu-no-efikas/

Home
Account
Cart
Search